Neznanje stvara diskriminaciju!

Razgovarala: Antonela Marušić, Slobodna Dalmacija

Ususret 1. prosincu – Svjetskom danu borbe AIDS-a popričali smo sa psihologinjom i glasnogovornicom Hrvatske udruge protiv HIV-a i virusnog hepatitisa, Laticom Mirjanić o tome s čim se sve nose oboljeli i je li stigmatizacija društva posljednjih godina smanjena.

Iako još uvijek nije pronađen lijek koji može izolirati virus HIV-a, istraživanja svjetskih stručnjaka na tom planu ulijevaju nadu da bi u budućnosti moglo doći do revolucionarnih i dugo očekivanih pomaka u liječenju ove bolesti.

Trenutno je u tijeku vaša redovna kampanja koju svake godine organizirate u mjesecu studenom. Koji je glavni cilj kampanje?

– Glavni cilj kampanje „Znanjem protiv predrasuda“ je potaknuti građanstvo na odlazak na testiranje. Testiranje je jedini pouzdani pokazatelj HIV i HCV statusa. Osim kampanje, od 26.11.- 01.12. imati ćemo INFO šator na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu u kojem organiziramo niz preventivnih aktivnosti za studente i učenike srednjih škola, ali i za opću populaciju kako bi podigli njihovu svijesti o spolno i krvlju prenosivim bolestima u cilju očuvanja kako vlastitog tako i tuđeg zdravlja.

Vaše godišnje aktivnosti i ove će godine biti finalizirane tradicionalnim „Pozitivnim koncertom“ u Domu sportova, putem kojeg širu javnost, a pogotovo mlade i konzumente pop kulture, educirate o HIV-u i hepatitisu C. Koliko ovaj koncert ima zbiljskog utjecaja na ljudi i javno mnijenje?

– Ima utjecaja na one koji dođu na koncert jer se u neformalnoj atmosferi mladima šalju bitne poruke vezane uz prevenciju i destigmatizaciju onih koji žive s virusima. Također se na koncertu dijele tiskani materijali s informacijama gdje se mogu otići testirati. Ta mlada generacija nadalje prenosi te poruke u svoju okolinu i one se polako šire. S obzirom da je ovo sedmi koncert, smatramo kako će se i javno mijenje s prolaskom vremena također promijeniti.

Je li i koliko je naše društvo još uvijek obilježeno predrasudama prema oboljelima od HIV-a? Mijenja li se posljednjih godina percepcija javnosti o HIV i oboljelima od HIV-a?

– Ne dovoljno. Još uvijek postoji viđenje HIV-a kao nešto što je pitanje moralnosti i kao stanja zbog kojeg  je osobe koje žive s HIV-om potrebno izbjegavati. To viđenje je jako opasno jer virus ne pita za moral i stvarno se svatko može zaraziti, a pogotovo spolno aktivno stanovništvo. Umjesto žmirenja nad jednim takvim normalnim ljudskim ponašanjem, potrebno je poduzeti mjere zaštite kako bi se prekinuo prijenos virusa.

Jesu li nositelji virusa HIV-a manje stigmatizirani nego ranije, u 80-im i 90-im godinama kada se ova bolest smatrala neizlječivom bolešću od koje se brzo umire?

– Jesu. Situacija se jako promijenila dolaskom antiretrovirusne terapije. Danas osoba koja živi s HIV-om može doživjeti normalnu starost.

Možete li usporediti statistiku oboljelih u posljednjih 10 godina? Koliko je u Hrvatskoj oboljelih i koliko se godišnje registrira novih nositelja/ica virusa HIV-a?

– Statistika u posljednjih 10 godina u dijelu smrtnosti opada, zbog dolaska terapije. Smanjen broj oboljelih godišnje vezan je i uz otvaranje centara u kojima se može besplatno i anonimno testirati. Rano otkrivanje HIV-pozitivnog statusa pomaže zdravlju pacijenta i također sprečava daljnji prijenos HIV-a. Svake godine porast novooboljelih je oko 50 osoba godišnje što iznosi oko 5-10% povećanja. Ukupno je do kraja 2010. godine (od 1985.) registrirano 862 osobe koje žive s HIV-om u Hrvatskoj (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Što je ono najkompleksnije s čim se svakodnevno susreću ljudi zaraženi virusom HIV-a

– Najveći problem oboljelih je otkrivanje svog zdravstvenog statusa i posljedica stigme i diskriminacije koji ona nosi sa sobom. Ako oboljeli koriste terapiju sposobni su raditi i sposobni su voditi svoj život kao i svi drugi ljudi, ali predrasude koje se nalaze u našem društvu su toliko jake da ljudi jednostavno zbog svoje sigurnosti i sigurnosti svoje obitelji ne žele otkrivati svoj identitet. Također treba još puno raditi na smanjenju stigme i diskriminacije kako prema oboljelima od krvlju i spolno prenosivih bolesti ali i prema samoj bolesti. Mišljenja smo da je neznanje to koje stvara diskriminaciju. Treba se boriti protiv neznanja i poticati programe podizanja svijesti o ovom svjetskom problemu.

Koliko je u cijeloj priči presudan imovinski status oboljelog, tj. ima li on kvalitetniji život ako je imućniji ili je u ključna edukacija i svjesna promjena stila života kod oboljelih?

– Bolje financijsko stanje svakako pozitivno utječe na kvalitetu života. Ponekad je potrebna promjena načina života, kao i prehrane, što može biti financijski zahtjevnije.  Ali, na samo prihvaćanje bolesti, kao i na kvalitetu života, najveći utjecaj ima pozitivna podrška okoline, bez diskriminiranja i stigmatiziranja.

 

Besplatna psihološka pomoć – Informacije se mogu dobiti u našoj udruzi (besplatni SOS telefon 0800 448 767; www.huhiv.hr). Dodatne informacije i besplatnu psihosocijalnu pomoć od strane psihologa i socijalnog radnika osobe mogu dobiti u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu.

 

„Pozitivan koncert“ 2. prosinca HUHIV-ov „Pozitivan koncert“ već je postao ultimativna koncertna rock zabava u prosincu. I ovog puta u će se 2. 12. u Domu sportova okupiti neki od najvećih regionalnih rock bendova poput Dubioze kolektiva, Kawasaki 3P-a, Svadbasa, a po prvi put dolaze i internacionalne electro dub zvijezde Stereo MCs.