Virusni hepatitisi

Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E koji mogu prouzročiti akutnu ili kroničnu bolest.

• Akutni hepatitis – iznenadna upala jetre, može biti teška, ali traje kraće vremensko razdoblje
• Kronični hepatitis – stanje trajne upale jetre (duže od šest mjeseci)

Svatko može biti izložen riziku obolijevanja od virusnih hepatitisa, koji zahvaćaju oko 400 milijuna ljudi diljem svijeta. a   Od posljedica zaraze virusnim hepatitisima svake godine umre 1,4 milijuna ljudi. Procjenjuje se da 95 % osoba s virusnim hepatitisom u svijetu niti ne zna da živi s ovom bolešću, s obzirom da infekcija često izaziva vrlo blage simptome ili ih uopće nema. Ako se ne liječi, virusni hepatitis može uzrokovati oštećenja i zatajenje jetre. Virusni je hepatitis vodeći uzrok raka jetre i transplantacija jetre u Europi.

Virusni hepatitisi se razlikuju prema načinu prijenosa, načinu na koji oštećuju jetru i učinku na stanje organizma. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, uz različitu prevalenciju (postotak zaraženih), pri čemu tipovi A, B i C čine 95 % slučajeva.

Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se u Hrvatskoj pojavljuje samo sporadično, a naziva se još i „zarazna žutica“ tj. bolest „prljavih ruku“,  uzrokuje akutnu, prolaznu bolest,  dok ostali oblici mogu uzrokovati i kroničnu bolest jetre.

Bitno je skrenuti pažnju na virusne hepatitise B i C,  koji se prenose putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage ili čak nikakve simptome,no, prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C se javljaju u svim dijelovima svijeta, a prevalencija uvelike varira od jednog zemljopisnog područja do drugog, kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih područja.

Hepatitis A

Upala jetre uzrokovana akutnom infekcijom virusom hepatitisa A (HAV).

Geografska raširenost: U zemljama u razvoju s vrlo lošim sanitarnim uvjetima epidemije nisu uobičajene jer većina djece preboli hepatitis A prije desete godine pa su starija djeca i odrasli posljedično imuni, dok se u zemljama gdje su sanitarni uvjeti promjenjivi, ali općenito bolji, mogu javiti epidemije. U zemljama s dobrim sanitarnim i higijenskim uvjetima slučajevi hepatitisa A pojavljuju se tek sporadično, a to vrijedi i za Hrvatsku.

Prijenos: Hepatitis A uglavnom se prenosi konzumiranjem hrane i vode kontaminirane fekalijama ili izravnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom. Naziva se još i „bolešću prljavih ruku“. Može se prenijeti i konzumiranjem sirovih školjkaša iz kanalizacijom zagađene vode te konzumiranjem zamrznutog voća i povrća, a moguć je i prijenos spolnim putem.

Više o hepatitis A simptomima, posljedicama, liječenju i prevenciji pročitajte OVDJE…

Hepatitis B

Upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa B (HBV).

Geografska raširenost: Hepatitis B najčešće se pojavljuje u supsaharskoj Africi te istočnoj Aziji (5-10% stanovništva), u Amazoni te južnim i istočnim dijelovima središnje Europe. Na Bliskom istoku te na Indijskom potkoninentu procjenjuje se da je kronično zaraženo 2-5% stanovništva, dok je u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi taj postotak manji od 1%.

Epidemiologija: Procjenjuje se da je oko 257 milijuna ljudi kronično zaraženo hepatitisom B, od čega 13 milijuna u Europi, a otprilike 887.000 osoba svake godine umire od posljedica infekcije hepatitisom B. Procjenjuje se da je u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi zaraženo manje od 1% stanovništva. Hrvatska također spada u zemlje s niskom učestalošću hepatitisa B koji je u opadanju zadnjih dvadesetak godina zbog uvođenja cijepljenja. Međutim, hepatitis B i dalje predstavlja važan javnozdravstveni problem s obzirom na to da je oko 25.000 osoba u Hrvatskoj kronično zaraženo ovim virusom.

Više o hepatitis B prijenosu, simptomima, posljedicama, liječenju i prevenciji pročitajte OVDJE…

Hepatitis C

Upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa C (HCV). Postoji više različitih genotipova virusa, među kojima su glavni: genotip 1 (podtip a i b), 2, 3, 4, 5 i 6.

Geografska raširenost: Hepatitis C raširen je diljem svijeta, ali najviše su zahvaćene regije Afrike te središnje i istočne Azije. Raširenost različitih genotipova hepatitisa C varira ovisno o regiji. Najzastupljeniji genotip u svijetu, uključujući i Hrvatsku jest genotip 1 (podtip a i b), dok je genotip 2 rasprostranjen u mediteranskoj regiji, genotip 3 među intravenskim korisnicima droga, genotip 4 u Egiptu, a genotipovi 5 i 6 rijetko se pojavljuju.

Epidemiologija: Procjenjuje se da širom svijeta oko 71 milijun ljudi boluje od kroničnog hepatitisa C, od čega 15 milijuna u Europi, a oko 400.000 osoba godišnje umre od posljedica hepatitisa C. Hrvatska spada u zemlje s niskom stopom hepatitisa C, prema procjenama, u Hrvatskoj je zaraženo oko 40.000 osoba.

Više o hepatitis C prijenosu, simptomima, posljedicama, liječenju i prevenciji pročitajte OVDJE…

Hepatitis D

Upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa D (HDV), javlja se jedino kod nekih osoba koje su već zaražene hepatitisom B.

Geografska raširenost:  Područja u kojima se najviše pojavljuje jesu Mediteran, Bliski istok, Pakistan, središnja i sjeverna Azija, Japan, Tajvan i dijelovi Afrike.

Epidemiologija: Otprilike 15 milijuna osoba diljem svijeta ima kroničnu koinfekciju hepatitisom B i D.

Više o hepatitis D prijenosu, simptomima, posljedicama, liječenju i prevenciji pročitajte OVDJE…

Hepatitis E

Upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa E (HEV). Virus hepatitisa E ima 4 genotipa: 1, 2, 3 i 4. Genotipovi 1 i 2 nađeni su samo kod ljudi, a 3 i 4 u nekih životinjskih vrsta (domaće i divlje svinje te jeleni) no rijetko prelaze na ljude.

Geografska raširenost: Hepatitis E raširen je diljem svijeta, ali je najčešći u istočnoj i južnoj Aziji. U zemljama u razvoju hepatitis E pojavljuje se endemski. Hepatitis E se u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, donedavno smatrao samo uvezenom bolešću od koje su obolijevali putnici zaraženi tijekom boravka u područjima poznatim kao hiperendemska za hepatitis E. Suvremene spoznaje pokazuju da se pojavljuje diljem svijeta, i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama Europe, Sjeverne Amerike te u Japanu. U Hrvatskoj se slučajevi hepatitisa E javljaju tek sporadično.

Epidemiologija: HEV je danas globalno najčešći uzročnik akutnih virusnih hepatitisa, posebno u zemljama u razvoju. Prema procjeni SZO-a, oko 20 milijuna osoba godišnje zarazi se HEV-om, a u više od 3 milijuna oboljelih razvije se akutna simptomatska bolest. Najčešći je u mlađih odraslih osoba. Infekcije nisu uobičajene u djece mlađe od 10 godina.

Više o hepatitis E prijenosu, simptomima, posljedicama, liječenju i prevenciji pročitajte OVDJE…