Uvođenje izravno djelujuće antivirusne terapije (DAA) promijenilo je i poboljšalo kliničko upravljanje infekcijom hepatitisom C (HCV-om) i dalo poticaj postavljanju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji uključuju integrirani pristup koji vodi eliminaciji infekcije HCV-om kao javnozdravstvene prijetnje do 2030. Iako je terapija DAA omogućila uvjete da se to postigne, eliminacija infekcije HCV-om ovisi o povećanju broja ljudi koji su testirani, dijagnosticirani, povezani sa zdravstvenom skrbi i uključeni u liječenje. Poboljšanje HCV skrbi među marginaliziranim skupinama koje su u povišenom riziku od infekcije – poput osoba koje koriste drogu intravenski – ključno je u tim naporima. Pandemija COVID-19 dovela je mnoge od tih uloženih napora u pitanje te je potrebno omogućiti i osigurati nastavak aktivnosti koje su usmjerene ostvarivanju ovih ciljeva.
Europska unija i sve države članice predane su ciljevima održivog razvoja, a većina je zemalja usvojila politike za postizanje eliminacije virusnog hepatitisa kao javnozdravstvene prijetnje do 2030. godine. Europske kliničke smjernice (EASL i SZO) preporučuju da se sve osobe koje žive s kroničnom bolesti jetre kao posljedicom infekcije HCV-om razmotre za terapiju, bez obzira na stadij bolesti. Nadalje, preporučuju liječenje i osobama s rizikom za prijenos infekcije, uključujući osobe koje trenutno injektiraju droge. Utjecaj liječenja hepatitisa C na osobu koja je zaražena te neizravni utjecaj liječenja tih osoba na smanjenje daljnjeg prijenosa u zajednici čine “testiranje i povezivanje sa skrbi i liječenjem” ključnom komponentom strategije uklanjanja virusnih hepatitisa i njihovih posljedica po individualne osobe, njihove bližnje te društvo u cjelini. Strategija EU-a za droge 2013. – 2020. poziva države članice da ulažu u istraživanja kako bi se postiglo značajno smanjenje virusnog hepatitisa, a trenutni Akcijski plan za droge 2017. – 2020. uključuje ciljeve povećanja dostupnosti usluga te pokrivenosti tim uslugama kao i omogućavanje ljudima koji injektiraju droge (PWID) da pristupaju odgovarajućim mjerama prevencije i smanjenja štete.
Informiranje, psihosocijalna podrška i rehabilitacija korisnika droga s problemima ovisnosti omogućuju uvjete za pravovremeno dijagnosticiranje, pristup zdravstvenoj skrbi i liječenju virusnih hepatitisa te su važni za prevenciju i širenje ovih infekcija u zajednici. Korisnicima droga s problemima ovisnosti koji su oboljeli od virusnih hepatitisa u okviru multidisciplinarnog pristupa važno je pružiti podršku i praćenje u svim fazama od informiranja, prepoznavanja rizika i testiranja, uključivanja u skrb, zadržavanja u skrbi te liječenja i izlječenja. U protivnom postoji rizik da korisnici ne prođu kroz kontinuum ili da njihovo kretanje kroz kontinuum bude otežano.
Dok HIV i često HBV infekcija zahtijevaju cjeloživotno liječenje, HCV infekcija sada je izlječiva u roku od nekoliko tjedana. Kako bi se povećala prednost individualnog liječenja za sve tri infekcije, ključno je testirati i dijagnosticirati ljude što je prije moguće tijekom infekcije – ključni izazov s obzirom da ove infekcije obično mogu biti asimptomatske godinama. Rana dijagnoza HBV-a, HCV-a ili HIV-a od ključne je važnosti jer ljudima omogućava pristup liječenju, što značajno smanjuje nesvjesno širenje infekcije, moguće zdravstvene komplikacije te dugoročno povezane morbiditete i smrtnost. Učinkovito liječenje uklanja ili suzbija viruse, što zauzvrat sprečava daljnji prijenos –”liječenje kao prevencija”. Slično tome, nastojanja integracije testiranja na HBV, HCV i HIV, prevencija i povezanost sa skrbi omogućuju učinkovitije i efikasnije korištenje sinergijskog pristupa u borbi protiv ovih infekcija, osobito s obzirom na sve veća ograničenja resursa. Sve zemlje mogu imati koristi od ovih sveobuhvatnih pravila i smjernica za testiranje. Nedavna istraživanja pokazala su da jasne nacionalne politike testiranja ne postoje u svim zemljama EU / EEA. Čak i ako takve politike postoje, one često ne odražavaju ono što se općenito prihvaća kao najbolja praksa. To uključuje potrebu da se usredotočimo na skupine stanovništva s najrizičnijom ponašanjima i najvišim rizikom od infekcije, promociju testiranja u širokom rasponu postavki, uporabu samo-testiranja i mogućnosti da testiranja provode i ostali pružatelji usluga.
Uz priznanje Europskog ureda SZO uvrštavanjem projekta CheckPoint Zagreb kao primjera dobre prakse u Zbornik dobre prakse odgovora zdravstvenog sektora na HIV u Europskoj regiji, priznanjem Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), projekt CheckPoint Zagreb Hrvatsku svrstava na sami vrh javnozdravstvenog integriranog odgovora na HIV i virusni hepatitis ponajprije zahvaljujući sinergijskom pristupu svih ključnih dionika, od javnih zdravstvenih institucija i stručnjaka, nacionalnih i lokalnih samouprava, kreatora javnih politika i donositelja odluka do organizacije civilnog društva koja se vodi potrebama društvene zajednice (HUHIV). ESF projektom Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga udruga HUHIV sa suradnicima nastavlja pružati integrirane usluge podrške i testiranja i pridonijeti održavanju kontinuiteta skrbi i prevenciji infekcija krvlju i spolno prenosivim bolestima u ključnim populacijama.
Loading ...
