Neznanje stvara diskriminaciju!

Razgovarala: Antonela Marušić, Slobodna Dalmacija

Ususret 1. prosincu – Svjetskom danu borbe AIDS-a popričali smo sa psihologinjom i glasnogovornicom Hrvatske udruge protiv HIV-a i virusnog hepatitisa, Laticom Mirjanić o tome s čim se sve nose oboljeli i je li stigmatizacija društva posljednjih godina smanjena.

Iako još uvijek nije pronađen lijek koji može izolirati virus HIV-a, istraživanja svjetskih stručnjaka na tom planu ulijevaju nadu da bi u budućnosti moglo doći do revolucionarnih i dugo očekivanih pomaka u liječenju ove bolesti.

Trenutno je u tijeku vaša redovna kampanja koju svake godine organizirate u mjesecu studenom. Koji je glavni cilj kampanje?

– Glavni cilj kampanje „Znanjem protiv predrasuda“ je potaknuti građanstvo na odlazak na testiranje. Testiranje je jedini pouzdani pokazatelj HIV i HCV statusa. Osim kampanje, od 26.11.- 01.12. imati ćemo INFO šator na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu u kojem organiziramo niz preventivnih aktivnosti za studente i učenike srednjih škola, ali i za opću populaciju kako bi podigli njihovu svijesti o spolno i krvlju prenosivim bolestima u cilju očuvanja kako vlastitog tako i tuđeg zdravlja.

Vaše godišnje aktivnosti i ove će godine biti finalizirane tradicionalnim „Pozitivnim koncertom“ u Domu sportova, putem kojeg širu javnost, a pogotovo mlade i konzumente pop kulture, educirate o HIV-u i hepatitisu C. Koliko ovaj koncert ima zbiljskog utjecaja na ljudi i javno mnijenje?

– Ima utjecaja na one koji dođu na koncert jer se u neformalnoj atmosferi mladima šalju bitne poruke vezane uz prevenciju i destigmatizaciju onih koji žive s virusima. Također se na koncertu dijele tiskani materijali s informacijama gdje se mogu otići testirati. Ta mlada generacija nadalje prenosi te poruke u svoju okolinu i one se polako šire. S obzirom da je ovo sedmi koncert, smatramo kako će se i javno mijenje s prolaskom vremena također promijeniti.

Je li i koliko je naše društvo još uvijek obilježeno predrasudama prema oboljelima od HIV-a? Mijenja li se posljednjih godina percepcija javnosti o HIV i oboljelima od HIV-a?

– Ne dovoljno. Još uvijek postoji viđenje HIV-a kao nešto što je pitanje moralnosti i kao stanja zbog kojeg  je osobe koje žive s HIV-om potrebno izbjegavati. To viđenje je jako opasno jer virus ne pita za moral i stvarno se svatko može zaraziti, a pogotovo spolno aktivno stanovništvo. Umjesto žmirenja nad jednim takvim normalnim ljudskim ponašanjem, potrebno je poduzeti mjere zaštite kako bi se prekinuo prijenos virusa.

Jesu li nositelji virusa HIV-a manje stigmatizirani nego ranije, u 80-im i 90-im godinama kada se ova bolest smatrala neizlječivom bolešću od koje se brzo umire?

– Jesu. Situacija se jako promijenila dolaskom antiretrovirusne terapije. Danas osoba koja živi s HIV-om može doživjeti normalnu starost.

Možete li usporediti statistiku oboljelih u posljednjih 10 godina? Koliko je u Hrvatskoj oboljelih i koliko se godišnje registrira novih nositelja/ica virusa HIV-a?

– Statistika u posljednjih 10 godina u dijelu smrtnosti opada, zbog dolaska terapije. Smanjen broj oboljelih godišnje vezan je i uz otvaranje centara u kojima se može besplatno i anonimno testirati. Rano otkrivanje HIV-pozitivnog statusa pomaže zdravlju pacijenta i također sprečava daljnji prijenos HIV-a. Svake godine porast novooboljelih je oko 50 osoba godišnje što iznosi oko 5-10% povećanja. Ukupno je do kraja 2010. godine (od 1985.) registrirano 862 osobe koje žive s HIV-om u Hrvatskoj (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Što je ono najkompleksnije s čim se svakodnevno susreću ljudi zaraženi virusom HIV-a

– Najveći problem oboljelih je otkrivanje svog zdravstvenog statusa i posljedica stigme i diskriminacije koji ona nosi sa sobom. Ako oboljeli koriste terapiju sposobni su raditi i sposobni su voditi svoj život kao i svi drugi ljudi, ali predrasude koje se nalaze u našem društvu su toliko jake da ljudi jednostavno zbog svoje sigurnosti i sigurnosti svoje obitelji ne žele otkrivati svoj identitet. Također treba još puno raditi na smanjenju stigme i diskriminacije kako prema oboljelima od krvlju i spolno prenosivih bolesti ali i prema samoj bolesti. Mišljenja smo da je neznanje to koje stvara diskriminaciju. Treba se boriti protiv neznanja i poticati programe podizanja svijesti o ovom svjetskom problemu.

Koliko je u cijeloj priči presudan imovinski status oboljelog, tj. ima li on kvalitetniji život ako je imućniji ili je u ključna edukacija i svjesna promjena stila života kod oboljelih?

– Bolje financijsko stanje svakako pozitivno utječe na kvalitetu života. Ponekad je potrebna promjena načina života, kao i prehrane, što može biti financijski zahtjevnije.  Ali, na samo prihvaćanje bolesti, kao i na kvalitetu života, najveći utjecaj ima pozitivna podrška okoline, bez diskriminiranja i stigmatiziranja.

 

Besplatna psihološka pomoć

– Informacije se mogu dobiti u našoj udruzi (besplatni SOS telefon 0800 448 767; www.huhiv.hr). Dodatne informacije i besplatnu psihosocijalnu pomoć od strane psihologa i socijalnog radnika osobe mogu dobiti u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.

 

„Pozitivan koncert“ 2. prosinca

HUHIV-ov „Pozitivan koncert“ već je postao ultimativna koncertna rock zabava u prosincu. I ovog puta u će se 2. 12. u Domu sportova okupiti neki od najvećih regionalnih rock bendova poput Dubioze kolektiva, Kawasaki 3P-a, Svadbasa, a po prvi put dolaze i internacionalne electro dub zvijezde Stereo MCs.

 

HUHIV

DONIRAJ

Hvala Vam što svojom donacijom pridonosite zaštiti zdravlja!

Zahvaljujući vama, više ljudi koji trebaju zaštititi svoje zdravlje mogu dobiti potrebnu podršku kada im je potrebna.

DONIRAJ