Smjernice za zaštitu prava i poboljšanje društvene uključenosti oboljelih od infekcije HIV-om u Hrvatskoj

Preporuke i praktične informacije za pristup oboljelima od infekcije HIV-om prilikom obavljanja profesionalnog rada za zdravstvene djelatnike, socijalne radnike, psihologe, pravnike, učitelje i ostala zanimanja te poslodavce

Potreba za ovim Smjernicama proizašla je iz još uvijek prisutne stigme i diskriminacije povezane s infekcijom HIV-om i AIDS-om, kako u svijetu tako i u našem društvu. Cilj je pružiti kratak pregled prava oboljelih i načina njihove zaštite, naznačiti koje pravne odredbe postoje kako bi se olakšao okvir za djelovanje u različitim okruženjima prilikom rada s osobama koje žive s HIV-om te povećala svijest opće i stručne javnosti o zabrani diskriminacije osoba s obzirom na zdravstveno stanje, odnosno pozitivan status infekcije HIV-om.

Svrha Smjernica jest pridonijeti smanjenju stigme i diskriminacije na stručnoj razini te ojačati kapacitet stručnjaka s ciljem poboljšanja kvalitete života oboljelih od infekcije HIV-om, poštivanju njihovog osnovnog ljudskog prava, prava na život i dostojanstvo kao i doprinosa njihovoj društvenoj uključenosti te ekonomskom i društvenom djelovanju.

I danas, više od trideset godina nakon prvog zabilježenog slučaja infekcije HIV-om u našoj zemlji te gotovo dvadeset godina dostupnosti vrlo učinkovitih lijekova, HIV/AIDS mnogima još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu koja i dalje izaziva strah. Od prvog slučaja u Hrvatskoj 1985. godine  do kraja 2016. registrirane su 1403 osobe koje žive s HIV-om.

Strah i neinformiranost, kao i nepostojanje jasno definiranih stručnih smjernica o postupanju prema osobama koje žive s HIV-om, rezultiraju stigmom i s njom povezanom diskriminacijom, što vrlo često  rezultira kršenjem prava oboljelih osoba. Stigma i diskriminacija posljedica su nedostatnog razumijevanja bolesti i s tim povezanog straha u društvu uslijed neodgovornog medijskog praćenja HIV-a te tabua povezanih sa seksualnošću osoba koje žive s HIV-om kao i pripadnika skupina s povećanim rizikom od infekcije.

Velik dio diskriminacije dolazi iz zdravstvenog sustava, od poslodavaca i ostalih javnih službi te djelatnika koji se u svom radu susreću s oboljelima.

Stigma i diskriminacija povezane s HIV-om i AIDS-om značajna su prepreka prevenciji širenja infekcije, ali i pružanju i osiguranju kvalitetne i odgovarajuće njege, podrške, liječenja i kvalitetnog života osoba koje s njom žive.

Danas se zna koji su načini prijenosa, da postoji uspješno liječenje i da socijalni kontakt nije način prijenosa HIV-a, stoga stigme i diskriminacije prema oboljelima ne bi trebalo biti. Međutim, osobe koje žive s HIV-om i dalje prijavljuju diskriminaciju koju čine javni i ini djelatnici koji svojim nerazumijevanjem i neznanjem o HIV-u i AIDS-u često nesvjesno krše ljudska prava.

Svjetska zdravstvena organizacija, Europska unija i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti u svojim strateškim dokumentima i akcijskim planovima za prevenciju HIV-a i AIDS-a postavili su za cilj, između ostalog, i rješavanje problema stigme i diskriminacije. Temelj za izradu Smjernica predstavljaju Nacionalni program prevencije infekcije HIV-om i AIDS-a, u kojem je jedan od ciljeva smanjenje stigme i diskriminacije povezane s HIV-om i AIDS-om, Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije (2008.-2013., 2017.-2022.), Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije (2017.-2019.) i druge nacionalne politike, programi i strategije u kojima su definirani ciljevi i propisane mjere za unapređivanje zaštite od diskriminacije.

Ove Smjernice nastale su zajedničkim snagama, suradnjom Udruge HUHIV sa stručnjacima Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. 

Želja nam je pružiti službenim osobama okvir u radu s osobama koje žive s HIV-om i nadamo se da će im biti korisne. Također, želimo pridonijeti osiguranju postupanja u skladu sa zakonom te profesionalnom etikom, a oboljelim će osobama, vjerujemo, pomoći u zaštiti njihovog dostojanstva i prava na ravnopravan tretman u društvu poštivanjem njihovog osnovnog ljudskog prava – prava na život!