Izazovi NEET populacije

Specifična ranjiva skupina mladih koji su u riziku od ispadanja iz obrazovnog sustava, povezana je s brojnim drugim rizicima i faktorima koji se javljaju tijekom njihovog odrastanja. Često se oni i njihove obitelji nalaze u nepovoljnom položaju te su izloženi društvenoj izolaciji.  Nerijetko se radi o roditeljima koji premalo sudjeluju u školovanju djece i ne prepoznaju njihove potrebe, sposobnosti i motiviranosti iz raznih razloga, te samohranim roditeljima, s obilježjima prezaposlenosti ili nezaposlenosti, obitelji s problemima ovisnosti i dr. Stopa napuštanja školovanja povećava se kada i sami roditelji imaju niži stupanj obrazovanja te kada obitelj ima lošu financijsku situaciju. To su mladi koji već tijekom ranog školovanja imaju nedovoljnu motivaciju za učenje, imaju lošu sliku o sebi, skloni su depresivnom raspoloženju, imaju nisko samopouzdanje te iz toga polaze i problemi u odnosima s vršnjacima. Iako su češće dječaci u riziku od napuštanja školovanja, mlade žene su u većem riziku od NEET statusa zbog specifičnih izazova s kojima se susreću, primjerice majčinske i obiteljske obaveze, pogotovo u populaciji između 25 i 29 godina. Ti izazovi, koji iziskuju usklađivanje edukacijskih ili radnih i obiteljskih obveza, stavljaju žene u posebno nepovoljan položaj. Stopa registrirane nezaposlenosti u srpnju 2022. bila je 6,3%, gdje je nezaposlenost žena nešto viša (u populaciji ženskog stanovništva je 7,8%).

Kontinuirano raste broj osoba koje postaju dio NEET populacije tijekom godina, zbog toga što postoji nesrazmjer obrazovnog sustava i tržišta rada, te su to većinom zanimanja za koja nema slobodnih radnih mjesta jer postoji zasićenje na tržištu rada. Iako su najveći udio NEET populacije mladi sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, također se povećava udio visokoobrazovanih mladih u NEET statusu. Podaci iz 2020. (Državni zavod za statistiku, 2021.) pokazuju da je najviše nezaposlenih bilo sa završenom srednjom školom (posebni programi i trogodišnja – 46 322; u trajanju od četiri i više godina i gimnazija – 44 574), a iza njih su bili oni sa završenom osnovnom školom (27 134). Najmanji je broj nezaposlenih bio sa završenim fakultetom, magisterijem ili doktoratom (13 940), zatim višom školom ili fakultetom prvog stupnja (10 557) i bez osnovne škole (8 297). Kod visokoobrazovanih koji imaju materijalnu potporu, ali ne mogu pronaći zaposlenje u Hrvatskoj, raste trend iseljavanja u neku od zemalja Europske unije, posebice nakon ulaska zemlje u EU što je povećalo socijalnu i ekonomsku mobilnost radnika. Taj trend znan i kao „odljev mozgova“ predstavlja socijalni rizik i udar na mirovinski sustav, jer se smanjuje udio radno sposobnih građana koji održavaju taj sustav.

U velikom riziku od socijalne isključenosti i siromaštva su osobe koje nemaju završenu srednju školu, jer su teško zapošljive te ne posjeduju nikakvo formalno zanimanje (nisu profesionalno kvalificirane). Isto vrijedi i za osobe sa završenom osnovnom školom ili bez osnovne škole koje su u još težem položaju. Dodatan izazov su „izgubljene generacije“, osobe koje su dulje vrijeme isključene s tržišta rada i kojima sve više nedostaju vještine koje se traže na tržištu rada. Visok broj osoba bez završenog osnovnog obrazovanja (4,2% u 2018.) povezuje se s nedostatkom svijesti mladih o važnosti obrazovanja za uspješno zaposlenje i kvalitetu života u budućnosti, izostankom podrške od strane roditelja i institucija. Posljedice niske razine obrazovanja uzrokuju nedostatak osnovnih i socijalnih vještina, emocionalnu nestabilnost te izazove u području tjelesnog i mentalnog zdravlja. Nabrojano dodatno otežava mogućnost pronalaska trajnog i stabilnog zaposlenja te pospješuje rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.

