Održan međunarodni kongres “Starenje s HIV-om – pristup sveobuhvatnoj skrbi”

U četvrtak, 15.03. održan je međunarodni kongres Starenje s HIV-om – pristup sveobuhvatnoj skrbi  u organizaciji Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa u partnerstvu s Klinikom za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Kongres je okupio oko 200 stručnjaka iz više zemalja, a bio je namijenjen djelatnicima različitih struka u zdravstvu koji dolaze u doticaj s osobama koje žive s HIV-om, s obzirom da postoji potreba za boljom suradnjom između HIV specijalista i svih ostalih specijalista na svim razinama zdravstvene zaštite.  Svrha kongresa bio je stručni osvrt na aktualne teme koje predstavljaju izazov u starenju s HIV-om, što uključuje medicinske aspekte, liječenje u starijoj dobi, aktivno starenje, psihološke i socijalne aspekte, ljudska prava te iskustva osoba koje žive i stare s HIV-om.  

Kongres je bodovan od strane Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara i Hrvatske komore dentalne medicine.

Pri registraciji, sudionici su dobili Smjernice za zaštitu prava i poboljšanje društvene uključenosti oboljelih od HIV infekcije, HIV indikatorska stanja – smjernice za provođenje testiranja na HIV kod odraslih osoba u zdravstvenim ustanovama, certifikat o pohađanju kongresa te regionalni priručnik Starenje s HIV-om – sveobuhvatni pristup skrbi za zdravstvene djelatnike i osobe koje žive s HIV-om.

Spomenuti Regionalni priručnik  rezultat je projekta udruge HUHIV provedenog u suradnji sa stručnjacima iz regije (stručnjaci zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije) uz suradnju sa stručnjacima iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu“. Cilj projekta bio je kreirati sveobuhvatni stručni priručnik koji će pokriti različite teme starenja s HIV-om i koji će predstavljati cjelovitu stručnu literaturu namijenjenu zdravstvenim i drugim stručnim djelatnicima koji unutar svoje profesije pružaju zdavstvene i druge usluge osobama koje žive i stare s HIV-om. U njemu su obrađene medicinske, psihosocijalne i druge teme koje su autori zajednički definirali kao važan i sastavni dio priručnika te su prikupljena iskustva osoba koje žive i stare s HIV-om.

Konferenciju je otvorio predsjednik udruge HUHIV, Tomislav Beganović, uvodnom riječi o osobama koje žive s HIV-om i suvremenim problemima, te prof. dr.sc. Josip Begovac, dr.med., predstojnik Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Prvo plenarno predavanje započelo je predavanjem Dunje Skoko Poljak, dr.med., predstavnice Ministarstva zdravstva pod imenom Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a 2017.-2021. Prema predstavljenom programu, Hrvatska je postavila cilj do 2021. ostvariti preduvjete za završetak epidemije HIV-a u Hrvatskoj (90% zaraženih osoba dijagnosticirano, 90% dijagnosticiranih prima antiretrovirusne lijekove, 90% zaraženih na terapiji ima nemjerljivu viremiju). Također, predstavljen je i plan aktivnosti kako doseći taj cilj, poput analize epidemiološke situacije, povećanja sigurnosti krvi i krvnih pripravaka, pružanja optimalne skrbi oboljelima i dostupnijeg anonimnog i besplatnog testiranja.

Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sljedeća je imala predavanje na temu Epidemiologija infekcije HIV-om u osoba starijih od 50 godina u Hrvatskoj. Prikazala je trendove kretanja HIV-a u svijetu i Hrvatskoj kroz prošlost, najčešće puteve prijenosa te je istaknula važnost uključivanja starijih osoba koje žive s HIV-om u kreiranje mjera prevencije, kao predstavnika sve veće proporcije u zajednici ljudi koji žive s HIV-om.

Mike Youle, dr.med., održao je sljedeće predavanje na temu Recognizing and diagnosing HIV in older patients. Svojim predavanjem prikazao je izazove uspješnog dijagnosticiranja HIV-a kod starije populacije, kao i upozorio na veliki broj ljudi koji još ne znaju svoj HIV+ status. Veliki problem je što se liječnicima indikatorska stanja čine uobičajena za tu dob, stoga ne pomišljaju na HIV, odgađajući uspješnu dijagnozu i raniji početak terapije. Također, predstavio je brošuru Može li ovo biti HIV?/Could this be HIV kao pomoćni alat u dijagnostici namijenjen zdrasvtvenim djelatnicima.

Els Hollanders, direktorica Medicinskih operacija i Tržišta suradnika u ViiV healthcare Ltd., održala je predavanje na temu Ageing: EU HIV cohorts and comorbidities. Predavanje je ukazalo na značajnosti generacija HIV-a i s kojim zdravstvenim stanjima HIV može dolaziti, kao podsjetnik na testiranje zdravstvenim djelatnicima.

Prof. dr.sc. Jane Anderson, dr.med., održala je predavanje na temu Beyond viral suppression: Long term care for people living with HIV i u njemu s jedne strane pohvalila znanstvene napretke u terapiji, koji su učinili HIV kroničnom bolešću koja ima sve manje smrtnih ishoda, a s druge strane ukazala na činjenicu da time ljudi s HIV-om dulje žive i da je potrebna okrenuti pažnju kvaliteti njihovog života. Razlog takvom isticanju je prisutnost stigme i diskriminacije u zajednici i zdravstvenom sustavu, narušeno mentalno zdravlje, izolacija, neki drugi zdravstveni problemi i sl. Istaknula je važnost individualiziranog pristupa pacijentu koji živi s HIV-om.

Drugo plenarno predavanje otvorio je prof. dr.sc. Josip Begovac, dr.med. svojim predavanjem Koji su izazovi u skrbi starijih osoba koje žive s HIV-om? u kojem je predstavio problem starijih HIV+ osoba, a to je da različite osobe različito funkcionalno stare, stoga je teško govoriti o nekim općim zakonitostima starenja s HIV-om.  Dva temeljna izazova koja dotiču HIV-pozitivne osobe koje stare su sveprisutna stigma i diskriminacija, lošije mentalno zdravlje, izbjegavanje spominjanja svog HIV+ statusa drugim stručnjacima, te problem educiranosti u zdravstvenom sustavu gdje specijalisti koji ne dolaze u direktni doticaj s tematikom HIV-a znaju vrlo malo o HIV-u, stoga su skloniji diskriminatornim ponašanjima prema ljudima koji žive s HIV-om.

Prof. dr.sc. Janez Tomašič, dr.med. upoznao je sudionike kako izgleda Slovenija u kontekstu HIV-a s predavanjem Gdje se nalazimo u Europi i kako se borimo protiv HIV komorbiditeta u Sloveniji. Ukazao je na europske trendove, odnosno da je europska regija jedina regija u svijetu gdje je HIV-incidencija u porastu, pogotovo u istočnom dijelu. Istaknuo je važnost orijentacije ciljanim populacijama po pitanju prevencije, s posebnom pažnjom na MSM populaciju, te kako izgleda epidemiologija HIV-a u Sloveniji, te pripadni interventni programi i programi prevencije.

Šime Zekan, dr.med., održao je predavanje na temu Medicinska dokumentacija ljudi koji žive s HIV-om – potencijalna pomoć ili opasnost otkrivanja HIV statusa. Objasnio je da se HIV ambulante suočavaju s izazovom bilježenja HIV statusa u kartone, odnosno da većina bolesnika ne želi da njihov HIV status zna, primjerice, njihov liječnik opće prakse, kao i ostali zdravstveni stručnjaci s kojima dolazi u doticaj osim svog infektologa. Razlog tome je prisutna stigma i diskriminacija među zdravstvenim djelatnicima s kojima se pacijenti ne žele suočavati iz razumljivih razloga. U predavanju se osvrnuo na aktivnosti koje su probali u nadi da što praktičnije bilježe rezultate pregleda, a da se izbjegne otkrivanje HIV-statusa između stručnjaka.

