U petak 13. srpnja, s početkom u 10,00 sati u velikoj dvorani Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ održan je stručni simpozij povodom obilježavanja Svjetskog dana hepatitisa.
Organizatori simpozija bili su:
- Referentni centar za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva RH
- Klinika za infektivne bolesti «Dr. Fran Mihaljević»
- Hrvatski liječnički zbor – Hrvatskog društva za infektivne bolesti
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
- European Liver Patients Association (ELPA)
- Udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa (HEPATOS)
- Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV)
- Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva
Prisutne stručnjake u uvodnom dijelu simpozija pozdravili su, uz moderatoricu simpozija, Davorku Dušek, dr. med. i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med., predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med. i predstavnica Ministarstva zdravstva, Maja Cvetojević, dipl. ing. biol.
prim. Tatjana Nemeth-Blažić, dr.med. (HZJZ) uvodnim se predavanjem osvrnula na epidemiologiju virusnih hepatitisa u Hrvatskoj i u svijetu. 325 milijuna ljudi boluje od kroničnog hepatitisa B i C, (257 milijuna od kroničnog hepatitisa B, a 71 milijun od kroničnog hepatitisa C). 1.34 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica zaraze virusnim hepatitisa. U Europi, EU/EEA, prema podacima ECDC-a za 2015., 9 milijuna ljudi boluje je od kroničnog hepatitisa B i C (4.7 milijuna od hepatitisa B i 3.9 milijuna od hepatitisa C), tj, prevalencija HBV je 0.9% a HCV-a 1.1%. U 2015. bilo je 60.000 novodijagnosticiranih slučajeva, od čega oko 25.000 hepatitisa B te oko 35.000 hepatitisa C.
U Hrvatskoj, prevalencija hepatitisa B (HBsAg) i hepatitisa C (anti-HCV) u odrasloj općoj populaciji je niska (< 1%) za razliku od prevalencije kod osoba s većim rizikom od zaraze kod kojih je višestruko veća (osobe sa SPB, rizičnim spolnim ponašanjem te osobe koje injektiraju droge). U Hrvatskoj se bilježi pad godišnjih prijava slučajeva hepatitisa B (oboljeli, HBsAg nosilaštvo) nakon uvođenja cijepljenja te se broj novih prijava godišnje kreće oko 100. Cijepljenje 12-godišnjaka od 1999. dovelo je do pada seroprevalencije HBsAg nosilaštva kod trudnica. Prevalencija hepatitisa B (HBsAg nosilaštva) kod djece vrlo je niska što je odraz niske prevalencije kod odraslih, obveznog testiranja trudnica, postekspozicijske imunoprofilakse novorođenčadi HBsAg+ majki te cijepljenja od 1999./2007. Prijave hepatitisa C (oboljeli, anti-HCV nosilaštvo) imale su kontinuirani blagi porast do 2007., nakon čega je uslijedio pad te se broj novih prijava godišnje kreće oko 200. Hepatitis A praktički je eliminiran, ali je pojavnost povećana u 2017./2018. dok se hepatitis E javlja sporadično (profesionalna izloženost svinjama, putnici).
Jelena Matuzović, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje opisala je prisutnima postupak odobravanja početka liječenja novim lijekovima za HCV. Nakon što bolnički specijalist da preporuku za liječenje, bolničko povjerenstvo za lijekove upućuje prijedlog HZZO-u nakon čega Stručno povjerenstvo HZZO-a može odobriti predloženo liječenje iz sredstava namijenjenih lijekovima s popisa posebno skupih lijekova. HZZO je u okviru svojih mogućnosti i raspoloživih sredstava izdvojio posebna novčana sredstva koja su namijenjena isključivo za financiranje liječenja kroničnog hepatitisa C. Popis posebno skupih lijekova postoji od 2005. godine, financira se iz posebnog fonda i ne tereti bolnički proračun te omogućuje veću dostupnost skupih lijekova za liječenje rijetkih i teških bolesti. U Hrvatskoj su za liječenje HCV-a dostupni gotovo svi najnoviji lijekovi koji ne uključuju primjenu interferona. Njihova je cijena i dalje jako visoka iako je znatno niža nego kad su se pojavili na tržištu 2015. Oni izazivaju manje nuspojava, omogućuju bolju suradljivost pacijenata (oralna primjena i kraći period liječenja) te njihova učinkovitost prelazi 95%. Ovi lijekovi mogu biti odobreni za potrebe liječenja osoba u dobi od 18 godina kojima je potvrđena dijagnoza kroničnog hepatitisa C i koje imaju pozitivan nalaz HCV RNA, a do sada nisu liječene ili im je prethodno liječenje bilo neuspješno. Potrebna je apstinencija od IV droga i alkohola unatrag 6 mjeseci (dokaz su nalaz psihijatra i rezultati toksikoloških ispitivanja). Nakon liječenja provodi se obavezna reevaluacija liječenja i kontrola viremije, a nalazi se dostavljaju u Direkciju HZZO-a radi procjene terapijske učinkovitosti liječenja pri čemu HZZO plaća samo ono liječenje koje je dovelo do izlječenja. Do lipnja ove godine odobren je 231 zahtjev. Do danas je ukupno odobreno liječenje za 88% pacijenata od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva te je u 2017. 98% liječenja dalo uspješne rezultate.
