#VolimZdravlje javnozdravstvena kampanja povodom Svjetskog dana zdravlja

#ZdravljeZaSve

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja i skreće pozornost na određenu zdravstvenu temu koja zabrinjava ljude diljem svijeta i koja je javnozdravstveni prioritet. Ove godine se na taj dan ujedno obilježava i 75. godišnjica osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Zemlje svijeta su se 1948. udružile i osnovale SZO kako bi promicale zdravlje, očuvale svijet sigurnim i služile ranjivima – tako da svatko, svugdje može postići najvišu razinu zdravlja i dobrobiti. Povodom 75. obljetnice SZO prilika je da se osvrnemo na uspjehe javnog zdravstva koji su poboljšali kvalitetu života tijekom posljednjih sedam desetljeća. To je također prilika za motiviranje djelovanja za rješavanje zdravstvenih izazova današnjice – i sutrašnjice.

Pridružite nam se na putovanju postizanja zdravlja za sve – #HealthForAll

Kako bi zdravlje za sve postalo stvarnost, potrebni su nam: pojedinci i zajednice koji imaju pristup visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama kako bi se mogli brinuti za vlastito zdravlje i zdravlje svojih obitelji; kvalificirani zdravstveni radnici koji pružaju kvalitetnu skrb usmjerenu na ljude; i kreatori politika koji su se obvezali ulagati u univerzalnu zdravstvenu zaštitu, odnosno jednak pristup zdravstvenoj zaštiti svima.

Dokazi pokazuju da su zdravstveni sustavi koji se pokreću interdisciplinarnim pristupom i sinergijom primarne zdravstvene zaštite, zdravstvene struke i društvene zajednice, najučinkovitiji i najisplativiji način približavanja usluga za zdravlje i dobrobit ljudima.

Iz niza akcijskih ciljeva ističe se da se uspjeh mora mjeriti kroz ostvarene dobrobiti za ljude i zdrav okoliš.

Potrebno je angažirati i osnažiti pojedince, obitelji i zajednice za povećano društveno sudjelovanje i poboljšanu brigu o svom zdravlju; osigurati informirano i aktivno sudjelovanje, s ljudima u središtu zdravstvenih odluka i ishoda; ojačati integrirane nacionalne zdravstvene sustave korištenjem pristupa primarnih i preventivnih zdravstvenih intervencija za pružanje osnovnih kvalitetnih i isplativih usluga, usmjerenih na jednakost, rodno osjetljiva i temeljena prava kako bi se doprlo i uključilo one s najvećom potrebom i poboljšalo zdravlje i dobrobit svih ljudi u svim životnim dobima.

Volim zdravlje javnozdravstvena sinergija

Volim zdravlje kao održiva nacionalna platforma za promociju zdravlja i prevenciju bolesti nastala je iz istoimenog projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Uz Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) kao partnera, Volim zdravlje platformom upravlja Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV), a aktivnosti se provode uz suradnju s brojnim medicinskim i zdravstvenim stručnjacima, ključnim dionicima u području zdravlja uz podršku brojnih institucija.

Time Volim zdravlje predstavlja sinergiju institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice s ciljem učinkovitog ulaganja u zdravlje građana.

Ova sinergija s javnozdravstvenim institucijama i stručnjacima, osim partnerskog odnosa s HUHIV-om kao zdravstvenom organizacijom civilnog društva, u provođenju stručnih savjeta, propisa i standarda, glavnu ulogu ima u osiguranju svih razina zdravstvene zaštite i svih dodirnih točaka razvoja modela, standarda i edukacije unutar opće i stručne zajednice. To je sinergija koja donosi rezultate.

Vizija naše organizacije i angažmana u području zaštite spolnog, mentalnog socijalnog i fizičkog zdravlja je služiti kao most između zdravstvenog sustava i njegovih ciljeva i zajednice te unaprijediti suradnju i rješenja za najhitnije, nedovoljno obuhvaćene i ključne zdravstvene izazove.

Volim zdravlje javnozdravstvena kampanja povodom Svjetskog dana zdravlja

Slogan SZO „Zdravlje za sve“ (#HealthForAll) obuhvaća brojne zdravstvene izazove današnjice i sutrašnjice.

COVID-19 i druge hitne zdravstvene situacije, preklapajuće humanitarne i klimatske krize, ekonomska ograničenja i rat učinili su putovanje svake zemlje prema #HealthForAll hitnijim. Sada je vrijeme da lideri poduzmu mjere kako bi ispunili svoje obveze univerzalne zdravstvene pokrivenosti i da civilno društvo pozove lidere na preuzimanje odgovornosti.

