26.06. obilježava se Međunarodni dan protiv zlouporabe droga i nedozvoljenog korištenja opojnih tvari, kada se relevantne institucije, zajednica i pojedinci ujedinjuju s ciljem podizanja svijesti o problemu golemih negativnih posljedica nedopuštenih droga za osobe koje ih uzimaju, njihove obitelji i zajednicu, kao ozbiljnom problemu današnjice, posebice među mladima.
Uporaba droga, od dostupnosti na tržištu, eksperimentiranja do pojave ovisnosti složen je društveni i zdravstveni izazov i pogađa milijune ljudi diljem Europske unije. Bolesti ovisnosti, nakon malignih i kardiovaskularnih bolesti, treći su po težini javnozdravstveni problem s kompleksnim utjecajem na mentalno i fizičko zdravlje ali i socijalno funkcioniranje, komunikaciju i obiteljske odnose.
Važno je skrenuti pažnju ne samo na nepovoljne posljedice konzumacije droga, već i na prevenciju, kako pomoći mladima da odabiru zdrave opcije za sebe i/ili roditeljima da budu autoritet i podrška mladima. Ujedno se skreće pažnja i na brige i probleme osoba koje su razvile ovisnosti te potiču rješenja u pristupima liječenju.
U području prevencije ovisnosti i smanjenja šteta po zdravlje HUHIV radi od samih svojih početaka. Otvorivši CheckPoint centar u Zagrebu 2013. godine, s implementacijom testiranja na HIV i hepatitis C, mnogi pripadnici zajednice dobili su mjesto na kojem se mogu testirati, savjetovati, dobiti psihosocijalnu podršku i sustavnu podršku do pristupa liječničkoj skrbi te uputu gdje otići dalje vezano za druge teškoće.
Analiza potreba zajednice u području prevencije ovisnosti
S ciljem procjene potreba zajednice u području prevencije ovisnosti i rizičnih oblika ponašanja mladih, udruga HUHIV je tijekom 2023. i 2024. provela analizu potreba lokalne zajednice u suradnji s četiri udruge koje djeluju u području smanjenja šteta. Procjenom potreba utvrđen je narativni pregled prevencije ovisničkih ponašanja i motivacijskih faktora s nastojanjem da se sažmu glavna iskustvena mišljenja i koncepti u zajednicama u području korištenja droga, pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola, kockanja i ovisnosti o internetu i društvenim mrežama.
Rezultati analize prikupljenih informacija pokazali su da većina smatra da pravilno roditeljstvo može spriječiti uzimanje droga i razvoj drugih oblika ovisnosti. Zbog ovih ili onih razloga, roditelji često nisu upoznati s aktivnostima svoje djece u školi i nakon škole. Neki nisu svjesni uključenosti svoje djece u korištenje droga jer su fokusirani na druge stvari kao što je zabrinutost za ocjene u školi. Oni ne povezuju pomisao na korištenje droga sa svojom djecom i zato se djeca s takvim djelima izvuku neprimjećena kroz vrijeme kada je to trebalo identificirati i prevenirati. Većina sudionika istaknula je potrebu poticanja roditelja da se više uključe u odgoj svoje djece ulaganjem više vremena za rješavanje njihovih psiholoških potreba. Posvećivanje vremena mladima pomoći će roditeljima da upoznaju i razumiju njihove probleme i da im pomognu donijeti ispravne odluke.
Što se tiče školskih intervencija kao pristupa prevenciji zlouporabe tvari, većina smatra da je to važan način izgradnje dječjeg karaktera. Većina naglašava da je poučavanje djece o posljedicama upotrebe supstanci, izgradnja njihovih životnih vještina i pružanje motivacije i prilika koje su im potrebne, od najveće važnosti za prevenciju ovisnosti i da je to moguće postići. Svi sudionici poduprli su važnost intervencija zajednice u oblikovanju ponašanja adolescenata.
