Simpozij u povodu dana AIDS-a

Simpozij u povodu dana AIDS-a

U petak, 01. prosinca 2017. u u velikoj predavaonici zagrebačke Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ održan je Simpozij povodom obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a. Simpozij su organizirali Referentni centar za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti HLZ-a i Hrvatsko društvo za putničku, tropsku i migracijsku medicinu HLZ-a. Punu dvoranu pozdravio je voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, prof.dr.sc. Josip Begovac, dr. med., a u uvodnom dijelu prisutne stručnjake pozdravili su i prof.dr.sc. Alemka Markotić, dr.med., ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Dunja Skoko-Poljak, načelnica Sektora za javno zdravstvo Ministarstva zdravstva.

Tatjana Nemeth-Blažić, dr.med. (HZJZ) uvodnim se predavanjem osvrnula na epidemiologiju HIV infekcije u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Prema podacima UNAIDS-a i SZO-a, u svijetu je 2016. godine s HIV-om živjelo 36,7 milijuna ljudi, od čega 1,8 milijuna novootkrivenih slučajeva infekcije. 1 milijun osoba umrlo je od posljedica AIDS-a. Prema podacima ECDC-a 2016. godine je u 31 zemlji EU/EEA zabilježeno ukupno oko 29.000 novih slučajeva infekcije HIV–om i AIDS-a, što čini opću stopu od 5,9 na 100.000 stanovnika. Kao i prethodnih godina, spolni odnos među muškarcima (MSM) i dalje je najčešći prijavljeni put prijenosa (40 %), nakon čega slijedi spolni odnos između žene i muškarca (32 %), dok injektiranje droga čini 4 % sluačjeva prijenosa.

Prema podacima HZJZ-a, od prvih zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om u Hrvatskoj 1985. godine do studenog 2017. godine ukupno je registrirana 1521 osoba kojoj je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega je 496 oboljelo od AIDS-a. U navedenom su razdoblju 262 osobe umrle. U posljednjih 5 godina prosječno se godišnje prijavljuje 95 novih slučajeva HIV infekcije, a 2017. godine je do kraja listopada zabilježeno 85 novih HIV infekcija. Sa stopom od 2,6 na 100.000 stanovnika Hrvatska se i dalje, prema kriterijima SZO-a, svrstava u zemlje s niskom razinom epidemije.

Najčešći put prijenosa HIV infekcije u Hrvatskoj je spolnim odnosom bez zaštite. Heteroseksualni i vertikalni prijenos (s majke na dijete) te prijenos injektiranjem droga tijekom posljednjeg desetljeća pokazuju stacionarno stanje, ili blagi pad. U Hrvatskoj se posljednjih godina, kao i u EU/EEA bilježi porast novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a među muškarcima koji prakticiraju spolni odnos s osobama istog ili oba spola (64 % svih HIV/AIDS dijagnoza i više od 80 % godišnjih dijagnoza HIV-a/AIDS-a). Drugi po zastupljenosti je visokorizičan heteroseksualni put prijenosa (26 %), a razmjerno je malen udio osoba koje su se zarazile injektiranjem droga (5 %). Iako se postotak novootkrivenih osoba s HIV infekcijom koje imaju i AIDS smanjuje u odnosu na sve novootkrivene osobe kojima je dijagnosticirana ova infekcija, još je uvijek nepovoljno to što se značajan dio infekcija HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.

Dunja Skoko-Poljak predstavila je Nacionalni program prevencije HIV-infekcije u Hrvatskoj od 2017. do 2022. te je naglasila važnost suradnje i komunikacije različitih dionika, uključujući Ministarstvo zdravstva, tijela državne uprave, zdravstvene ustanove, stručna društva, međunarodne organizacije, EU, državne i županijske zavode, udruge i korisnike kako bi se postigli najbolji rezultati te ostvarili zadani ciljevi. Zajednički program UN-a za HIV (UNAIDS) pozvao je sve zemlje da do 2020. postignu tzv. cilj 90:90:90, tj. cilj da je 90% zaraženih dijagnosticirano, 90% dijagnosticiranih uzima antiretrovirusne lijekove i da 90% liječenih ima nemjerljivu viremiju. U odnosu na UNAIDS, Hrvatska je prema podacima iz 2014. na 76:94:88. S obzirom na zadovoljavajuće postignuće u skrbi i liječenju, potrebno je dodatno unaprijediti strategije testiranja, praćenje epidemiološke situacije, uključiti zajednicu te olakšati pristup testiranju.

Prof.dr.sc. Josip Begovac, dr. med. okupljene je informirao o antiretrovirusnom liječenju u 2017. g. te je usporedio aktualne smjernice i trendove liječenja u Europi i svijetu te njihovu primjenu u Hrvatskoj. Tijekom predavanja predstavljena su dosadašnja i nova terapijska rješenja kao i rješenja koja su tek u razvoju. Novi lijekovi na listi lijekova HZZO-a u 2017. g. uključuju kombinacije TAF/FTC/cobi/ELV, TAF/FTC/rilpivirin, TAF/FTC te generičke lijekove Efavirenz, ABC/3TC, TDF/FTC, Darunavir. Prema podacima Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om za 2017. g. u skrbi je ukupno 1118 osoba oboljelih od HIV-a od kojih je većina na antiretrovirusnoj terapiji te ima nemjerljivu viremiju. Tijekom 2017. g. u skrb je primljeno 99 novih pacijenata, od kojih je 96 prvi put uključeno u skrb.