Među ključnim zdravstvenim izazovima današnjice i sutrašnjice, jedan od prioriteta se stavlja i na zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja u sklopu univerzalne zdravstvene pokrivenosti, kao odgovor na sve veće potrebe za integracijom i povećanjem pristupa kvalitetnim uslugama:

  • zaštite spolnog zdravlja;
  • prevenciji bolesti i pravovremenom otkrivanju i liječenju spolno prenosivih bolesti;
  • zaštiti mentalnog zdravlja; te
  • jačanju intervencija brige o sebi za vlastito zdravlje, za sve populacije, diljem svijeta.

Spolno zdravlje važno je za cjelokupno zdravlje i dobrobit pojedinaca, parova i obitelji te za društveni i ekonomski razvoj zajednica i zemalja. Spolno zdravlje zahtijeva pozitivan pristup seksualnosti i seksualnim odnosima, kao i mogućnost ugodnih i sigurnih seksualnih iskustava, bez prisile, diskriminacije i nasilja. Sposobnost muškaraca i žena da postignu spolno zdravlje i dobrobit ovise o:

  • pristupu sveobuhvatnim, kvalitetnim informacijama o zaštiti spolnog zdravlja i seksualnosti;
  • znanju o rizicima s kojima se mogu suočiti i njihovoj osjetljivosti na štetne posljedice rizičnih spolnih ponašanja;
  • mogućnosti pristupa zdravstvenoj skrbi;
  • životu u okruženju koje omogućuje i promiče spolno zdravlje.

Teme povezane sa spolnim zdravljem su široke i obuhvaćaju osobni identitet, okruženje i mentalitet društva, izražavanje i stavove o seksualnosti, spolne odnose i zadovoljstvo. Oni također uključuju negativne posljedice ili stanja kao što su:

  • infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV), spolno prenosive infekcije (SPI) i infekcije reproduktivnog trakta (RTI) i njihovi štetni ishodi (kao što su rak i neplodnost);
  • neplanirane trudnoće i pobačaji;
  • seksualne disfunkcije;
  • seksualno nasilje

Spolno prenosive infekcije (SPI) šire se uglavnom nezaštićenim spolnim kontaktom. Neke spolno prenosive bolesti također se mogu prenijeti tijekom trudnoće, poroda i dojenja te putem zaražene krvi ili krvnih pripravaka.

SPI mogu imati velik utjecaj na zdravlje. Ako se ne liječe, mogu dovesti do ozbiljnih posljedica uključujući neurološke i kardiovaskularne bolesti, neplodnost, izvanmaterničnu trudnoću, mrtvorođenčad. Također, prisutnost druge SPI povećavarizik od zaraze virusom humane imunodeficijencije (HIV). Povezuju se sa stigmom, obiteljskim nasiljem i utječu na kvalitetu života i mentalno zdravlje.

SPI često nemaju simptoma ili su oni oskudni. Kada su prisutni, uobičajeni simptomi SPI su promijenjeni iscjedak iz spolovila, ulkus u genitalnom području, svrbež, i bol u donjem dijelu trbuha.

Najčešće SPI koje se mogu liječirti antibioticima su trihomonas, klamidija, gonoreja i sifilis. Brzo rastuća otpornost na antimikrobne lijekove sve je veća prijetnja za gonoreju.

Virusne SPI uključujući HIV, genitalni herpes simplex virus (HSV), virusni hepatitis B, humani papiloma virus (HPV) imaju ograničene mogućnosti liječenja, dok se hepatitis C u više od 95% slučajeva može izliječiti.

Za HPV i hepatitis B ima mogućnost primarne prevencije cijepljenjem. Dostupna su cjepiva za hepatitis B za sprječavanje infekcije koja može dovesti do raka jetre i za HPV za za zaštitu od nastanka spolnih bradavica kod oba spola te predstadije raka i raka vrata maternice, raka stidnice, rodnice i čmara (anusa). HIV, HSV i HTLV-1 infekcije su koje se cjeloživotno liječe: za HIV i HSV postoje učinkovite terapije koji mogu suzbiti virus, ali trenutačno ne postoji izliječenje za bilo koju od ovih virusnih SPI.

Kondomi koji se pravilno i dosljedno koriste učinkovite su metode zaštite od SPI uključujući infekciju HIV-om. Probir s ranom dijagnozom oboljelih od SPI i njihovih spolnih partnera nudi najbolju priliku za učinkovito liječenje i sprječavanje komplikacija i daljnjeg prijenosa.

