U 2019. godini u Hrvatskoj je zbog rizične uporabe droga, odnosno ovisnosti o psihoaktivnim sredstvima u zdravstvenim je ustanovama liječeno ukupno gotovo 7.000 osoba, od kojih je je oko 5.300 osoba ili 78 % bilo liječeno zbog konzumiranja opijata kao što je heroin.
Broj osoba koje su u 2019. po prvi put bile na liječenju, ukupno za sva sredstva ovisnosti bio je gotovo 1000, i malo je porastao u odnosu na prethodnu godinu. Iako se ukupan broj opijatnih ovisnika u posljednja dva desetljeća smanjuje, broj novih osoba na liječenju zbog opijatnih sredstava malo se povećao u 2019. (190 osoba) u odnosu na 2018. ( 136 osoba).
Broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2019. među osobama koje su ikad bile na liječenju zbog zlouporabe nekog psihoaktivnog sredstva iznosio je 312.
Predoziranje heroinom kao uzrok smrti naveden je kod 37, a metadonom kod 16 osoba. Ostali uzroci smrti bili su maligne bolesti (kod 50 osoba ili 16 %), hepatitis C (kod 12 osoba), srčani infarkt, srčani arest, razne plućne bolesti, ciroze jetre, ulkusi i dr.
Rezultati istraživanja zlouporabe sredstava ovisnosti u Hrvatskoj u 2019. godini pokazuju uzlazni trend pušenja, konzumacije alkohola, uporabe sedativa i trankvilizatora, uporabe bilo koje ilegalne droge, kao i kanabisa, ecstasyja, amfetamina i kokaina u odraslih osoba u dobi između 15 i 64 godine, a posebice u dobi 15 i 34 godine između 2011.-2019., dok u istom razdoblju nije utvrđena razlika u uzimanju LSD-a i heroina. Broj odraslih osoba koji su konzumirali neku ilegalnu drogu između 2011. i 2019. godine se udvostručio. Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis čija se uporaba i među odraslima i mlađim odraslima udvostručila, dok je relativno najveći porast među odraslima i mlađim odraslima utvrđen za uporabu kokaina i ecstasyja.
Rezultati istraživanja također pokazuju da je alkohol najčešće konzumirano sredstvo ovisnosti, i ujedno prvo sredstvo koje mladi konzumiraju. Na drugom mjestu po učestalosti konzumiranja je duhan. Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu je uzimala svaka četvrta osoba, najčešće je to bio kanabis s prosječnom dobi prvog uzimanja oko 18 godina. Sredstva za smirenje i spavanje su relativno lako dostupna, a velik dio konzumenata sedative ili trankvilizatore nije kupio ili dobio na recept. Prevalencija za sva sredstva ovisnosti veća je kod muškaraca nego kod žena.
U prevenciji i liječenju ovisnosti o psihoaktivnom sredstvima/drogama potrebno je raditi na obuhvatu osoba ovisnih o psihoaktivnim drogama preventivnim programima smanjenja šteta i liječenjem uz multidisciplinarni pristup, suradnju zdravstvenog sustava i organizacija civilnog društva i jačanje međusektorske suradnje.
Provedbom aktivnosti izgradnje mreže i rada s osobama s problemima ovisnosti i članovima njihovih obitelji te stručnjacima na terenu potvrdili smo osnovne probleme kao što su visoka prevalencija HCV-a u populaciji ovisnika o drogama uz neujednačenost pristupa izvaninstitucionalnoj socijalnoj podršci. Od ključnog je značaja razvoj edukacijskih programa za pomoć ovisnicima oboljelima od HCV-a u suradnji sa stručnjacima HZJZ-a, Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“ i stručnjaka koji rade sa ovisnicima te njihova primjena u sklopu rada organizacija civilnog društva (udruga koje provode programe smanjenja štete, rehabilitacijskih i terapijskih zajednica) koje sudjeluju u mreži izvainstitucionalne podrške.
Stoga je u sklopu projekta Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga – UP.02.2.2.06.0373, u sklopu toolkita za korisnike projekta, izrađen kvalitetan sadržaj kojim želimo upozoriti na opasnosti predoziranja drogom (edukativna brošura i plakat), učinke pojedinih droga na organizam, razdoblja povišenog rizika, znakove i simptome te kako ih prepoznati i što učiniti kako bismo spasili život uključujući najčešće infekcije kod korisnika droga.
Preuzmite materijale:
Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga – UP.02.2.2.06.0373 projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda (Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – FAZA 1), a opći cilj mu je unaprjeđenje socijalne uključenosti osoba s problemima ovisnosti kroz izgradnju mreže za pružanje izvaninstitucionalnih socijalnih usluga.
Loading ...
