U listopadu 2022. godine održan je CroCMID 2022., 13. hrvatski kongres mikrobiologije i 10. hrvatski kongres infektivnih bolesti. U sklopu hotela Sv. Ivana u Solarisu, Šibenik, sudionici su imali priliku vidjeti novosti stručnjaka Hrvatske i regije na navedene teme te razmijeniti iskustva i upoznati se sa drugim stručnjacima.
Na dan otvorenja skupa, 20. listopada u večernjem terminu, održala se sekcija Posters By The Pool. Radi se o 10 najboljih izabranih sažetaka za posebnu prezentaciju koji su se istaknuli po kvaliteti. Sudionici su imali prilike čuti o istraživačkom projektu „Testiranje na HIV kod kuće – pilot projekt za područje Grada Zagreba“, čiji je nositelj udruga HUHIV, a koji je financiran sredstvima ViiV Healthcare Grants and Donations, regulirano ugovorom o donaciji između GlaxoSmithKline Hrvatska i Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa, naziva „Step forward: Home-self testing in times of crisis“. U sklopu projekta, provodilo se istraživanje za koje se tražila posebna privola sudionika, u kojem su se analizirali podaci dobiveni „digitalnom procjenom rizika“ i rezultatima testiranja. Voditeljica istraživanja bila je Nikolina Bogdanić, dr.med., specijalizantica infektologije Klinike za infektivne bolesti „dr. Fran Mihaljević“. Radi se o naručivanju paketa za kućno testiranje, gdje korisnik nakon nekoliko odgovorenih pitanja može naručiti kućnu dostavu paketa kurirskom službom ili ga pripremljenog može preuzeti na recepciji CheckPoint centra, te se testirati u vlastitoj privatnosti uz uputu. Prikupljeni podaci vežu su uz inovaciju koja je glavna snaga ovog projekta u usporedbi s drugim projektima koji se bave sličnom tematikom. Dvije web aplikacije izrađene su kao ključni elementi ovog projekta. Prva je služila za procjenu rizika i prikupljanje osnovnih informacija o sudioniku. Naime, kako bi sudionik pristupio istraživanju, bilo je potrebno da ispunjava neke uvjete, za što je služio obrazac procjene rizika dostupan na službenoj stranici projekta. Naime, odgovorom na 16 pitanja procjenjivalo se je li osoba pripadnik ciljane skupine – muškarac koji ima spolne odnose s muškarcima (MSM), punoljetan, koji ne poznaje svoj HIV status i živi na području grada Zagreba. Druga web aplikacija je novitet u ovom istraživačkom području. Radi se o aplikaciji podršci prilikom koraka provedbe samotestiranja, u koju se sudionici prijavljuju i prate postupak testiranja. Time se osigurava konzistentnost postupaka, smanjuju se ljudske greške, sudionici dobivaju osjećaj podrške u procesu ali se bilježi i rezultat testiranja.
Ukupno 915 osoba je izrazilo zainteresiranost za samotestiranje. 200 sudionika zadovoljilo je preduvjete za testiranje i bilo je uključeno u studiju. Medijan dobi bio je 30 godina (IQR: 25 – 36), svi su bili MSM i većina je bila statusa veze bez partnera (71%). Medijan broja partnera u zadnjih godinu dana bio je 5 (IQR: 2 – 10). Samo tri uključene osobe bile su korisnici PrEP-a (1,5%), a svaki četvrti sudionik prethodno je imao dijagnosticiranu spolno prenosivu infekciju, najčešće gonoreju. Samo 26% sudionika uvijek je koristilo kondome sa spolnim partnerima s kojima nisu u vezi. Čak 71% sudionika izvjestilo je o rezultatu testiranja, što je velika prednost aplikacije kao podrške prilikom testiranja. Naime, sudionici označavaju u aplikaciji sliku koja odgovara vizualnim obilježjima testa i na taj način šalju informaciju o rezultatu testiranja. Povratna informacija od 71% značajan je podatak jer su mnoga istraživanja ovog tipa gubila, često i u potpunosti, informaciju o rezultatima testiranja. U takvim slučajevima nije moguće izravno razgovarati o isplativosti testiranja jer sama činjenica da se osoba testirala ne bi trebala biti svrhom, već uspješno povezivanje sa skrbi osoba koje imaju preliminarno pozitivne rezultate. Dodatna korist je informiranje sudionika o njihovom HIV statusu, promocija testiranja kao preventivne strategije zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja, pružanje alternativa osobama koje se bez alternative u protivnom ne bi testirali i slično. Od 200 sudionika, ukupno je pronađena jedna osoba s pozitivnim potvrdnim rezultatom, koja je uspješno povezana sa skrbi. Svakom korisniku omogućeno je bilo postsavjetovanje od strane liječnika i psihosocijalna podrška od strane psihologa, neovisno o rezultatu testiranja.
Ovaj projekt pokazatelj je potrebe za alternativnim načinima obuhvata osoba koje se u protivnom ne bi testirale, a imaju povijest rizičnih spolnih ponašanja. Također, iskustvo s provedbom ovakvog istraživanja pokazalo je jasan zaključak da je ova usluga potrebna zajednici cijele Hrvatske, s obzirom na broj upita izvan zagrebačkog teritorija. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča samotestiranje kao jednu od aktivnosti prilagođenih suvremenom dobu u koje bi se trebalo uložiti u svrhu eliminacije HIV-a i AIDS-a u svijetu. Poseban je značaj ove metode testiranja jer obuhvaća osobe koje se u protivnom ne bi testirale. Postupak je jednostavan, za mnoge korisnike znatno ugodniji od posjeta zdravstvenom sustavu ili naprosto praktičniji od posjeta CheckPoint centru, a ako omogućimo svakom korisniku da kontaktira stručnjaka kada mu je potreban – učinili smo zaista puno.
Povezane teme:
Samostalno testiranje na HIV – potreban korak za bolji obuhvat osoba iz ranjivih skupina?
Uloga centara za testiranje u zajednici u ranom otkrivanju HIV infekcije
Ekonomska isplativost rane dijagnostike HIV-a u Republici Hrvatskoj
Loading ...
