Korisnici zatvorskog sustava pod povećanim su teretom zaraznih bolesti kao što su hepatitis B (HBV), hepatitis C (HCV), često zbog povijesti injektiranja droga. Dodatno, boravak u zatvoru može rezultirati povećanim rizikom za prijenos zaraznih bolesti, vezano u faktore kao što su prenapučenost, ograničena zdravstvena skrb i pristup skrbi te odgođeno postavljanje dijagnoze. U rizično ponašanje u zatvorskim ustanovama koje može dovesti do infekcije virusnim hepatitisima spadaju i seksualni odnosi (sporazumni ili prisilni) bez korištenja zaštite, dijeljenje opreme za ubrizgavanje i opreme za tetoviranje i piercing, dijeljenje oštrog pribora za osobnu higijenu (npr. britvica ili škara), dijeljenje krvi putem bratimljenja te drugi mogući izravni kontakti sa zaraženom krvlju.
U vodiču koji su ECDC (Europski centar za kontrolu i suzbijanje zaraznih bolesti) i EMCDDA (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama) na temelju prikupljenih dokaza i iskustava iz prakse predložili navedene su učinkovite mjere kao izvor preporuka i dodatne podrške u prevenciji i kontroli prijenosa krvlju prenosivih infekcija u zatvorskom okruženju.
U državama članicama EU i EEA više od pola milijuna osoba svakog dana nalazi se u pritvoru. Kazna zatvorom predstavlja priliku za adresiranje zdravstvenih potreba onih korisnika zatvorskog sustava koji pripadaju skupinama do kojih je teško doći u zajednici, kao što su osobe koje injektiraju droge.
Izazovi prevencije infekcije virusnim hepatitisima uglavnom su veće u zatvorskim ustanovama nego u zajednici. Zatvorska populacija socijalno je i obrazovno ugrožena skupina sa slabijim pristupom zdravstvenoj zaštiti i prevenciji u zajednici, a rizične populacije za krvlju/spolno prenosive infekcije i s njima povezane infekcije i bolesti (HIV, hepatitis B i C) u zajednici, poput IKD i seksualnih radnica/-ka, čine značajan dio zatvorske populacije.
Pružanje zdravstvene skrbi, prevencije i programa smanjenja štete u zatvorskom sustavu ne pomaže samo izravno zatvorskoj populaciji nego, targetiranjem mreža visokog rizika za prijenos ovih infekcija također može dovesti do smanjenja i prevencije budućih rizika od infekcija u zajednici.
Prevencija virusnih hepatitisa u zatvorskom sustavu
Intervencije u smislu isključivog pružanja informacija, same po sebi nisu dovoljne za sprječavanje prijenosa virusnih hepatitisa, ali je informiranje korisnika i osoblja zdravstvenog sustava važan preduvjet za provedbu preventivnih mjera i pravovremeno testiranje te uključivanje u zdravstvenu skrb.
Potrebno je distribuirati iste informacije vezano uz temu virusnih hepatitisa kao i u zajednici, ali prilagođene potrebama, kulturološkim značajkama, razini obrazovanja te jeziku zatvorske populacije, kako za zatvorenike, tako i za osoblje.
Poželjno je koristiti različite oblike i formate educiranja i podrške – tiskani materijali, video materijali, online materijali… Edukativni programi učinkovitiji su ako su razvijeni od strane drugih zatvorenika, iako udruge mogu igrati vodeću ulogu u razvoju, provedbi i nadzoru ovih intervencija. Potrebno je obuhvatiti sve aspekte infekcije virusnim hepatitisima (prevenciju prijenosa, pravovremeno testiranje i povezivanje sa skrbi, liječenje te teme stigme i diskriminacije).
Kondomi i lubrikanti trebali bi biti lako, diskretno i besplatno dostupni – u kaznenim tijelima RH dostupnost kondoma nije ujednačena (omogućena kupnja, u ambulanti, nisu dostupni ili samo u određenim uvjetima kada se koristi pogodnost boravka s bračnim ili izvanbračnim drugom u posebnoj prostoriji bez nadzora)…
Intervencije trebaju biti usmjerene na:
- zaštitu zdravlja korisnika zatvorskih ustanova
- zaštitu zdravlja osoblja zatvorskih ustanova
- zdravstveni sektor – ključna uloga u provedbi zdravstvenih mjera i u podizanju svijesti za poduzimanje intervencija
Za prevenciju virusnih hepatitisa potrebni su sveobuhvatni pristup i multidisciplinarna suradnja kako zdravstvenih i kaznenopravnih ustanova tako i zajednice koja često može odigrati ključnu ulogu u pružanju integriranih usluga te pravovremenom povezivanju sa zdravstvenom skrbi. Nevladine organizacije programima edukacije, testiranja, psihosocijalne podrške, motiviranja i pravovremenog uključivanja u skrb te programima smanjenja štete mogu puno napraviti po pitanju dosega skupina i korisnika do kojih je inače teže doći.
Projektom Deinstitucionalizacija usluga za osobe s problemima ovisnosti – Razvoj mreže socijalnih usluga upravo se nastoji pružiti podrška udrugama u Republici Hrvatskoj koje pružaju ovakve usluge i pridonose održavanju kontinuiteta skrbi i prevenciji infekcije krvlju i spolno prenosivim bolestima u ključnim populacijama.
U partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo provodit će se aktivnosti sa svrhom izgradnje mreže suradnje dionika na lokalnoj i regionalnoj razini s ciljem podrške pružateljima usluga izvaninstitucionalne pomoći za osobe s problemima ovisnosti i njihovim bližnjima. U mrežu se uključilo šest renomiranih udruga uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a cjelokupni projekt provodi će se na području dvanaest županija.
Izvor:
https://www.ecdc.europa.eu/en/news-events/preventing-blood-borne-viruses-prison-settings-ecdc-and-emcdda-guidance
Loading ...