Istaknuta je i problematika neadekvatne informiranosti o različitim supstancama kao jedan od glavnih izazova za korištenje droga. Mišljenja su da adolescenti uzimaju tvari bez razumijevanja implikacija, već ih samo vide kao nešto za što su dovoljno zreli da konzumiraju.
Zanimljiva je izjava ispitanika kako se ne provodi adekvatna prilagodba novim generacijama koje su uglavnom orijentirane na pristup informacijama putem mobilnih telefona i raznih društvenih mreža. Bombardirani su raznim sadržajima koji uglavnom potiču na razne vrste rizičnih ponašanja, a nemaju dostupan pristup podršci, upozorenjima i drugim oblicima pravovremenih intervencija. Detaljnije objašnjavaju da su potrebni lako dostupni načini digitalnog pristupa samopomoći, informiranju i povezivanju sa relevantnim službama, inovativnim odnosno kratkim, jasnim i prilagođenim modelima edukacije o raznim metodama prevencije rizičnih oblika ponašanja poput jačanja životnih vještina u odnosu na rizike i opasnosti odrastanja. Ovime se naglašava da donosioci odluka i provoditelji preventivnih programa trebaju biti u korak s modernim načinima obuhvata i komunikacije s ciljanim skupinama društva i općenito, pogotovo u području socijalnih i emocionalnih odrednica uporabe sredstava ovisnosti i rizičnih ponašanja u smislu izgradnje i jačanja pozitivnih stavova i vještina za odupiranje izazovima ovisnosti, jer se pokazuju učinkovitijima od izoliranog informiranja o rizicima i učincima droga.
Kvaliteta života osoba s problemom ovisnosti
Osobe s problemom ovisnosti često su marginalizirane i stigmatizirane. Zbog toga nemaju doživljaj dostupne zdravstvene skrbi niti su jednako spremne tražiti neku drugu pomoć. To se odnosi i na popratna zdravstvena stanja poput virusnih hepatitisa, HIV-a, drugih spolno prenosivih infekcija, no i na sami problem ovisnosti. Ključni problem je nedostatak kvalitetne podrške po završetku tretmana, odnosno pri resocijalizaciji (ponovnom uključivanju u društvo). Dodatni problemi su poslovni – mogu izgubiti staro, i teško pronaći novo radno mjesto.
S ciljem obuhvata osoba s problemom ovisnosti i stjecanja temelja za izgradnju kvalitetnijeg sustava oporavka i resocijalizacije, udruga HUHIV provela je istraživanje kvalitete života aktivnih i liječenih ovisnika o opojnim droga diljem Republike Hrvatske tijekom 2022. godine. Liječeni korisnici su obuhvaćeni uz pomoć četiriju terapijskih zajednica na području Republike Hrvatske, a s aktivnom ovisnošću uz pomoć četiriju udruga koje se bave smanjenjem štete.
U istraživanju je sudjelovalo 273 sudionika, od kojih su 177 bili aktivni korisnici droga, a 96 su bile osobe u tretmanu liječenja ovisnosti u terapijskoj zajednici. Raspon dobi bio je od 18 do 70 godina (medijan dobi je 34). Rezultati istraživanja otkrivaju temeljne probleme ove populacije. Primjerice, gotovo svi liječeni sudionici istraživanja i nešto više od polovice aktivnih korisnika droga bili su nezaposleni, a gotovo jednak udio u obje skupine sudionika ima iskustvo gubitka radnog mjesta zbog problema ovisnosti. Više od polovice sudionika svoje materijalne prilike smatralo je lošima ili vrlo lošima. Kao glavne izvore navodili su socijalnu pomoć i pomoć obitelji. Činjenica da ne postoje putevi karijerne integracije liječenih ovisnika, niti percepcija da postoje pozitivne prilike za uključivanje u društvo dodatno stigmatizira ovu populaciju.