Postoji nekoliko presuđujućih faktora koji povećavaju rizik za ulazak pojedinca u NEET populaciju neovisno o životnom razdoblju. Najutjecajniji faktor je niska razina obrazovanja koji sa sobom povlači niz drugih faktora, primjerice nedostatak osnovnih vještina (niske razine pismenosti i računanja) koji značajno otežava pronalazak posla. One se često odnose na osobe koje nemaju završenu osnovnu školu. Nadalje, stručna literatura koja se bavi mogućnostima zaposlenja povezuje neke osobine ličnosti s većom vjerojatnošću za završetak obrazovanja i pronalazak posla, a to su: savjesnost, emocionalna stabilnost i otvorenost k novim iskustvima. Zdravlje je također jedan od odlučujućih faktora, jer uslijed negativnih posljedica nezaposlenosti, materijalne deprivacije, socijalne isključenosti i marginaliziranosti NEET populacije, češće se javljaju zdravstveni problemi (5 puta češće nego kod osoba koje nisu dio NEET populacije). Zbog svega nabrojanog, populacija NEET osoba može imati specifične životne izazove za koje im može trebati usmjerena podrška, a neki od izazova su nedostatak čvrstog osjećaja odgovornosti, teško ispunjavanje i jednostavnijih zadataka, teško ispunjavanje nametnutih obaveza, nedostatak radnih navika učenja, slabija koncentracija, sklonost odgađanju izvršavanja obveza i radnih zadataka, te neorganiziranost. Izazovi ove prirode zahtijevaju kontinuiranu i stručnu podršku kako bi osobe mogle razviti osjećaj samoefikasnosti, i steći uvid u vlastite kapacitete.

Stručnjaci u Centrima za socijalnu skrb i Hrvatskom zavodu za zapošljavanjem naglašavaju brojna ograničenja unutar samih institucija u kojima rade poput nedostatka prostora za rad dok s pripadnicima NEET populacije razgovaraju o njihovim osobnim problemima i osjetljivim temama. Naglasili su nedostatak vremena za učinkovit stručan rad s mladima te opterećenost velikim brojem korisnika. S obzirom na to da se radi o grupi ljudi vrlo ranjivog položaja koji često iziskuju individualan i kontinuiran rad, stručnjacima su potrebne i dodatne edukacije kako bi bili učinkovitiji u rješavanju poteškoća i pružanja podrške, a one uglavnom nisu dostupne. Praćenje NEET populacije izazovno je jer nisu skloni održavati redovite kontakte sa stručnjacima iz, primjerice, institucija i udruga, te im se obraćati za pomoć, i njihovo povlačenje iz društva povećava rizik da postanu nevidljivi. Preventivne aktivnosti trebaju započeti u ranoj dobi, primjerice osigurati radionice i aktivnosti za mlade u kojima će mladi jasno prepoznati doprinos vlastitom zapošljavanju i karijernom razvoju. Treba se prilagoditi tome da mnogi NEET-ovci imaju značajnih poteškoća u obrazovanju ili se teško uklapaju u tradicionalne forme obrazovanja. Profesionalno usmjeravanje i savjetovanje treba biti prilagođeno ponudi poslova na tržištu rada. Nadalje, treba unaprijediti sustav evidentiranja NEET osoba, jer su trenutno jedino dostupne informacije  osoba koje su prijavljene na evidenciju Zavoda za zapošljavanje, što nije stvaran prikaz stanja u Hrvatskoj.

 

Izvori:

Mihalinec, D. (2020). Izazovi i mjere za NEET populaciju u Hrvatskoj (Završni rad). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:414844

Baturina, D., Majdak, M. i Berc, G. (2020). Perspektiva NEET populacije u urbanoj aglomeraciji Zagreb prema percepciji stručnjaka i mladih u NEET statusu – kako im pomoći?. Sociologija i prostor, 58 (3 (218)), 403-431. https://doi.org/10.5673/sip.58.3.8

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2022). Zaposleni prema djelatnostima u srpnju 2022. Preuzeto s https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29224

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2021). Statističke informacije 2021. https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/StatInfo/pdf/StatInfo2021.pdf

Eurostat (2022). Statistics on young people neither in employment nor in education or training. https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Statistics_on_young_people_neither_in_employment_nor_in_education_or_training

 

U okviru Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava “Pronađi me!” – provedba aktivnosti dosega i obrazovanja neaktivnih mladih osoba u NEET statusu broj poziva: UP.01.2.0.04 Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije donijeli su Odluku o financiranju projekta OSPOSOBI SE I ZAPOSLI – UP.01.2.0.04.0033 u iznosu od 1.906.971,22 kuna. Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda uz intenzitet potpore od 100%. Trajanje projekta je od 06.07.2021. do 06.07.2023.

Više o projektu pročitajte ovdje.