U petak, 27. studenog 2015. u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ održan je simpozij povodom Svjetskog dana AIDS-a koji se službeno obilježava 1. prosinca. Simpozij su organizirali Referentni centar za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Hrvatsko društvo za infektivne bolesti HLZ-a i Hrvatsko društvo za putničku, tropsku i migracijsku medicinu HLZ-a. Punu dvoranu u kojoj se tražilo mjesto više pozdravio je voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, prof.dr.sc. Josip Begovac.
Tatjana Nemeth-Blažić (HZJZ) uvodnim se predavanjem osvrnula na epidemiologiju HIV infekcije u Hrvatskoj i svijetu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od prvih zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om u Hrvatskoj 1985. godine do sredine listopada 2015. godine ukupno je registrirano 1300 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega je 456 oboljelih od AIDS-a. U navedenom je razdoblju 190 osoba umrlo. Ovi podaci i dalje, prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, svrstavaju Hrvatsku u zemlju s niskom razinom epidemije. Broj novootkrivenih oboljelih od AIDS-a stagnira, broj smrti uslijed AIDS-a je u opadanju no uočava se blagi trend porasta godišnjeg broja prijava slučajeva HIV infekcije, što se možda dijelom može objasniti većim obuhvatom testiranjima na HIV u centrima za dobrovoljno, besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje u institucionalnoj mreži HIV savjetovališta te testiranjem u društvenoj zajednici. Najčešći put prijenosa HIV infekcije u Hrvatskoj je spolnim odnosom bez zaštite. U ukupnom broju svih oboljelih od HIV/AIDS-a, udio spolnog puta prijenosa je gotovo 90%, od čega je gotovo 60% homoseksualni put prijenosa. HIV infekcija je koncentrirana u ključnim skupinama s povećanim rizikom od infekcije HIV-om. U Hrvatskoj su to muškarci koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola (MSM), s udjelom od 59.8% u svim slučajevima HIV/AIDS-a te u manjem udjelu (5.6%) osobe koje injektiraju droge. Posljednjih godina bilježi se porast udjela MSM skupine u kumulativnom broju zaraženih HIV-om kao i porast udjela u novodijagnosticiranim HIV infekcijama. Heteroseksualni i vertikalni (s majke na dijete) prijenos i prijenos injektiranjem droga tijekom posljednjeg desetljeća pokazuju stacionarno stanje, ili blagi pad.
Prof. dr. sc. Josip Begovac nastavio je simpozij s predavanjem o antiretrovirusnom liječenju 2015. g. tijekom kojeg su uspoređene aktualne smjernice i trendovi liječenja u Europi i svijetu te njihova primjena u Hrvatskoj. Predstavljena su nova terapijska rješenja i novi lijekovi na listi lijekova HZZO-a 2015 g. Radi se o kombinacijama Abakavir/lamivudin/dolutegravir, Tenofovir/emtricitabin/rilpivirin i Darunavir/cobicistat. Prema podacima Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om u 2015. g. u skrbi je bila ukupno 931 osoba, od kojih je 909 na antiretrovirusnoj terapiji. Preminulo je 12 pacijenata. 2015. 107 novih pacijenata je primljeno u skrb tijekom 2015. g. od kojih je oko petina njih imala ranu infekciju. Zaključci predavanja su da imamo učinkovite lijekove s malo nuspojava koji se jednostavno primjenjuju, ali da je za okončavanje epidemije važno ranije otkrivanje HIV infekcije. Naglašena je također važnost antiretrovirusnih lijekova u prevenciji te je postavljeno pitanje o isplativosti uvođenja Prep-a kao preventivne mjere na našem području.
Dunja Skoko-Poljak iz Ministarstva zdravlja predstavila je Nacionalni program prevencije HIV/AIDS-a za razdoblje 2016.-2020. Osvrnula se također na zakonski okvir i ključne dokumente RH i međunarodne dokumente na temelju kojih su donesene nove smjernice i strategije za jačanje preventivnih aktivnosti u nadolazećem razdoblju.
Simpozij je nastavljen predstavljanjem rezultata istraživanja provedenog u Referentnom centru u periodu od 2009. do 2014. godine kod 447 osoba kojima je dokazana HIV infekcija: Određivanje prevalencije sifilisa u osoba zaraženih HIV-om prilikom uključenja u skrb u Hrvatskoj. Prevalencija sifilisa u osoba zaraženih HIV-om koje ulaze u skrb u Hrvatskom relativno je visoka (19.5%), te je preporučeno da se sve novootkrivene HIV pozitivne osobe testiraju na sifilis kao i da se kod svih osoba s novodijagnosticiranim sifilisom učini testiranje na HIV.
Nakon pauze održano je predavanje Tranzicija nacionalnog odgovora na HIV epidemiju sa stranih na domaće izvore financiranja u Hrvatskoj. Predavanje se osvrnulo na dosadašnje načine financiranja te su uspoređeni primjeri Hrvatske i regije. Hrvatska je istaknuta kao primjer dobre prakse koji pokazuje da prijelaz s financiranja u značajnoj mjeri sredstvima vanjskih izvora (prvenstveno Globalni fond) na vlastito financiranje može biti uspješan. Devet godina nakon završetka projekta GF u Hrvatskoj, gotovo sve komponente projekta se u potpunosti pokrivaju iz domaćih sredstava financiranja, a mnoge su komponente čak i proširene. Hrvatski proces tranzicije omogućen je, naglašeno je, zbog relativno niske i stabilne razine epidemije, već ranije kvalitetno institucionaliziranog nacionalnog odgovora na epidemiju HIV-om i priznanjem središnje uloge nevladinih udruga u nacionalnom odgovoru na epidemiju HIV infekcije.
