Jedna od dvije HIV+ osobe kasno dijagnosticirana: ECDC i SZO zahtijevaju napredak u testiranju

Jedna od dvije HIV+ osobe kasno dijagnosticirana: ECDC i SZO zahtijevaju napredak u testiranju

Europska regija jedina je regija na svijetu u kojoj se broj novih HIV infekcija povećava. Trend porasta nastavlja se i u 2016. s više od 160.000 novooboljelih u Europi te 29.000 novih slučajeva u Europskoj uniji i Europskom ekonomskom području (EU/EEA). Razlog brige oko rastućeg trenda jest taj da je 51% novootkrivenih slučajeva u kasnoj fazi bolesti.

Dr. Zsuzsanna Jakob, Regionalna direktorica za Europu, upozorava: “Epidemija HIV-a raste uznemiravajućom brzinom u europskoj regiji, pogotovo u istočnom dijelu, u kojem se javlja 80% od 160.000 novooboljelih. Ovo je najveći broj novoooboljelih ikada zabilježen u godini dana. Ako ovaj trend ne prestane, nećemo uspjeti dosegnuti cilj kontrole HIV infekcije, odnosno zaustavljanja epidemije HIV-a do 2030. Testiranje u kasnoj fazi, pogotovo onih u povećanom riziku od infekcije, rezultira kasnom terapijom i pridonosi širenju infekcije HIV-om. Što su kasnije ljudi dijagnosticirani, vjerojatnije će razviti AIDS, što će dovesti do više patnje i smrti. Na Svjetski dan AIDS-a, potičem sve zemlje na poduzimanje potrebnih mjere da obrnu smjer HIV epidemije u Europi”.

Dr. Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane, na pitanje o akcijama EU koje se tiču ranog testiranja, odgovorio je “Kako bismo zaustavili HIV, potrebno je omogućiti ranu dijagnozu svima koji imaju HIV, usredotočujući se na rizične i najranjivije skupine. Moramo raditi zajedno, preko granica i s različitim organizacijama kako bismo poticali jednostavni pristup dijagnostici i borbi protiv barijera poput stigme i diskriminacije. EU inicijative poput Joint Action on HIV and coinfection prevention te Harm reduction (HA-REACT) ključne su u premošćivanju jaza između prevencije HIV-a i koinfekcija poput tuberkuloze i virusnog hepatitisa među teško dostupnim populacijama. Sljedeće godine planiram iznijeti pregled pravila i najboljih praksa u borbi protiv HIV-a, uključujući rano testiranje na HIV i prevenciju, i ohrabriti zemlje članice i ostale zainteresirane da ih počinju prakticirati”.

Direktorica Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), Andrea Ammon ističe: “Naši podaci ukazuju na to da Europa mora jače reagirati na HIV, uzimajući u obzir preko 29.000 novooboljelih u EU/EEA svake godine. U prosjeku, osobi treba tri godine od početka infekcije do postavljanja dijagnoze, što je predugo. Ovo rezultira slabijim dugoročnim zdravstvenim ishodima za mnoge dijagnosticirane i povisuje rizik od širenja zaraze. 68% AIDS dijagnoza u području EU/EEA uspostavilo se tri mjeseca nakon HIV dijagnoze, što znači da su ti ljudi već dugo imali infekciju HIV-om.

Ljudi iznad 50: dvije trećine kasno dijagnosticirane

ECDC i Regionalni ured SZO-a za Europu objavili su podatke koji pokazuju da se omjer onih koji su kasno dijagnosticirani povećava s dobi. U cijeloj regiji, u 65% (63% za EU/EEA) slučajeva kojima HIV+ infekcija postavljena je u kasnoj fazi.

Zdravstvene usluge u zajednici igraju važnu ulogu u omogućavanju rane dijagnostike, pogotovo u grupi starijih osoba. Testiranje na HIV temeljeno na specifičnim zdravstvenim stanjima poput postojanja druge spolno prenosive bolesti, virusnog hepatitisa, tuberkuloze i nekih vrsta karcinoma moglo bi također pomoći u boljoj dijagnostici.

Rana dijagnoza: veći očekivani tijek života i manje širenja infekcije

Regionalni ured SZO-a i direktori ECDC-a naglašavaju da, kako bi se smanjio broj HIV infekcija u budućnosti, Europa mora:

  1. Prioritizirati efektivne i sveobuhvatne mjere prevencije poput širenja svijesti, ohrabrivanja zaštićenih spolnih odnosa, prezervativa i supstitucijske terapije te needle exchange usluge i predekspozicijske profilakse (PrEP) za HIV.
  2. Pružati učinkovito savjetovanje na temu HIV-a i usluge testiranja, uključujući brza testiranja, testiranja u zajednici i samo-testiranja.
  3. Osigurati brzi pristup kvalitetnoj terapiji i skrbi za HIV+ osobe.

Rana dijagnoza važna je zato što omogućava ljudima raniji pristup terapiji, što povećava šanse za dugim i zdravim životom. Dodatno, rana dijagnoza smanjuje šanse za:

  1. Daljnje širenje zaraze jer rezultira nemjerljivom viremijom (odnosno, virus se više ne može prenijeti na drugu osobu).
  2. Razvoj AIDS-a (slučajevi AIDS-a su se gotovo udvostručili u Istočnoj Europi u posljednih 10 godina).
  3. Razvoj tuberkuloze, najčešće oportunističke bolesti AIDS-a, konkretno u istočnom dijelu Europe.

Smjernice za napredak u testiranju u Europi

Integrirane smjernice za testiranje HIV-a od strane SZO-a usmjerene su prema voditeljima programa testiranja, zdravstvenim djelatnicima i ostalim zainteresiranima kako bi ih podržali u pristupu HIV testiranju i savjetovanju. Konkretnije, zagovaraju upoznavanje sa samo-testiranjem i/ili ponudu savjetovanja i testiranja u zajednici od strane stručnjaka s ciljem povećanja korištenja tih usluga. Ove smjernice podržavaju zemlje u ostvarivanju globalnog, regionalnog i nacionalnog cilja da do 2020. ima 90% HIV+ ljudi na svijetu koji su svjesni svoje dijagnoze.

Prema podacima Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, u Hrvatskoj je udio kasnih dijagnoza oko 48%. Ključno je ukazati na važnost rane dijagnostike u daljnjem radu kako bi antiretrovirusna terapija (ART) bila što uspješnija. Potrebno je više testiranja u zdravstvenim ustanovama i izvan zdravstvenih institucija testiranjem u zajednici s razvojem dostupnosti testiranja na spolno prenosive infekcije, pristupa testiranju prema indikatorskim bolestima ali i bihevioralnim spoznajama i stručnim preporukama jer, isplativo je ako se nađe 1 HIV+ na 1000 testiranja.

Izvor prilagođenog članka: Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti