Novo pilot istraživanje po prvi puta će procijeniti prihvatljivost i jednostavnost samostalnog testiranja na HIV u Hrvatskoj

Samotestiranje na HIV proces je u kojem osoba sama uzima svoj uzorak (oralnu tekućinu ili krv) koristeći brzi HIV test, provodi testiranje i interpretira rezultat kada i gdje to želi. Radi se o trijažnom testu i takav rezultat ne može se koristiti za konačnu dijagnozu HIV statusa.

Zemlje koje su primijenile samostalno / kućno testiranje na HIV poboljšale su udio dosega nedijagnosticiranih osoba, poboljšale zdravlje osoba koje žive s HIV-om i rezultirale smanjenjem prijenosa HIV-a1.

Izvor: https://www.who.int/hiv/topics/self-testing/HIVST-policy_map-jul2019-a.png?ua=1

HIV samotestiranje u kontekstu pandemije COVID-19

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nedavno je objavila ključna ažuriranja koja uključuju informacije o HIV-u, antiretrovirusnim lijekovima i COVID-19, kao i operativne smjernice za održavanje osnovnih zdravstvenih usluga kao odgovor na COVID-192. Kao dio ovih smjernica, SZO naglašava važnost osiguranja kontinuiranog pristupa osnovnim HIV uslugama – uključujući usluge testiranja na HIV i povezivanje sa uslugama prevencije, liječenja i skrbi – u svim okruženjima. To uključuje područja u kojima postoji prijenos u zajednici, a mjere fizičkog udaljavanja i ograničenja kretanja provode se u okviru odgovora javnog zdravstva na pandemiju COVID-19.

U to vrijeme presudno je podržati ljude s nedijagnosticiranim ili neliječenim HIV-om da se testiraju i povežu s uslugama zdravstvene skrbi i liječenja. Pristup uslugama HIV testiranja i povezivanje sa skrbi mora se nastaviti, dok se za pacijente i pružatelje usluga moraju primijeniti epidemiološke mjere utemeljene na dokazima kako bi se zaštitili prilikom prilagodbe usluga. To uključuje čišćenje prostora i površina, prakticiranje higijene ruku, upotrebe maski za lice i mjere fizičkog distanciranja. Uz to, za zdravstvene radnike i pružatelje usluga, uključujući laike i radnike u zajednici, neophodno je prakticirati mjere prevencije i kontrole infekcije i koristiti odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu prilikom pružanja usluga. Održavanje postojećih usluga HIV testiranja s ovim mjerama i na sadašnjim razmjerima izazov je za mnoge postavke, a hitno su potrebne inovativne strategije i alati.

Od 2016. SZO preporučuje samotestiranje na HIV kao siguran, pouzdan i učinkovit način širenja usluga HIV testiranja i obuhvata ljudi koji se inače ne mogu testirati. S obzirom na brojna ograničenja općih zdravstvenih usluga koje mogu biti preopterećene zbog COVID-19, kao i ograničenog pristupa HIV uslugama u mnogim okruženjima, HIV samotestiranje kod kojeg osoba koja želi znati svoj HIV status prikuplja svoj uzorak (oralna tekućina ili krv), provodi brzi test i tumači rezultat – ima mnogo prednosti.

Zagreb – Novo pilot istraživanje koje provodi Referentni centar za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u suradnji sa Hrvatskom udrugom za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa, prvo je u Hrvatskoj s ciljem evaluacije prihvatljivosti i jednostavnosti samotestiranja na HIV. Istraživanje će nam značajno pomoći u utvrđivanju treba li samotestiranje na HIV učiniti široko dostupnim u Hrvatskoj odnosno treba li se usluga samostalnog testiranja na HIV standardizirati kao dio strategije prevencije HIV/AIDS-a u Hrvatskoj.

 „Ovo je uzbudljiv i prijelomni trenutak u našim nastojanjima da zaustavimo širenje HIV-a u Hrvatskoj. Znamo da se obuhvat samotestiranjem i testiranjem na HIV mora značajnije povećati kako bi došlo do svih onih kojima je testiranje najpotrebnije. To će dovesti do bržih i učinkovitijih zdravstvenih odluka, uključujući pravovremeno povezivanje bolesnika sa zdravstvenom skrbi i liječenjem.“

– Nikolina Bogdanić, dr. med., stručni voditelj istraživanja i liječnica u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Istraživanje je odobreno od strane Etičkog povjerenstva Klinike za infektivne bolesti, kojim će se procijeniti mogu li nestručni sudionici istraživanja učinkovito provesti samotestiranje i točno protumačiti svoje rezultate.

Ako pilot istraživanje bude uspješno, brzi testovi za samotestiranje na HIV mogli bi postati pristupačniji u široj upotrebi na području cijele Hrvatske za osobe koje su izložene povišenom riziku od infekcije HIV-om.

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz srpnja 2019. godine1, 77 zemalja već je primijenilo samotestiranje – uključujući Francusku, Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države – što je rezultiralo poboljšanom stopom dijagnoza HIV-a, poboljšanim zdravljem osoba koje žive s HIV-om i smanjenjem širenja infekcije HIV-om. 2019. Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporuku samotestiranja na HIV kao pristupa uslugama testiranja na HIV3.

„Udruga HUHIV vrlo je ponosna što sudjeluje i provodi ovo prvo istraživanje samotestiranja na HIV u Hrvatskoj. Ovo je bila ujedno i jedna od ključnih preporuka Nacionalnog povjerenstva za suzbijanje HIV/AIDS-a pri Ministarstvu zdravstva, pod vodstvom profesora Josipa Begovca koji je ujedno i autor stručne preporuke „Okončanje HIV epidemije u Hrvatskoj“4 u kojoj se kao ključni alati navode demedikalizacija testiranja, brzi testovi i samotestiranje.“

– Tomislav Beganović, predsjednik udruge HUHIV

U ovu studiju biti će uključeno minimalno 400 sudionika iz ključnih prioritetnih populacija u Zagrebu. Procijenit će se izvedba OraQuick Advance HIV ½ samotestiranja na HIV i utvrditi mogu li korisnici uspješno izvršiti korake za upotrebu uređaja i uspješno protumačiti rezultate testa.

U 2019. godini zabilježena su 102 nova slučaja infekcije HIV-om, što čini stopu novih dijagnoza infekcije HIV-om 2,1 na 100.000 stanovnika. Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj zadržana je na niskoj razini, s blagim trendom porasta broja novo-dijagnosticiranih osoba do 2015. godine, nakon koje bilježimo blagi pad5.

Pretpostavka je da u Hrvatskoj u ovom trenutku postoji još 300 do 400 osoba koje ne znaju da imaju HIV.“, upozorila je epidemiologinja, prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo6. Zašto je važno upozoravati na tu brojku još nevidljivih, neosviještenih nositelja infekcije HIV-om? Zato jer je nekad zastrašujuća i smrtonosna bolest danas kronična cjeloživotna infekcija  zahvaljujući modernoj medicini i dostupnosti kvalitetnih lijekova. Preostaje nam kao izazov motivirati sve one koji su bili u rizičnim kontaktima – na testiranje – i ako se pokaže da su pozitivni, što brže uključivanje u proces liječenja, posebice zbog pretpostavke da su nedijagnosticirane osobe izvor do 50% svih novih infekcija HIV-om7.

Kako samotestiranje postaje dostupnije, važno je o tome informirati zajednicu. Ovim pilot istraživanjem želimo se bolje upoznati s ovom opcijom testiranja kako bismo utjecali na donošenje odluke o njenom kontinuiranom provođenju. Provođenje i upravljanje ovakvim pilot projektima koju predvodi zajednica, do sada se pokazalo uspješnim, posebice u povećanju stope testiranja na HIV među osobama koje se prvi put testiraju te u skupinama korisnika kojima testiranje nije lako dostupno.

Također, zajednica u ovom slučaju ima važnu ulogu u podršci uvođenju usluga samotestiranja. Važno je komunicirati precizne i točne informacije i poruke o HIV samotestiranju kako bi ciljne populacije razumjele i naučile kako koristiti ovaj pristup testiranja na HIV, kako bismo ostvarili veći dohvat korisnika i osigurali svu potrebnu podršku ispravnog korištenja samotestiranja, interpretacije rezultata, zaštite zdravlja i uključivanja u skrb.

 

Reference:

(1) https://www.who.int/hiv/topics/self-testing/en/

(2) https://apps.who.int/iris/handle/10665/331919

(3) https://www.who.int/publications/i/item/who-recommends-hiv-self-testing-evidence-update; https://volimzdravlje.hr/blog/2020/10/02/svjetska-zdravstvena-organizacija-preporuca-samotestiranje-na-hiv-kao-pristup-uslugama-testiranja-na-hiv/; HIVhep godišnjak za zdravstvene djelatnike – Izdanje 2020.

(4) https://volimzdravlje.hr/blog/2019/01/01/okoncanje-hiv-epidemije-u-hrvatskoj/; HIVhep godišnjak za zdravstvene djelatnike – Izdanje 2019. i 2020.

(5) https://volimzdravlje.hr/blog/2020/04/09/epidemiologija-hiv-infekcije-u-hrvatskoj-i-svijetu/

(6) https://huhiv.hr/hiv-vise-nije-smrtonosna-posast-ali-stigma-cini-svoje-jos-300-do-400-gradana-ne-zna-da-ima-hiv/; HIVhep godišnjak za zdravstvene djelatnike – Izdanje 2020.

 (7) https://volimzdravlje.hr/blog/2019/01/01/ekonomska-isplativost-rane-dijagnostike-hiv-a-u-republici-hrvatskoj/; HIVhep godišnjak za zdravstvene djelatnike – Izdanje 2019. i 2020.