HUHIV NA 17. EUROPSKOJ KONFERENCIJI EACS

European AIDS Society je održao 17. Europsku AIDS konferenciju (EACS Conference) od 06.11. do 09.11. u Baselu u Švicarskoj. HUHIV je bio dio misije konferencije sa rezultatima kampanje Meni se to ne može dogoditi pod naslovom It can’t happen to me – tackling cognitive mistakes and HIV using a national campaign, kao jedan od nekoliko predstavnika nevladinog sektora na ovom događaju.

Na konferenciji smo imali prilike čuti iskustva stručnjaka iz različitih dijelova Europe – od zapadne Europe, do Skandinavije, te karakterističnog istočnog bloka zemalja. Gosti konferencije bili su liječnici, voditelji brojnih projekata, psiholozi, ostali znanstvenici te same osobe koje žive s HIV-om s ciljem da predstave svoja iskustva i aktivistički angažman. Glavne poruke konferencije bile su refleksija na dosadašnje uspjehe i obraćanje pažnje na raznovrsnost osoba koje žive s HIV-om.

Na konferenciji smo imali prilike čuti iskustva stručnjaka iz različitih dijelova Europe – od zapadne Europe, do Skandinavije, te karakterističnog istočnog bloka zemalja. Gosti konferencije bili su liječnici, voditelji brojnih projekata, psiholozi, ostali znanstvenici te same osobe koje žive s HIV-om s ciljem da predstave svoja iskustva i aktivistički angažman. Glavne poruke konferencije bile su refleksija na dosadašnje uspjehe i obraćanje pažnje na raznovrsnost osoba koje žive s HIV-om.

2020. godina je godina u kojoj na red dolazi usporedba ostvarenih rezultata u borbi protiv HIV-a s međunarodno dogovorenim ciljevima 90-90-90, dakle da 90% osoba koje žive s HIV-om to i znaju, 90% osoba koje su dijagnosticirane s HIV-om su uključene u skrb, te 90% osoba koje su u skrbi imaju status nemjerljive viremije. Na ovoj konferenciji razmijenila su se posljednja razmišljanja o dosegu tog cilja koji je za vratima, a govori se i o 2030. kao godini nositeljici ambicioznog cilja potpunog zaustavljanja novih oboljenja.

Bilo je mnogo riječi o osobama koje žive i stare s HIV-om. S obzirom da je smjer tretmana promijenjen uvođenjem vrlo učinkovite ART terapije, važno je usredotočiti se na kvalitetu života osoba koje žive s HIV-om, predstavljenom kao četvrtom vrijednošću „90“ u ciljevima borbe protiv HIV-a. Kvaliteta života obuhvaća različite aspekte osobnog života – seksualni život, socijalne uvjete (je li osoba, primjerice, beskućnik, kriminalac, ovisnik i sl.), tjelesne smetnje (postoje li neki simptomi, komorbiditeti i sl.) te psihičke smetnje (osjećaj beznađa, depresivni simptomi, tjeskoba i drugo). Neki liječnici istaknuli su da je mjera nejakosti (eng. frailty) bolji pokazatelj starosti od kronološke dobi, te da je važno proučavati napredak starenja kroz mjere koje mogu opisati razinu krhkosti od samog ispitivanja dobi. Nejakost je mjera ranjivosti koja često raste s kronološkom dobi, ali i ne mora. Također, takve informacije mogu pomoći u pristupu pacijentu. To u praksi izgleda da je važno uzeti u obzir koliko se agilno i spretno kreću pacijenti, jesu li općenito umorni, i ono najvažnije – koliko su neovisni o drugima u svakodnevnom životu.