Posljednjih godina sve se više prepoznaje važna uloga koju mentalno zdravlje igra u postizanju globalnih razvojnih ciljeva, te je mentalno zdravlje uključeno u ciljeve održivog razvoja. Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta. Samoubojstvo je četvrti vodeći uzrok smrti među 15-29-godišnjacima u svijetu. Osobe s teškim psihičkim problemima umiru prerano – čak dva desetljeća ranije – zbog fizičkih stanja koja se mogu spriječiti.

Unatoč napretku u nekim zemljama, osobe s izazovima mentalnog zdravlja često doživljavaju kršenja ljudskih prava, diskriminaciju i stigmu.

Mnoga stanja mentalnog zdravlja mogu se učinkovito liječiti uz relativno niske troškove, no jaz između ljudi kojima je potrebna skrb i onih koji imaju pristup skrbi i dalje je značajan. Pokrivenost učinkovitim liječenjem još uvijek je iznimno niska.

Mentalno zdravlje pokriva širok raspon stanja koja utječu na to kako djelujemo, mislimo i osjećamo. Nekoliko stanja povezanih s mentalnim zdravljem povezana su sa spolnim zdravljem. Ponekad naš mentalni status utječe na to kako donosimo odluke o spolnom ponašanju.

Brojna istraživanja pokazala su da postoji važna spona između spolnog i mentalnog zdravlja i kako su stigma i sram zbog SPI povezani s odgađanjem liječenja, te da potencijalno mogu time narušiti cjelokupno fizičko zdravlje, a također povećavaju i rizik za prijenos infekcije.

SPI i poremećaji mentalnog zdravlja povezani su na mnogo načina poput zabrinutosti, tjeskobe, depresije i suicidalnih misli koji uobičajeni su za spolno prenosive infekcije.

Različiti čimbenici mogu potaknuti ove mentalne poremećaje, u rasponu od straha od dobivanja ili prenošenja infekcije, tjeskobe kada se čekaju rezultati testa na spolno prenosive bolesti do neizvjesnosti života nakon saznanja da imate infekciju. Iako zdravstvene komplikacije mogu biti kobne ako se ne riješe odmah, ovim se stanjima može upravljati jednostavno, osobno ili uz pomoć iskusnog stručnjaka.

Mentalno i spolno zdravlje međusobno su isprepleteni i važno je staviti naglasak na osvještavanje društva po ovom pitanju, a posebice na način komunikacije između zdravstvenog djelatnika i pacijenta. Na ovaj način ne štitimo samo zdravlje pojedinca nego štitimo i zdravlje cijele zajednice.

Potrebna su veća ulaganja na svim razinama: za svijest o mentalnom zdravlju kako bi se povećalo razumijevanje i smanjila stigma; za napore da se poveća pristup kvalitetnoj zaštiti mentalnog zdravlja i učinkovitim tretmanima; i za istraživanje kako bi se identificirali novi tretmani i poboljšali postojeći tretmani za sve mentalne poremećaje.

Briga o sebi za vlastito zdravlje je sposobnost pojedinaca, obitelji i zajednica da promiču zdravlje, preveniraju bolesti, održavaju zdravlje i nose se s bolešću i invaliditetom uz ili bez podrške zdravstvenog radnika.

Novi proizvodi, informacije i tehnologije mijenjaju se – i imaju potencijal promijeniti način na koji ljudi pristupaju zdravstvenoj skrbi, kao i način na koji se brinu za sebe i druge.

Intervencije brige o sebi za vlastito zdravlje temeljene su na dokazima, kao kvalitetni alati koji podržavaju smaoočuvanje zdravlja. Uključuju lijekove, savjetovanje, dijagnostiku i/ili digitalne tehnologije kojima se u potpunosti ili djelomično može pristupiti izvan službenih zdravstvenih usluga. Ovisno o intervenciji, mogu se koristiti uz ili bez izravnog nadzora zdravstvenih radnika.

Intervencije brige o sebi za vlastito zdravlje mogu:

  • osnažiti pojedince i zajednice da upravljaju svojim zdravljem i dobrobiti
  • ojačati učinkovitost zdravstvenih ustanova pružajući intervencije upravljanja vlastitim zdravljem
  • poboljšati primarnu zdravstvenu zaštitu jačanjem informiranosti i tehnologije za brigu o sebi i pridonijeti postizanju univerzalne zdravstvene pokrivenosti

HUHIV

DONIRAJ

Hvala Vam što svojom donacijom pridonosite zaštiti zdravlja!

Zahvaljujući vama, više ljudi koji trebaju zaštititi svoje zdravlje mogu dobiti potrebnu podršku kada im je potrebna.

DONIRAJ