
Rad u civilnom sektoru podrazumijeva temeljito stručno i praktično znanje. Često se svodi na izravni kontakt s ciljanim populacijama koje zauzvrat civilni sektor vide kao mjesto povjerenja za suočavanje svojih briga i nedoumica. Nova znanja i osobni rast i razvoj je nešto na čemu se radi svakodnevno. Radi se o kompleksnoj strukturi potreba koje se mijenjaju u skladu s vremenom, stoga i stručnjaci nastoje usavršavati svoje kompetencije da u svom poslu budu što bolji.
U sklopu projekta Deinstitucionalizacije usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga – UP.02.2.2.06.0373., koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda, izrađen je Priručnik za stručnjake koji se bave ciljanom populacijom, a izradili su ga vodeći stručnjaci za te teme u državi. Cilj priručnika je na jednom mjestu okupiti sva znanja i spoznaje koje bi mogle biti korisne za nekoga tko radi u tom području – od teorijskog znanja o opojnim drogama, infekcijama povezanim s korištenjem droga, pa do vještina kako doseći ciljanu populaciju u područjima gdje je to znatno otežano (primjerice, ruralna područja). U ovom članku predstavljamo dio priručnika koji obrađuje temu promocije usluga testirana i prevencije izvan institucije.
Usluge u zajednici neosporivo su važne za naše društvo. Rasterećuju institucije, posreduju između potreba zajednice i institucija i transformiraju svoje kapacitete u dijalog i pomoć za građane. Za uspješnu konsolidaciju odnosa sa zajednicom, usluge se trebaju promovirati uspješnim metodama i na primjerenim platformama. Od pomoći nam u tome mogu biti zakonitosti marketinga, iskustva sličnih organizacija i njihovih sličnih usluga, kao i organizacije u drugim zemljama. Potrebno je istaknuti i vlastito iskustvo iz kojeg je moguće učiti kada se promoviraju usluge izvan CST-a. Svaka usluga ima posebna svojstva krajnjih korisnika, kao i odnose s drugim institucijama i ključnim dionicima. Poštujući i jedne i druge, promocija usluga ostvaruje ciljeve informiranja građana, ali i druge predviđene, planirane i neplanirane ciljeve. Primjerice, usluga testiranja na hepatitis C kao primarni cilj ima preliminarnu dijagnostiku hepatitisa C u općoj ili specifičnoj populaciji, što se ostvaruje kroz ishod broja testiranja, ali ta usluga može ostvariti dodatne ishode poput informiranja o dodatnim uslugama (testiranje na HIV i/ili HBV te spolno prenosive bolesti, psihološko savjetovanje itd.), informiranja o prevenciji, mogućih needle exchange usluga i slično. Opći cilj rješavanja problema povezanih s hepatitisom C (prevalencija bolesti, komplikacije bolesti, sprječavanje dodatnih transmisija, psihičke teškoće oboljelih i njihovih bližnjih i sl.) može se dohvatiti temeljnim uslugama, ali i njihovog širenja, transformiranja i sadržajnog nadograđivanja kroz povezivanje s drugim ustanovama. Možemo reći da je povezivanje s drugim ustanovama ključno za održivost mnogih usluga. Radi se o strategiji za održivost i bolje rezultate usluga, a ona može uključivati:
- Relevantne državne institucije (ministarstva, zavodi, klinike, lokalna samouprava i sl.)
- Školske ustanove (srednje škole, fakulteti)
- Organizacije civilnog društva (organizacije koje imaju sadržajna preklapanja i slične ciljne skupine)
(…)
Osim lokalnih i nacionalnih partnerstava, preporučljiva su i međunarodna umrežavanja putem većih udruženja (npr. EATG, COBATEST, ELPA i sl.) ili samoinicijativnih partnerstava. Primjerice, COBATEST je europska mreža centara za testiranje koja okuplja brojne zemlje te jednom godišnje objavljuje izvješće o radu uključenih centara. Na sastancima se predstavnici centara raspravljaju vezano za važna pitanja – traženje sredstava za financiranje usluga, organizaciju psihosocijalne podrške u centru, usluge PrEP-a itd. Radi se o primjeru dobre suradnje i međusobne podrške u onim aktivnostima koje su tim centrima zajedničke. Samoinicijativna partnerstva nešto je teže organizirati iz financijskih razloga, međutim moguća su i poželjna karika u razvoju i promociji usluga. Radi se o partnerstvima između sličnih organizacija različitih država u kojima se međusobno može učiti i zajedno se razvijati. Primjerice, HUHIV okuplja partnere iz regije na jednogodišnjim sastancima na kojima se raspravlja o budućnosti strategije testiranja, raspravljajući o zajedničkim izazovima te pomažući onima kojima treba pomoć u nekim segmentima posla.
Drugi kanali promocije usluga izvan CST-a uključuju:
- Promotivne događaje (štandovi, edukativne i/ili zabavne aktivnosti i sl.)
- Stručne događaje (predavanja, stručne radionice, poster-prezentacije)
- Društvene mreže
(…)
Usluge se mogu promovirati i u suradnji s organizacijama koje imaju sadržajna preklapanja i slične ciljne skupine. Organizacije unutar zemlje mogu si međusobno pomagati u ostvarenju ciljeva i time njegovati partnerstvo, prijavljivati partnerske projekte i slično.
Osim samih građana kao krajnjih korisnika usluga, one se trebaju promovirati i među pripadnicima struke. Drugi stručnjaci potencijalni su suradnici, pomoć i podrška, te „širitelji dobrog glasa“. Prilike za takvu promociju ostvaruju stručni događaji poput konferencija, simpozija, okruglih stolova i ostalih tipova stručnih predavanja i radionica. Dobro je razvijati sklonost sastavljanju sažetaka ili cijelih istraživačkih, stručnih ili znanstvenih radova zbog refleksije na protekle aktivnosti, informiranja drugih ustanova i stručnjaka, prezentiranja podataka i promocije usluga. Sažetke i radove potom treba prijavljivati na pozive takvih događaja.
Kada razgovaramo o promociji usluga, trebamo napomenuti da je važno ulagati u zadovoljstvo krajnjih korisnika. Visoko zadovoljstvo korisnika posebno je važno jer „se dobar glas daleko čuje“.
Ovaj tekst se nalazi u dijelu priručnika u kojem smo obradili temu promocije usluga. Svrha tog poglavlja je napomenuti da je promocija jedna od temeljnih grana održavanja toka djelatnosti u civilnom sektoru jer jača veze za međusobnu suradnju, kao i odnos s korisnicima usluga. Priručnik će biti podijeljen svim stručnjacima kojima može biti od koristi, s naglaskom na naše suradnike u projektu – udruga Ne-Ovisnost, Porat, HELP, Terra i Institut Pula.
HUHIV će o projektnim aktivnostima redovito izvještavati javnost putem službenih stranica i društvenih mreža udruge.