Prof. dr. sc. Adriana Vince, dr. med., voditeljica Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva RH u svom je predavanju argumentirala zašto trebamo nacionalnu strategiju za kontrolu virusnih hepatitisa i zašto je ona važna te je predstavila nacrt strategije. Prof. Vince izdvojila je kao dosadašnje uspjehe u Hrvatskoj dobru organizaciju službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, dobru medicinsku skrb za pacijenta (transfuziologija, dijagnostika, liječenje) te dugogodišnju suradnju s udrugama oboljelih, međutim, i dalje se procjenjuje da je oko 15000 HCV nedijagnosticiranih i neliječenih te imamo veliki udio kasnih prezentera, čak 40%. 6000 ih ima razvijene komplikacije i godišnje bi trebalo liječiti 400-500 osoba kako bismo smanjili smrtnost uslijed komplikacija za 65%. Kao probleme ističe nedovoljno prijavljivanje, nedovoljno testiranje, nedovoljnu edukaciju o faktorima rizika, nedefiniranu etiologiju ciroze i HCC i nedovoljan obuhvat preventivnim aktivnostima u rizičnim populacijama. Nacionalna strategija za kontrolu i prevenciju virusnih hepatitisa 2018-2030 ima za dugoročne ciljeve podići svijest opće populacije i ključnih populacija o rizicima i zaštiti, praćenje odgovora zdravstvenog sektora na hepatitis, smanjenje novih infekcija virusom hepatitisa za 90% do 2030. g., održavanje kontrole na hepatitisom A i smanjenje smrtnosti od virusnih hepatitisa za 65% do 2030. Jedan od kratkoročnih ciljeva do kraja 2021. jest podizanje svijesti pružatelja zdravstvene skrbi u selekciji populacija u povećanom riziku te procijeniti proširenost HBV-a i HCV-a na nacionalnoj razini. Nositelji aktivnosti su Ministarstvo zdravstva, HZJZ, Referentni centar za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa, Zavod za transplantaciju jetre, Hrvatsko gastroenterološko društvo, udruge pacijenata, centri za liječenje ovisnosti.
U nastavku simpozija dr. sc. Tajana Filipec-Kanižaj, dr. med. iz KB Merkur održala je predavanje o uspjesima u mikroeliminaciji hepatitisa C u populaciji bolesnika s transplantiranom jetrom, a Tatjana Reić predstavila je aktivnosti udruge Hepatos te aktivnosti i planove ELPA-e (European Liver Patients Association) predavanjem EU perspektiva za oboljele od hepatitisa C.
Simpozij je završen predavanjem Maje Erceg, mag.psih. koja je prisutnim stručnjacima predstavila aktivnosti Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnih hepatitisa (HUHIV) na području prevencije, dijagnostike te skrbi za oboljele od virusnih hepatitisa s naglaskom na ovogodišnju nacionalnu kampanju pod sloganom „Eliminirajmo hepatitis C Sada!“. Na simpoziju je predstavljeno 19. izdanje HIVhep godišnjaka za zdravstvene djelatnike. HIVhep godišnjak za zdravstvene djelatnike već duže vrijeme spada u renomiranu zdravstvenu literaturu koja se u nakladi od više tisuća distribuira na preko 200 adresa zdravstvenih i povezanih institucija, društava, komora i organizacija diljem RH te na svim važnijim stručnim skupovima koji okupljaju prvenstveno zdravstvene djelatnike, ali i djelatnike ostalih struka koje sudjeluju u zdravstvenoj skrbi. Zajedno s godišnjakom predstavljena je i brošura „Može li to biti HCV?“ – Vodič za rano otkrivanje hepatitisa C izrađena u suradnji s prof. Vince kojoj se ovim putem zahvaljujemo na recenziji i podršci. Brošura uključuje faktore rizika za prijenos hepatitisa C, kliničku sliku te savjete za testiranje namijenjene zdravstvenim djelatnicima. Ovaj vodič namijenjen je za praktičnu upotrebu zdravstvenim djelatnicima koji skrbe o osobama koje bi mogle biti zaražene HCV-om, uključujući liječnike opće prakse, osoblje u hitnim službama i ostale zdravstvene djelatnike u područjima koja nisu primarno povezana s virusnim hepatitisima. Korištenjem modernih tehnologija koje su široko dostupne educirali smo i naastavljamo educirati građane s ciljem poboljšanja informiranosti i zaštite od infekcija virusima hepatitisa, uključujući i populacije u većem riziku od izloženosti. Mobilna aplikacija Sve o hepatitisu sadržava informacije koje je važno znati o hepatitisu i njegovom utjecaju na jetru, vrstama hepatitisa, rizicima, načinima zaštite te preporuke za testiranje i mogućnosti testiranja diljem Hrvatske. Osim informativnog dijela, aplikacija nudi i interaktivne usluge kalkulatora rizika s ciljem prepoznavanja rizične izloženosti hepatitisima B i C uz savjete i preporuke za testiranjem, mogućnost direktnog kontakta sa stručnjacima koji će odgovarati na pitanja korisnika te interaktivni podsjetnik kao jednostavan način planiranja redovitog uzimanja lijekova ili drugih zadataka koji su korisniku važni. Aplikacija je dostupna u GooglePlay-u i AppStore-u kao interaktivan, privlačan i učinkovit način edukacije građana i pružanja preporuka o testiranju osobama u povećanom riziku od zaraze. Svrha je ovih, kao i ostalih aktivnosti koje udruga HUHIV kontinuirano provodi, osvještavanje o ovoj temi, povećanje razine znanja, doprinos prevenciji virusnih hepatitisa, povećani obuhvat cijepljenjem i drugim oblicima zaštite, psihosocijalna podrška, pravovremeno i uspješno liječenje te u konačnici i izlječenje čime se izravno pridonosi aktivnostima i ciljevima globalne strategije te nacrta Hrvatske strategije za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa.
Loading ...
