HIV u Hrvatskoj – i dalje niska pojavnost, ali važnost ranog testiranja ostaje ključna

HIV u Hrvatskoj - preliminarni podaci za prvih 10 mjeseci 2025.

U prvih 10 mjeseci 2025. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 99 novih slučajeva HIV infekcije.

Put prijenosa

  • MSM: 56,6%

  • Heteroseksualni prijenos: 32,3%

  • Neutvrđeno: 7%


Dob

Najviše slučajeva je u dobi 40–49 godina (41,41%), zatim 35–39 (15,1%) i 30–34 (13,1%).

Time se potvrđuje trend da HIV sve više pogađa osobe srednje životne dobi.


Županije

Najviše novodijagnosticiranih dolazi iz:

  • Grad Zagreb – 33%

  • Primorsko-goranska – 20%

  • Zagrebačka – 7%

Većina ostalih županija bilježi 1–4 slučaja godišnje.


Zaključak

Podaci za prvih 10 mjeseci 2025. pokazuju da je epidemija HIV-a u Hrvatskoj stabilna, ali snažno koncentrirana na MSM populaciju, urbane sredine i osobe srednje životne dobi.
Ključ javnozdravstvenog odgovora i dalje leži u testiranju, dostupnosti PrEP-a, edukaciji i ciljanim preventivnim programima u najpogođenijim skupinama.

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatska i dalje spada među zemlje s najnižom prevalencijom HIV infekcije u Europi, s manje od 0,1 % stanovništva koje živi s HIV-om. Od početka praćenja 1985. godine do kraja 2024., u našoj zemlji je dijagnosticirano ukupno 2 209 osoba s HIV-om, od čega je 652 razvilo AIDS, dok je 617 osoba preminulo od posljedica AIDS-a.

Samo tijekom 2024. godine otkriveno je 92 novih slučajeva HIV infekcije, od čega je 17 osoba već imalo razvijen AIDS u trenutku dijagnoze. Pet osoba preminulo je zbog posljedica bolesti.
Stopa novih dijagnoza iznosi 2,5 na 100 000 stanovnika, što je gotovo dvostruko niže od prosjeka Europske unije i Europskog gospodarskog prostora (EU/EEA), koji iznosi 5,3 na 100 000 stanovnika.

Tko su najčešće novooboljeli?

Većinu novodijagnosticiranih čine muškarci (oko 88 %), najčešće u dobi od 25 do 44 godine.
Najčešći put prijenosa HIV-a u Hrvatskoj je spolnim putem (oko 89 %), a među njima prevladava spolni odnos između muškaraca (oko dvije trećine slučajeva).
Oko petine infekcija prenosi se spolnim odnosom između muškarca i žene, dok je udio prijenosa putem injektiranja droga i dalje nizak (oko 4 %). Prijenos s majke na dijete vrlo je rijedak.

🧠 Zašto je prijenos češći kod spolnog odnosa između muškaraca – i zašto to ne znači da HIV “pogađa samo njih”

🧩 Razumijemo prijenos HIV-a – Vogralikov lanac prijenosa

Da bi došlo do prijenosa virusa HIV-a, moraju biti ispunjeni svi dijelovi tzv. Vogralikovog lanca prijenosa. Ako se prekine i samo jedna karika, prijenos se neće dogoditi.

🔗 Vogralikov lanac prijenosa

  1. Virus mora biti prisutan u tjelesnoj tekućini osobe koja ima HIV
    (krv, sjemena tekućina, vaginalni ili analni sekret).
    👉 Ako je osoba na redovitoj antiretrovirusnoj terapiji i ima nemjerljivu količinu virusa (U=U – undetectable = untransmittable), virus se ne može prenijeti na drugu osobu.

  2. Virus mora biti prisutan u dovoljnoj količini da može izazvati infekciju.
    👉 Terapija koja održava virus nemjerljivim prekida ovu kariku lanca – količina virusa nije dovoljna za prijenos.

  3. Mora postojati odgovarajući put prijenosa – kontakt zarazne tekućine s osjetljivim sluznicama ili oštećenom kožom druge osobe.
    👉 Korištenje kondoma, PrEP-a i pravilna zaštita u spolnim odnosima prekidaju ovu kariku.

  4. Virus mora doći do osjetljivih stanica koje može inficirati.
    👉 Ako nema kontakta s osjetljivim tkivom (nema oštećenja sluznice ili krvi), prijenos nije moguć.

💬 Zaključak: Ako se prekine bilo koji od ovih koraka – nema prijenosa HIV-a.
Posebno, osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju terapiju nisu zarazne za svoje partnere.