Iskustva stručnjaka HUHIV-a s terena u radu s osobama s problemom ovisnosti govore da se radi o vrlo, vrlo izazovnoj dijagnozi i ljudima koji su u patnji. U istom istraživanju navodili su zdravlje i želju za normalnim životom kao glavni razlog za odabir liječenja, a kao glavne prepreke predrasude i nepovjerenje prema osobama s problemom ovisnosti. Stigma je podmukli alat divizije društva, koja učvršćuje negativna vjerovanja u podpopulaciji. Stigma nema niti jedan pozitivni ishod i od nje nemaju koristi ni objekti ni subjekti stigme. Radi se o automatiziranom negativnom razmišljanju o nekoj populaciji, što ih drži udaljenijima i time čini vjerovanja snažnijima. Korelacijske analize istraživanja upućuju na to da se stigma češće veže upravo uz gubitak posla. Od ključne je društvene važnosti, čini se, ohrabrivati kvalitetne i pouzdane karijerne mogućnosti. Posao će donijeti financijska sredstva nužna za život i osjećaj autonomije i samoefikasnosti, odnosno doživljaj da su životni rezultati i izbori pod našom vlastitom kontrolom i da smo kapacitirani za nošenje s vlastitim izazovima.
Hepatitis C – „Tihi“ problem osoba s problemom ovisnosti o drogama
Testiranje u zajednici može pomoći zdravstvenom sustavu da učinkovitije odgovori na javnozdravstvene probleme poput epidemije HIV-a i hepatitisa C. Međutim, ono nije dovoljno i zbog toga se ističe korist tzv. outreach programa odnosno aktivnog rada „na terenu“, u zajednici sa najugroženijim skupinama društva, gdje postoji potreba za testiranjem, savjetovanjem i podrškom, no ne postoji takva sustavna zdravstvena usluga.
U Hrvatskoj je dominantni prijenos hepatitisa C upravo u populaciji ovisnika o drogama (od 25% do 65%). Kao bolest koja je izliječiva, mnogi se još uvijek propuštaju uključiti u sustav zdravstvene skrbi. U iskustvu rada s terena, mnogo osoba s problemom ovisnosti koje imaju hepatitis C su pogrešno informirane o dostupnosti terapije.
Potrebno je kontinuirano raditi na destigmatizaciji osoba s problemom ovisnosti kako bismo maksimalizirali šanse pozitivnog ishoda, a od takvog ishoda profitira cijelo naše društvo. Analize i istraživanja pokazuju nam trendove, no ne postoje dvije iste ovisnosti. Svaka ovisnost zahtjeva individualizirani pristup, uvide, razumijevanje i optimizam za dalje.
Ovisnosti i Centri za testiranje
U CheckPoint centru udruge HUHIV za savjetovanje i testiranje na hepatitis C, HIV i druge spolno prenosive infekcije, dobrodošli su svi koji smatraju da im je testiranje i/ili savjetovanje o spolnom zdravlju potrebno. Kratki razgovor prije testiranja uključuje procjenu rizika odnosno procjenu svih oblika rizičnih ponašanja uključujući i korištenje droga, kako bi se ustanovila potreba za testiranjem i odgovarajućom podrškom u povjerljivom i neosuđujućem okruženju.
Povodom Međunarodnog dana protiv zlouporabe droga i nedozvoljenog korištenja opojnih tvari, udruga HUHIV poziva sve zainteresirane na testiranje na HIV i hepatitis C, anonimno, povjerljivo, besplatno i bez najave, uz mogućnost savjetovanja i podrške o prevenciji rizičnih oblika ponašanja, prevenciji ovisnosti i zaštiti zdravlja. Više na https://huhiv.hr/checkpoint/
__________________________________
Kao neprofitna organizacija, udruga HUHIV oslanja se na donacije kako bi mogla i dalje pružati usluge kakve svi zaslužuju: uvijek besplatne, povjerljive, visoko specijalizirane, suosjećajne te usmjerene na ljude i prilagođene potrebama svih koji nas trebaju. Više o mogućnostima donacija pronađite ovdje:
Donirajte | HUHIV – Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa
Loading ...