Uslijedilo je predstavljenje rezultata presječnog istraživanja uzorkovanjem vođenim ispitanicima u Zagrebu, Splitu i Rijeci: Istraživanje prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj. Postotak ispitanika koji znaju rezultat svog posljednjeg HCV testa , imaju hepatitis C i ne liječe se u Zagrebu je 33%, Splitu 48.5%, Rijeci 18.7%; onih koji su HCV+ i liječili su se u Zagrebu je 5.1%, Splitu 6.3% i Rijeci 5.5% te je na hepatitis C negativno 61.9% ispitanika u Zagrebu, 45.2% u Splitu i 75.1% u Rijeci.
Marija Berzati, mag. psih. na simpoziju je službeno predstavila rezultate istraživanja CheckPoint – uvid u seksualna i rizična ponašanja u zajednici. Istraživanje je provedeno na uzorku od 2779 korisnika koji su posjetili CheckPoint Zagreb – centar za zdravlje i edukaciju mladih u periodu od otvorenja u svibnju 2013. do prosinca 2014. godine. Svim korisnicima pružena je usluga individualnog savjetovanja i edukacije o spolno i krvlju prenosivim infekcijama od strane stručnih savjetnika i liječnika. Od ukupnog broja korisnika, 2542 osobe testirale su se na HIV (22 osobe, odnosno 0.9% reaktivnih), a 2178 na hepatitis C (20 osoba, odnosno 0.9% reaktivnih). Prosječna dob korisnika izražena medijanom je 29 godina. Najčešći razlozi dolaska na testiranje su nezaštićeni spolni odnos (76.3%), znatiželja (14.8%) i promiskuitetno ponašanje seksualnog partnera (14.6%). Istraživanje je pokazalo vrlo nisku učestalost uporabe kondoma. U trajnoj vezi 80.3% osoba neredovito koristi kondome, a kada imaju spolne odnose izvan veze, čak 67.2% osoba neredovito koristi kondome. Najčešći navedeni razlozi neupotrebe kondoma su povjerenje u partnera/partnericu (62.6%), ne vole koristiti kondom / smeta im (19.6%). Od ukupnog broja ispitanika, 19.7% osoba imalo je neku spolno prenosivu bolesti (u tijeku liječenja ili izliječeno), među kojima su najčešće HPV, klamidija, ureaplazma i gonoreja. 80.9% ispitanih osoba procjenjuje kako je u posljednjih 6 mjeseci bila višekratno izložena riziku od zaraze spolno i krvlju prenosivim infekcijama.
Prema rezultatima studije, više od dvije trećine osoba (66.8%) koje su bile na testiranju na HIV u CheckPoint-u Zagreb nikad prije nisu testirane, što ukazuje na dosadašnji nedovoljni obuhvat osoba koje su bile u riziku od infekcije dobrovoljnim i anonimnim testiranjima. Još je alarmantnija činjenica da se od osoba koje su bile reaktivne na HIV, njih 50% nikada prije nije testiralo na HIV te ove činjenice ukazuju na izuzetno veliku potrebu za dostupnošću usluga dobrovoljnog i anonimnog testiranja u društvenoj zajednici. Otvaranjem CheckPoint-a eliminirane su institucionalne prepreke i uspješno je nadopunjena postojeća mreža institucionalnih centara za savjetovanje i testiranje, fokusiranjem na mlade i njihovu sklonost eksperimentiranju s rizičnim ponašanjima povećano je prihvaćanje u društvu i smanjena je stigma, a pružanjem anonimnog, neosuđujućeg, povjerljivog i besplatnog savjetovanja i brzog testiranja omogućeno je privlačenje populacije pod stvarnim rizikom od zaraze. Bliskom suradnjom s relevantnim institucijama i stručnjacima osigurana je kvaliteta i omogućena daljnja skrb i liječenje za sve osobe kojima je rezultat testiranja pozitivan. Uspjeh centra potvrđuju i brojna priznanja od strane europskih i svjetskih institucija koje Check Point Zagreb i ostvarenu sinergiju s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba izdvajaju kao model dobre prakse i uzor zemljama u regiji, ali i šire.
http://huhiv.hr/checkpoint-zagreb-studija-uvid-u-seksualna-i-rizicna-ponasanja-u-zajednici/
Simpozij je završen predavanjem o novostima u prevenciji HIV-a u populaciji MSM-a, koja je u Hrvatskoj identificirana kao populacija u povišenom riziku od infekcije. Predstavljene su dosad provedene aktivnosti, opisane planirane aktivnosti u nadolazećem periodu, predstavljene su mogućnosti korištenja novih tehnologija u preventivnim aktivnostima te je otvorena diskusija nakon koje je prof. dr.sc. Begovac zaključio simpozij.
Loading ...