⚕️ Zašto je rizik viši kod analnog odnosa

Kod analnog odnosa, osobito za receptivnog partnera (osobu koja prima penetraciju), sluznica rektuma je vrlo tanka i osjetljiva te se lako ošteti tijekom odnosa.
Zbog toga virus može jednostavnije doći do osjetljivih stanica i uzrokovati infekciju.
Upravo iz tog razloga analni odnos, ako se prakticira bez zaštite, nosi veći biološki rizik prijenosa HIV-a, neovisno o spolu ili orijentaciji osoba koje sudjeluju u odnosu.


📊 Kolika je stvarna vjerojatnost prijenosa HIV-a?

Vjerojatnost da se pri jednom nezaštićenom spolnom odnosu osoba zarazi HIV-om u prosjeku iznosi manje od 1 %.
Za usporedbu, kod drugih spolno prenosivih infekcija poput sifilisa, klamidije ili gonoreje, ta je učestalost veća od 30 %.

To pokazuje da HIV zahtijeva specifične uvjete prijenosa, ali i da pravovremeno testiranje, zaštita kondomom i PrEP vrlo učinkovito sprječavaju infekciju.


💡 Ključna poruka

Razumijevanje načina prijenosa pomaže da razgovor o HIV-u bude temeljen na činjenicama, a ne na strahu ili predrasudama.
Virus ne bira osobe – određuju ga okolnosti, ponašanja i zaštitne mjere koje svatko od nas može kontrolirati.
Znanje, testiranje, liječenje i briga o zdravlju najbolji su načini zaštite – za sebe i druge.

Kasno otkrivanje – i dalje izazov

Iako Hrvatska bilježi stabilno nisku stopu novih infekcija, stručnjaci upozoravaju da velik broj osoba i dalje otkriva infekciju kasno – često tek kad se pojave ozbiljni simptomi ili AIDS.
Prema HZJZ-u, gotovo polovica novodijagnosticiranih osoba (46 %) imala je u trenutku uključivanja u skrb već vrlo nizak broj CD4 limfocita (manje od 200/mm³) ili je dijagnoza AIDS-a već bila postavljena.
Kasno otkrivanje znači lošiju prognozu, veću mogućnost komplikacija i veći rizik za prijenos infekcije na druge.

Liječenje i skrb

U Hrvatskoj je antiretrovirusna terapija (ART) dostupna i besplatna za sve osobe koje žive s HIV-om. Zahvaljujući toj terapiji, osobe koje se liječe mogu živjeti dug i kvalitetan život te ne prenose virus na druge ako redovito uzimaju terapiju i imaju nemjerljivu količinu virusa u krvi (tzv. U=U – undetectable = untransmittable).
Krajem 2024. godine u sustavu zdravstvene skrbi bilo je 1 534 osobe koje žive s HIV-om.

Prevencija i testiranje spašavaju živote

Testiranje na HIV u Hrvatskoj je besplatno, povjerljivo i dostupno svima.
Testiranje se može obaviti u zdravstvenim ustanovama, ali i anonimno i besplatno u zajednici, primjerice u CheckPoint centru Zagreb udruge HUHIV i drugim organizacijama civilnog društva.
Redovito testiranje osobito se preporučuje osobama koje su imale nezaštićene spolne odnose, više partnera, ili pripadaju skupinama s većim rizikom (poput MSM populacije, osoba koje koriste droge ili migranata).
Osim testiranja, od 2018. godine u Hrvatskoj je dostupna i pred-ekspozicijska profilaksa (PrEP) – lijek koji značajno smanjuje rizik od zaraze HIV-om kod osoba koje su u povećanom riziku.

HIV nije prošlost – ali znanje i briga čine razliku

Zahvaljujući suvremenoj medicini i dostupnosti terapije, HIV danas nije presuda. No, ključno je pravovremeno testiranje, rana dijagnoza i uključivanje u skrb.
Informiranost, briga o spolnom zdravlju i redoviti pregledi temelj su prevencije i zaštite zdravlja – kako vlastitog, tako i zdravlja zajednice.


📊 Detaljnije podatke o epidemiološkoj situaciji HIV-a u Hrvatskoj možete pronaći na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ):
👉 Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj – HZJZ

Nauči više o HIV-u

 

HUHIV

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima pohranjene su u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razumijemo koji sadržaji web stranice su vam najzanimljiviji i najkorisniji.

Sve postavke kolačića možete prilagoditi pomoću opcija s lijeve strane.