Doc.dr.sc. Snježana Židovec-Lepej, dipl.ing.bio. održala je predavanje o prevalenciji primarne rezistencije na antiretrovirusne lijekove u osoba s recentnom i kroničnom HIV infekcijom u Hrvatskoj 2014. i 2015. godine koja je viša u usporedbi s rezultatima većine nacionalnih studija drugih zemalja SEE no usporediva s rezultatima prethodne nacionalne studije (Grgić i sur. 2013.) U ovom je istraživanju prvi put opisana primarna rezistencija na inhibitore proteaze u Hrvatskoj. Primarna rezistencija otkrivena je u pacijenata sa subtipom B. Preliminarni rezultati ukazuju na razlike u vrsti SDRM koje se pojavljuju u ispitanika dijagnosticiranih u akutnoj/recentnoj odnosno kroničnoj fazi infekcije.

Sljedeće predavanje osvrnulo se na spektar AIDS-indikatorskih bolesti u osoba koje su se uključile u skrb u Hrvatskoj u razdoblju 2001. do 2015. godine. U tom razdoblju najveća je prevalencija Pneumocystis jiroveci pneumonije (PCP) s 25,8%, zatim tuberkuloze s 16,6%, kandidoze jednjaka s 9,2%, Kaposijevog sarkoma s 7,1% i imunoblastičnog limfoma (7,1%), dok su ostale oportunističke bolesti činile manje od 5% AIDS definirajućih kliničkih stanja. U promatranim razdobljima u proteklih 15 godina došlo je do promjena u pojavnosti AIDS indikatorskih bolesti, pri čemu je najčešća oportunistička infekcija PCP. Tuberkuloza se javlja rjeđe, a pojavnost Kasposijevog sarkoma je učestalija u proteklih godina. Bolest CNS-a značajno utječe na raniju smrtnost te u recentnijim godinama nije došlo do poboljšanja stope rane smrtnosti (unutar 6 mjeseci) te postoji potreba za poboljšanjem liječenja oportunističkih infekcija.

Zoran Dominković, predstavnik udruge Iskorak, predstavio je aktivnosti koje udruga provodi, uključujući i aktivnosti povodom Europskog tjedna testiranja 2017. te prikazao uspješne primjere usluga testiranja na HIV i ostale spolno prenosive infekcije u Europi i svijetu kojima se uspjelo značajno utjecati na epidemiju HIV-a te je zabilježen značajan pad nakon što su te usluge uvedene.

Simpozij je zaokružen predavanjem predstavnice udruge HUHIV, Maje Erceg, mag.psih. koja je naglasila važnost te opisala načine dosadašnje suradnje civilnog društva i zdravstvenog sustava u kontinuumu HIV skrbi. Tijekom predavanja naglašen je potencijal zajednice za doprinos suzbijanju HIV infekcije i unaprjeđenju skrbi za osobe koje žive s HIV-om kao nadogradnja zdravstvenom sustavu i istaknuta je važnost suradnje i provođenja aktivnosti zajedno sa zdravstvenim institucijama, Klinikom za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, HZJZ-om i ostalim nevladinim organizacijama. Ukratko su predstavljene dosadašnje aktivnosti udruge HUHIV u području prevencije, suzbijanja stigme i diskriminacije te unaprjeđenju skrbi za oboljele:

Na predavanju su predstavljeni i rezultati dosadašnjeg rada CheckPoint centra Zagreb – centra za zdravlje i edukaciju mladih gdje je moguće obaviti besplatno i anonimno testiranje na HIV i HCV. CheckPoint centar je zajednički projekt Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo te Udruge HUHIV, uz potporu i sudjelovanje stručnjaka iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“te HZJZ-a. Projekt i sve usluge su pod supervizijom Odsjeka za serološku dijagnostiku hepatitisa i HIV-a pri Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu. Svim korisnicima pružena je usluga individualnog savjetovanja i edukacije o spolno i krvlju prenosivim infekcijama od strane stručnih savjetnika i liječnika. Od otvaranja u svibnju 2013. godini do sredine studenog 2017. u centru su obavljena 7023 predsavjetovanja, 5309 testiranja na HIV te je u tom razdoblju otkrivena 61 nova HIV infekcija (13 u ovoj godini do sredine studenog) koji su, nakon pružene liječničke i psihosocijalne podrške, upućeni u Kliniku za infektivne bolesti na daljnju obradu, kontrolu i liječenje.  Više od polovine osoba koje su bile na testiranju na HIV u CheckPoint-u Zagreb nikad prije nisu testirane, što ukazuje na dosadašnji nedovoljni obuhvat osoba koje su bile u riziku od infekcije dobrovoljnim i anonimnim  testiranjima te potrebu za održavanjem postojećih usluga i povećanjem dostupnosti ovakvog načina testiranja u društvenoj zajednici.

Komentirajte članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *