Održan 6. tečaj trajne izobrazbe – Kronične zarazne bolesti – HIV i virusni hepatitisi

Održan 6. tečaj trajne izobrazbe – Kronične zarazne bolesti – HIV i virusni hepatitisi

9. studenog 2017. održan je 6. tečaj trajne izobrazbe “Kronične zarazne bolesti – HIV i virusni hepatitisi” u Velikoj predavaonici Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” namijenjen liječnicima opće medicine u organizaciji Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnih hepatitisa. Skup je bio bodovan od strane Hrvatske liječničke komore, a organizacija ovog događaja potpomognuta je donacijom GlaxoSmithKline-a.

U ukupnom trajanju od nešto više od 4 sata, prijavljeni stručnjaci imali su priliku prisustvovati na šest predavanja koja su sistematizirala glavne teme iz sljedećih područja: dijagnostika, skrb, specifičnosti kroničnih bolesti kao i pravna pitanja te psihosocijalni aspekti u kontekstu HIV-a i virusnih hepatitisa.

Niz predavanja otvorio je Prof. dr.sc. Josip Begovac, dr.med., izlaganjem o skrbi oboljelih od HIV-a te je pružio pregled skrbi oboljelih u Hrvatskoj s naglaskom na napredak u nedavnim godinama te prednosti centralizirane skrbi u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” za oboljele od HIV-a u cijeloj Hrvatskoj u čijem procesu nije potrebna uputnica liječnika obiteljske medicine. Prikazano je i na koji se način oboljeli povezuju sa skrbi, poput testiranja u zajednici i Popodnevne klinike namijenjene MSM populaciji. Trenutno je 1097 oboljelih od HIV-a uključenih u skrb. Profesor je ukazao na važnost rane dijagnostike kako bi antiretrovirusna terapija (ART) bila što uspješnija jer se čak 48% novooboljelih kasno uključuje u skrb. Prikazan je i primjer dobre prakse u središnjem Londonu, tzv. 56 Dean Street – moderno uređena klinika s besplatnim zdravstvenim uslugama, a uključuje testiranja na spolno prenosive bolesti, PrEP, PEP, laboratorij, cjepiva, zdravstvenog savjetnika namijenjena MSM populaciji, prodavačima seksualnih usluga, mladima, ljudima koji injektiraju droge i slično. Primjerice, rezultat testiranja u takvoj ustanovi moguće je dobiti SMS porukom što pojednostavljuje proces testiranja i time ga čini privlačnijim. 

Na predavanju prof. Begovca predstavljena je i mobilna aplikacija EmERGE. Aplikacija namijenjena je boljoj komunikaciji liječnika i pacijenata jer prikazuje podatke – rezultate laboratorijskih pretraga, narudžbe, terapiju i slično na mobilnom uređaju pacijenta. Mobitel ne sprema podatke, već se oni zadržavaju u aplikaciji, a to je posebno korisno jer je 60% pacijenata u Hrvatskoj izvan Zagreba. Predavanje je zaključeno idejom za diskusiju – a to je da je moguće da će uskoro HIV pozitivne osobe dulje živjeti od HIV negativnih osoba iz razloga što ART terapija održava duljinu života kao i kod zdrave populacije, s dodatnom beneficijom da su HIV pozitivne osobe kontinuirano u zdravstvenoj skrbi i mogu jednostavnije otkriti neke druge bolesti koje bi kod drugih bile u riziku od kasne dijagnostike.

Prof. dr.sc. Hrvoje Tiljak, dr.med., prikazao nam je razlike u pristupu medicinske skrbi između kroničnih zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti. Važna stavka u ovakvoj diobi kroničnih bolesti jest zaraznost za okolinu, koja se može smanjiti odgovarajućim terapijskim postupcima, pa se ponovno ističe važnost rane dijagnostike infekcije, ali i prevencije. Vidjeli smo i procjenu potrebe funkcionalnosti okoline koristeći SWAN metodologiju, čiji je cilj procijeniti na kojem je aspektu potrebno više raditi s pacijentom (primjerice, igra li bolest važnu ulogu u osjećaju smanjene podrške okoline, ili je veća teškoća tjelesni aspekt, odnosno osjeća li često bol i zdravstvene smetnje i slično). 