Iako u Hrvatskoj nema mnogo dijagnosticiranih žena, u drugim zemljama nije tako. Procjenjuje se da u cijelom svijetu ima 18 milijuna HIV+ žena, od toga 1,9 milijuna HIV+ žena koje imaju iznad 50 godina. U cijeloj populaciji HIV+ osoba, njih 52% su žene. Žene nisu zastupljene samo na kontinentima poput Afrike i Azije. U Londonu je 29% žena u populaciji HIV+ osoba. Osim toga, 45% osoba koje žive s HIV-om pripadnici su etničkih rasa (crnci ili azijati), što dodatno otežava rad na kvaliteti života zbog dvostruke diskriminacije. To su poruke dobrotvorne organizacije Naz koja zastupa stav da pripadnost ranjivim skupinama umnožava (umjesto zbraja) šanse za negativnim ishodima liječenja. Primjer dobre prakse ove organizacije su oskari zanimljivog imena Noscars (Naz oscars) koji se dodijeljuju na formalnom događaju već osmu godinu za redom, s ciljem nagrađivanja osoba koje su značajno doprinijele zajednici u području spolnog zdravlja.

Zanimljiva tema ovog događaja je inovacija u borbi protiv HIV-a – PrEP, ali ovaj puta se o PrEP-u raspravljalo kao sredstvu koje je važno dodatno istražiti s ciljem provjere ohrabruje li osobe na nekorištenje kondoma prilikom spolnih odnosa, s posljedicom više drugih spolno prenosivih infekcija poput klamidije i gonoreje. Istraživanja pokazuju da se stopa spolnih odnosa bez kondoma povećava ako je osoba na PrEP-u, ali još nije jasno rezultira li s više spolno prenosivih infekcija jer je važno obratiti pažnju na to da se osobe koje koriste PrEP češće i testiraju.

Svojim eposterom je predstavnik HUHIV-a ukazao na primjer dobre prakse u radu na prevenciji HIV-a. Radilo se o rezultatima kampanje „Meni se to ne može dogoditi“ u sklopu koje se provodio niz preventivnih aktivnosti krajem 2018. godine, a aktivnosti su bile bazirane na temelju empirijske analize podataka o rizičnim spolnim ponašanjima Hrvata. Različitim aktivnostima poput uključivanja popularnih influencera pozivali smo građane na individualnu odgovornost i time izazvali kognitivne prečice u pozadini rizičnih spolnih ponašanja – podcjenjivanje rizika zbog subjektivnosti procjene. Kroz naše djelovanje ponudili smo građanima alternativu, a to je procjena rizika, ili preko Kalkulatora rizika u mobilnoj aplikaciji Spolno zdravlje, ili preko stručnjaka spolnog zdravlja u prostoru udruge HUHIV. Zabilježili smo iznimno dobre rezultate, s velikim porastom interesa za procjenu rizika (interes se povećao za preko 500%). Primjerice, Kalkulator rizika je samo u studenom 2018. godine korišten 8 800 puta. Doseg nacionalne kampanje bio je preko 500 000 ljudi, odnosno preko 8% cjelokupne hrvatske populacije. Mnoge osobe koje smo potaknuli na procjenu rizika su, unatoč prethodnim rizičnim ponašanjima, procjeni i testiranju pristupile prvi put u životu.

Više o mobilnoj aplikaciji: HZJZ i HUHIV u partnerstvu i uz potporu Grada Zagreba izradili su prvu u Hrvatskoj, inovativnu platformu i mobilnu aplikaciju „Spolno zdravlje” koja uz moderan pristup mladima na pregledan i zanimljiv način pruža korisne informacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju, uključujući procjenu rizičnih spolnih ponašanja, savjete za odgovorno spolno ponašanje i preporuke za zaštitu zdravlja, testiranje i liječenje, sukladno važećim znanstvenim i stručnim spoznajama.

Mnoge druge teme bile su pokrivene na konferenciji i osnažile su HUHIV u daljnjem radu. Ovim putem zahvaljujemo na pozivu da budemo dijelom misije za borbu protiv HIV-a u regiji i svijetu, i osnaženi smo porukom konferencije – svaka se aktivnost računa.