Prof. dr.sc. Gordana Dragović Lukić, dr.med., održala je predavanje Metabolizam željeza i relativna dužina telomera kao mogući biomarkeri starenja kod pacijenata sa HIV-om na kojem je predstavila istraživanje koje se bavilo istraživanjem povezanosti relativne duljine telomera i parametara metabolizma željeza kod HIV-pozitivnih pacijenata. Razlog odabira baš tih mjera jest taj da su duljina telomera i metabolizam željeza u središtu pozornosti kada se razgovara o biomarkerima starenja.  Rezultati istraživanja značajnom korelacijom impliciraju da su navedene dvije mjere mogući biomarkeri starenja.

Uslijedilo je predavanje stručnjaka dentalne medicine, prof. dr.sc. Ivana Alajbega, dr.med.dent., koji je prisutnima pružio uvid u perspektivu stomatologije kada razgovaramo o HIV-u, a naziv je bio Osobe koje stare s HIV-om u stomatološkoj skrbi. Uz kratak opis glavnih stomatoloških zahvata i informacija koje stomatolozi trebaju znati o svojim pacijentima, kao što su sistemske bolesti koje mogu stomatološki zahvat činiti rizičnim za pacijenta, te je u pacijenovom najboljem interesu što detaljnije stomatologa izvijestiti o njima radi izbjegavanja izbježivih komplikacija, zaključak predavanja i rasprave sa sudionicima je da stomatolozima nije potrebno imati uvid u nečiji HIV-status iako je uobičajena praksa u stomatološkim klinikama tražiti tu informaciju od pacijenta, već da se svakom pacijentu treba pristupati s jednakim mjerama zaštite, ali i da je prisutna stigmatizacija ljudi koji žive s HIV-om među stručnjacima dentalne medicine.

Hrvoje Vinter, dr.med., liječnik obiteljske medicine prepoznat od strane brojnih HIV-pozitivnih osoba kao liječnik od povjerenja, održao je predavanje na temu Specifičnosti skrbi liječnika obiteljske medicine o osobama koje žive s HIV-om. Istaknuo je važnost iskrenog i neosuđujućeg kontakta s pacijentima s ciljem što kvalitetnije skrbi. Stigmatizacija unutar zdravstvenog sustava veliki je problem među liječnicima obiteljske medicine koji bi trebali biti prve osobe kojima bi se pacijenti trebali obratiti, tim više što najčešće niti ne pomišljaju na HIV i ne poznaju HIV-indikatorska stanja.

Starenje sa HIV-om – što to znači za medicinske sestre? bilo je ime idućeg predavanja koje je prisutnima održala glavna medicinska sestra u HIV ambulanti pri Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Ivana Javorić, bacc.med.techn. Svojim predavanjem naglasila je važnost medicinske sestre u skrbi pacijenata i koliko je važno da medicinske sestre barataju informacijama o riziku prijenosa kako ne bi dolazilo do diskriminacije i stigme. Također, ukazala je na važnost interpersonalnog kontakta jer će dolaziti mnogo u interakciju s pacijentima, a njima je potrebna toplina i uvažavanje, posebno u kontekstu potencijalno diskriminirajuće bolesti poput HIV-a.

Marija Delaš Aždajić, dr.med., održala je predavanja temu Prehrana i HIV.  Problematizirala je različita mišljenja o tome treba li različita prehrana HIV-pozitivnim osobama u vidu kalorija. Istaknula je potrebu za pretragama koje utvrđuju postoje li deficiti u vidu nekih mikronutrijenata te preporuke za njihovim uzimanjem u tom slučaju. Objasnila je od čega se sastoji pravilna prehrana i da pravilna prehrana pozitivno utječe na kvalitetu života ljudi koji žive s HIV-om, stoga je u tom kontekstu treba posebno naglašavati jer prehrana treba biti sastavni dio njege i skrbi ljudi koji žive s HIV-om.