Prof. dr.sc. Adriana Vince, dr.med. nastavila je skup s prikazima pojedinih tipova virusnog hepatitis te važnim mjerama u procesu dijagnostike virusnih hepatitisa. Ukazala je na važnost rane dijagnostike zbog opasnosti od razvoja kroničnog hepatitisa koji uglavnom nema simptome. U 20-30% slučajeva kroničnog hepatitisa bolest progresivno ulazi u stanje ciroze jetre. Kao jedna od mjera prevencije, uvedeno je cjepivo na hepatitis B koje je odigralo važnu ulogu u eliminaciji te bolesti u mnogim regijama svijeta. Ipak, na afričkom kontinentu i u nekim predjelima Azije i Australije hepatitis B i dalje je visoko učestao. Procjenjuje se da se 68% oboljelih od hepatitisa B nalazi u Africi i zapadnopacifičkoj regiji. U kontekstu hepatitisa C, incidencija je manje vezana za regiju u svijetu i procjenjuje se da godišnje dođe do gotovo 2 milijuna novih infekcija u cijelom svijetu. U globalnoj strategiji WHO-a plan je do 2030. smanjiti smrtnost hepatitisa C za 65%. Ove informacije poslužile su kao uvod detaljnijem prikazu kliničke slike svakog pojedinog virusnog hepatitisa, odnosno što zdravstveni djelatnik treba znati o njihovim simptomima i serološkim postupcima dijagnostike (određivanje antigena i antitijela) te molekularne dijagnostike. Uz dijagnostiku, prikazan je plan liječenja ovisno o rezultatima i tipu hepatitisa. Cilj liječenja hepatitisa je inhibicija replikacije virusa, sprječavanje progresije stanja u cirozu te sprječavanje daljnje zaraze. Predavanje je zaključeno ukazivanjem na značajni faktor rizika, a to je veliki broj nedijagnosticiranih bolesnika, čime se pokazuje važnost edukacije i brzih testiranja u zajednici na navedene infekcije.

Drugi dio ciklusa predavanja otvorio je liječnik obiteljske medicine, Hrvoje Vinter, dr.med. Ukazao je na važnost uloge liječnika obiteljske medicine u dijagnostici HIV-a povezujući već poznate podatke o HIV-u poput rizičnih ponašanja te zanimljive primjere iz prakse. Izneseno je i pitanje povjerljivosti, gdje predavač ističe nedvojbenu važnost toga da liječnik i medicinska sestra moraju biti primjer održavanja povjerljivosti prema pacijentu što se može postići uvažavajućim svjetonazorima i pristupom koji je s jedne strane otvoren, a s druge nenametljiv. Ukazao je i na problem vođenja zdravstvene dokumentacije gdje ne postoji konsenzus niti smjernice stručnih društava kako evidentirati HIV-pozitivnu osobu. To je posebno problem jer se radi o potencijalno diskriminirajućoj bolesti čije se informacije ne iznose između zdravstvenih djelatnika, primjerice, kod promjene kartona.

Osim perspektive liječnika obiteljske medicine, dobili smo i pravnu perspektivu predavanjem doc. dr.sc. Sunčane Roksandić Vidličke, dipl. iur. koja je predavanje otvorila prikazom nekih pravno-etičkih dvojbi. Potegnula je i pitanje dvaju sukobljenih pravnih interesa u kontekstu povjerljivosti prema HIV-pozitivnim osobama: sprječavanje zaraze u društvu i povjerljivost podataka zaraženih osoba. Radi se o tome da osoba koja je zaražena HIV-om ima pravo zadržati tu informaciju za sebe kako ne bi bila diskriminirana od strane društva. Ona nije pravne strane obvezna iznositi svoj HIV-pozitivni status svom liječniku, poslodavcu, članu obitelji i slično. Važno je znati i tko ima pravo tražiti podatke o zaraženima, a to su: zaražene osobe same za sebe, policija/državno odvjetništvo uz pisani nalog, sud te Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Predavačica je ohrabrila prisutne da se savjetuju s pravnikom ako imaju pravne dvojbe koje ne mogu razriješiti sami ili uz pomoć nadređenih, te je između ostalog spomenula i mogućnost kontaktiranja besplatne Pravne klinike na Pravnom fakultetu.

Posljednjim predavanjem Kristina Duvančić, dipl. soc.rad. osvrnula se na temu psihosocijalnih aspekata skrbi i time ukazala na važnost postojanja psihosocijalne podrške u sustavu skrbi za osobe koje žive s HIV-om i njihove bližnje kako bi se bolje nosili sa emocionalnim i psihičkim problemima vezanima uz tu bolest. Istaknula je i važnost socijalnog radnika te poznavanja pravne regulative, ali i individualnih tegoba koje bi osoba mogla imati s ciljem davanja što bolje podrške i savjeta. Stigma i diskriminacija najveći su problemi HIV oboljelih osoba, te je zadaća svih nas pomoći u stvaranju podržavajuće sredine i aktivnoj suradnji u preventivnim aktivnostima.

Cijeli ciklus predavanja prikazao je zaokruženu priču o HIV-u i virusnim hepatitisima. Zahvaljujemo svima uključenima što su odlučili sudjelovati i zajednički razvijati svoje kompetencije te se nadamo se da ćemo zajedno koristiti novostečena znanja s ciljem pozitivne promjene u društvu.

Svi sudionici tečaja dobili su ovogodišnje izdanje HIVhep godišnjaka za zdravstvene djelatnike, prve Smjernice za zaštitu prava i poboljšanje društvene uključenosti oboljelih od infekcije HIV-om u Hrvatskoj te HIV indikatorska stanja: Smjernice za provođenje testiranja na HIV kod odraslih osoba u zdravstvenim ustanovama.

Ovom prilikom najavljen je i međunarodni kongres: Starenje s HIV-om – pristup sveobuhvatnoj skrbi u suorganizaciji Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i udruge HUHIV, koji će se održati 15.03.2018. u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Prijavu sudjelovanja na kongresu možete poslati već sada na stranici kongresa: http://huhiv.conventuscredo.hr/index.html

Komentirajte članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *