Uloga civilnog sektora u odgovoru na virusni hepatitis

Virusni hepatitis jedan je od javnozdravstvenih izazova današnjice. Iako su nam poznati putevi prijenosa, specifičnosti virusa i epidemiologija bolesti, novodijagnosticirani slučajevi i dalje se događaju u Hrvatskoj i svijetu. Do 1992. godine primanje transfuzije krvi i krvnih pripravaka bio je glavni put prijenosa hepatitisa C, a implementacijom njihovog redovitog screeninga taj put prijenosa praktički je elimiran. Glavni rizični faktor zaraze postao je injektiranje droga u zajednici. Prema procjenama epidemioloških studija, u Hrvatskoj oko 40 000 osoba ima kronični hepatitis C. Radna skupina Ministarstva zdravstva izradila je nacrt Nacionalnog akcijskog plana za borbu protiv hepatitisa 2018. godine, a glavni cilj je smanjiti teret bolesti do 2030., uz specifične ciljeve podizanja svijesti opće populacije, rizičnih populacija, praćenje odgovora zdravstvenog sektora te smanjenje novih infekcija i smrtnosti oboljelih. Prevencija virusnih hepatitisa sastoji se od više komponenata – epidemiološko praćenje, edukacija o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguravanje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u zdravstvu, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima te više vrsta neposrednog i posrednog rada s korisnicima droga. Znajući da 9 od 10 osoba zaraženih virusom hepatitisa C ne zna da ga ima, a radi se o izlječivoj bolesti (od 2015. godine uspješnost liječenja prelazi 90%), važno je da postoji uspostavljen kontakt s osobama u riziku, dostupna edukacija i informiranje o svim interventnim postupcima i prevenciji.

Korisnici droga kao dominantna podpopulacija zahvaćena hepatitisom C predstavljaju izazov javnog zdravstva kojem je teško ostvariti doseg u učinkovitoj mjeri, stoga se civilni sektor prepoznaje kao važna podrška zdravstvenom sustavu. Civilni sektor djeluje u zajednici tako da brže i lakše ostvaruje odnos i osjećaj povjerenja s korisnicima na stručan način i stoga je učinkovitiji i isplativiji u odgovoru na potrebe korisnika droga. Primjer dobre prakse odgovora civilnog sektora na virusni hepatitis je CheckPoint centar u Zagrebu pod vodstvom udruge HUHIV. Prednost je vidljiva prvenstveno u vidu prevencije. Skoro 11 000 korisnika opće populacije educirano je  prilikom dolaska u CheckPoint centar o HIV-u, hepatitisu C te spolnom i reproduktivnom zdravlju općenito. Podaci pokazuju da je educiranost veća kod korisnika koji su već bili u prostoru CheckPointa, što svjedoči o uspješnosti pristupa. Anonimnost, opuštenost i brzina testiranja faktori su odluke zašto baš u CheckPoint centar na testiranje dolaze korisnici droga. Dostupnost usluga testiranja i edukacije izvan kompleksnog zdravstvenog sustava, ali djelujući kao njegova produžena ruka, svakako su važan element u postizanju glavnog cilja Nacionalnog akcijskog plana za borbu protiv virusnog hepatitisa, stoga je djelovanje u zajednici iznimno važno u njegovom ostvarenju. Djelatnici u civilnom sektoru koji se bave korisnicima droga razvijaju stručna znanja o populaciji te o karakterističnim bolestima kojima je ta populacija izložena te su time stručniji u svome pristupu. Civilna društva pozicionirana su i kao glasnogovornici rizičnih populacija, zalažući se za prepoznatljivost ispred relevantnih institucija, pravnu podršku i dostupno liječenje. Civilnim društvima dostupne su informacije kako najbolje pomoći populacijama u riziku jer imaju realističnu sliku kako izazovi izgledaju iz njihove perspektive te su u mogućnosti razviti inovativne strategije za postizanje ciljeva.

Civilna društva postaju sve više prepoznata kao nužni faktori u donošenju odluka vezano za odgovore na javnozdravstvene probleme. U nekim europskim zemljama civilna društva imaju status obveznih konzultanata poput Nizozemske i Njemačke, a uključenost raste i u Hrvatskoj. Projekt Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga financiran je iz Europskog socijalnog fonda te je trenutno u provedbi prepoznavši važnu ulogu civilnih društava u odgovoru na izazove korisnika droga. Voditelj projekta je udruga HUHIV uz partnerstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a suradnici na projektu su udruge koje rade s korisnicima droga – Ne-ovisnost, Institut Pula, Terra, HELP i Porat.

Na web stranicama udruge HUHIV planiramo i dalje obavještavati javnost o nadolazećim projektnim aktivnostima, a sve s ciljem unaprjeđenja socijalne uključenosti osoba s problemima ovisnosti o drogama kroz razvoj nacionalne mreže socijalnih usluga za njih, te članove njihovih obitelji.

U sklopu provedbe ESF projekta Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga – UP.02.2.2.06.0373, a
Nakon provedenog terenskog testiranja osoba koje su bile u riziku od infekcije virusom hepatitisa C, edukacije stručnjaka koji rade s
Nakon provedenog terenskog testiranja osoba koje su bile u riziku od infekcije virusom hepatitisa C, edukacije stručnjaka koji rade s
Stručnjaci udruge HUHIV posjetili su udrugu Terra 02.06.2021. u Rijeci i njihov drop-in centar. Udruga Terra na toj lokaciji uobičajeno
29.04.2021. stručnjaci udruge HUHIV posjetili su Reto centar u Solinu – Centar za rehabilitaciju osoba u problemu ovisnosti i pružanje
Stručnjaci udruge HUHIV 28.04.2021. posjetili su udrugu Help u Splitu kako bi proveli terensko testiranje s osobama koje su bile
27.04.2021. stručnjaci udruge HUHIV posjetili su prostore udruge Porat u Zadru (drop-in centar), kako bi proveli testiranje s osobama u
Dana 30.03.2021. stručnjaci udruge HUHIV posjetili su prostore udruge Institut u Poreču (Dnevni centar Poreč), kako bi proveli testiranje s
Stručnjaci udruge HUHIV 29.03.2021. posjetili su Pulu kako bi proveli terensko testiranje s osobama koje su bile u riziku od
Dana 11.03.2021. stručnjaci udruge HUHIV posjetili su terapijski centar u Ivanovcu - Zajednica Susret. Terapijski centar smješten je kod Okučana