Doc. dr.sc. Sunčana Roksandić Vidlička, dipl. iur. održala je zanimljivo predavanje na temu Živjeti s HIV-om: pravni aspekti. Svojim predavanjem opisala je kojih prava trebaju biti svjesne osobe koje žive s HIV-om koristeći stvarne primjere i zakone na snazi. Cilj je bio osigurati očuvanje dostojanstva osoba koje žive s HIV-om tako da znaju kome trebaju, odnosno ne trebaju reći svoj HIV status, kako se suočiti sa diskriminacijom na pravnoj razini i gdje i na koji način potražiti pravnu pomoć u slučaju diskriminacije.

Završno predavanje bilo je Psihosocijalni aspekti starenja s HIV-om, a održala ga je Maja Erceg, mag. psih. Predavanjem je obradila temeljne biološke, psihološke i socijalne faktore starenja u kontekstu HIV-a i koje izazove mogu imati ljudi koji žive i stare s HIV-om s ciljem pružanja cjelovite skrbi. U sklopu svojeg predavanja Maja Erceg predstavila je i priručnik za zdravstvene djelatnike Starenje s HIV-om – pristup cjelovitoj skrbi koji sadrži zbir važnih informacija za sve djelatnike koji dolaze u doticaj s ljudima koji žive s HIV-om, a posebni naglasak je stavila na njihove opise pojedinih aspekata života koji su dostupni unutar samog priručnika. Ti opisi sabrani su u sklopu istraživanja provedenog za potrebe priručnika u kojem su sudjelovale 63 HIV pozitivne osobe i dale čitateljima uvid u, između ostalog, i njihova razmišljanja.

Osim samih predavanja, stručnjaci iz cijele regije su izlagali i svoje poster-prezentacije. Na poster-prezentacijama zainteresirani su mogli vidjeti praksu u drugim zemljama, provedena istraživanja na temu starenja s HIV-om i slično. Sve poster-prezentacije, kao i ostale informacije vezane za kongres, uključujući sažetke i prezentacije predavanja mogu se pronaći na webu, odnosno na linku: https://huhiv.hr/starenje-s-hiv-om/.

Tomislav Beganović, predsjednik udruge HUHIV, zatvorio je kongres zahvalom prisutnima na dolasku i osvrnuo se na uspješnost i potrebu za ovakvim konferencijama koje će služiti kao središta razmjene znanja, ideja i širenja primjera dobre prakse stručnjacima diljem regije. Zdravstveni sustavi moraju biti preoblikovani tako da mogu osigurati lakši pristup medicinskim intervencijama na temelju dokaza koji odgovaraju potrebama osoba koje stare s HIV-om kao kroničnom bolešću i mogu pomoći u prevenciji ovisnosti o skrbi kasnije u životu.

Zaključci i ciljevi kongresa ostvareni su u vidu pojačane senzibilnosti različitih zdravstvenih djelatnika koji svojim primjerom mogu širiti toleranciju i točne informacije u prostoru svojih ordinacija, ustanova, udruga i zavoda, ali i pružati kvalitetniju skrb usmjerenu na pacijenta. Nadalje, na kongresu su se razmijenile relevantne i suvremene informacije u području HIV-a, kao i mišljenja i iskustva djelatnika više različitih struka. Bogatstvo informacija odrazilo se na zanimljive rasprave koje je bilo potrebno strukturirati zbog pridržavanja vremena, što je povratna informacija o potrebi za ovakvim događanjima na nacionalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini. Pregršt novih saznanja osigurao je svakom polazniku/ci da na kongresu uzme komad nečega što još nije znao/la ili o čemu još nije razmišljao/la, a sve je bilo praćeno ugodnom atmosferom pozornih sudionika i prostora hotela Dubrovnik.

Udruga HUHIV od srca zahvaljuje svim partnerima, suradnicima, sponzorima, predavačima, izlagačima i sudionicima kongresa koji su omogućili kongres Starenje s HIV-om – pristup sveobuhvatnoj skrbi.

Kongres su podržali Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, zlatni sponzori GlaxoSmithKline / ViiV Healthcare, Medicopharmacia / Gilead, te ostali sponzori MSD i Mylan.