
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatska i dalje spada među zemlje s najnižom prevalencijom HIV infekcije u Europi, s manje od 0,1 % stanovništva koje živi s HIV-om. Od početka praćenja 1985. godine do kraja 2024., u našoj zemlji je dijagnosticirano ukupno 2 209 osoba s HIV-om, od čega je 652 razvilo AIDS, dok je 617 osoba preminulo od posljedica AIDS-a.
Samo tijekom 2024. godine otkriveno je 92 novih slučajeva HIV infekcije, od čega je 17 osoba već imalo razvijen AIDS u trenutku dijagnoze. Pet osoba preminulo je zbog posljedica bolesti.
Stopa novih dijagnoza iznosi 2,5 na 100 000 stanovnika, što je gotovo dvostruko niže od prosjeka Europske unije i Europskog gospodarskog prostora (EU/EEA), koji iznosi 5,3 na 100 000 stanovnika.
Tko su najčešće novooboljeli?
Većinu novodijagnosticiranih čine muškarci (oko 88 %), najčešće u dobi od 25 do 44 godine.
Najčešći put prijenosa HIV-a u Hrvatskoj je spolnim putem (oko 89 %), a među njima prevladava spolni odnos između muškaraca (oko dvije trećine slučajeva).
Oko petine infekcija prenosi se spolnim odnosom između muškarca i žene, dok je udio prijenosa putem injektiranja droga i dalje nizak (oko 4 %). Prijenos s majke na dijete vrlo je rijedak.
Kasno otkrivanje – i dalje izazov
Iako Hrvatska bilježi stabilno nisku stopu novih infekcija, stručnjaci upozoravaju da velik broj osoba i dalje otkriva infekciju kasno – često tek kad se pojave ozbiljni simptomi ili AIDS.
Prema HZJZ-u, gotovo polovica novodijagnosticiranih osoba (46 %) imala je u trenutku uključivanja u skrb već vrlo nizak broj CD4 limfocita (manje od 200/mm³) ili je dijagnoza AIDS-a već bila postavljena.
Kasno otkrivanje znači lošiju prognozu, veću mogućnost komplikacija i veći rizik za prijenos infekcije na druge.
Liječenje i skrb
U Hrvatskoj je antiretrovirusna terapija (ART) dostupna i besplatna za sve osobe koje žive s HIV-om. Zahvaljujući toj terapiji, osobe koje se liječe mogu živjeti dug i kvalitetan život te ne prenose virus na druge ako redovito uzimaju terapiju i imaju nemjerljivu količinu virusa u krvi (tzv. U=U – undetectable = untransmittable).
Krajem 2024. godine u sustavu zdravstvene skrbi bilo je 1 534 osobe koje žive s HIV-om.
Prevencija i testiranje spašavaju živote
Testiranje na HIV u Hrvatskoj je besplatno, povjerljivo i dostupno svima.
Testiranje se može obaviti u zdravstvenim ustanovama, ali i anonimno i besplatno u zajednici, primjerice u CheckPoint centru Zagreb udruge HUHIV i drugim organizacijama civilnog društva.
Redovito testiranje osobito se preporučuje osobama koje su imale nezaštićene spolne odnose, više partnera, ili pripadaju skupinama s većim rizikom (poput MSM populacije, osoba koje koriste droge ili migranata).
Osim testiranja, od 2018. godine u Hrvatskoj je dostupna i pred-ekspozicijska profilaksa (PrEP) – lijek koji značajno smanjuje rizik od zaraze HIV-om kod osoba koje su u povećanom riziku.
HIV nije prošlost – ali znanje i briga čine razliku
Zahvaljujući suvremenoj medicini i dostupnosti terapije, HIV danas nije presuda. No, ključno je pravovremeno testiranje, rana dijagnoza i uključivanje u skrb.
Informiranost, briga o spolnom zdravlju i redoviti pregledi temelj su prevencije i zaštite zdravlja – kako vlastitog, tako i zdravlja zajednice.
📊 Detaljnije podatke o epidemiološkoj situaciji HIV-a u Hrvatskoj možete pronaći na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ):
👉 Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj – HZJZ




