Zagreb, 28. studenoga 2025. – U organizaciji Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora – Sekcije za zarazu HIV-om i infekcije imunokompromitiranih bolesnika održan je stručni Simpozij povodom Svjetskog dana AIDS-a. Simpozij je održan u velikoj predavaonici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ te hibridnim putem, okupivši više od stotinu sudionika iz zdravstvenog sustava, akademske zajednice i organizacija civilnog društva.

---

Epidemiologija HIV infekcije u Hrvatskoj i svijetu

Prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., specijalist epidemiologije i voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predstavila je najnovije epidemiološke trendove. Nakon 2015. godine u Hrvatskoj se i dalje bilježi blagi pad novih HIV dijagnoza, no istovremeno se primjećuje porast novih dijagnoza u osoba rođenih u inozemstvu.

Najvažnije epidemiološke odrednice uključuju:

• većina osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija su muškarci (88%),

• posljednjih pet godina raste udio žena među novim dijagnozama, najčešće migrantkinja ili osoba koje su ranije znale svoj status,

• spolni put prijenosa i dalje je dominantan (90%),

• spolni odnos među muškarcima (MSM) ostaje najčešći prijavljeni put prijenosa, no udio je pao s preko 80% na oko 70%,

• pad udjela novih slučajeva u MSM populaciji pripisuje se povećanom udjelu stranih državljana, pri čemu nema naznaka prelijevanja epidemije u opću populaciju,

• u 50% slučajeva infekcija se otkriva kasno (2024. čak 60%).

Naglašeno je da ciljano testiranje ključnih populacija omogućuje ranu dijagnozu, pravovremeno liječenje i sprječavanje daljnjeg prijenosa, dok programi smanjenja štete ostaju ključni za prevenciju među osobama koje injektiraju droge.

---

Aktualnosti antiretrovirusnog liječenja

Prof. dr. sc. Josip Begovac, dr. med., predstavio je pregled stanja antiretrovirusnog liječenja u 2025. godini. Epidemiološki trendovi potvrđuju da je epidemija u Hrvatskoj posljednjih godina u padu, prije svega zbog manjeg broja novih infekcija u MSM populaciji.

U recentnim godinama:

• povećao se broj osoba koje su ranije znale svoj HIV status, a koje su naknadno ušle u skrb,

• dijagnosticira se veći broj žena,

• liječenje i zadržavanje u skrbi ostaju izuzetno uspješni, što rezultira odličnim terapijskim ishodima.

---

Limfomi u osoba koje žive s HIV-om

Prof. dr. sc. Igor Aurer, dr. med., specijalist internist i hematolog, predstavio je pregled limfoma kod osoba koje žive s HIV-om. Limfomi su i dalje česta i ozbiljna komplikacija HIV infekcije, no većina bolesnika može i treba biti liječena jednako kao i HIV negativne osobe — uključujući kemoterapiju, imunoterapiju, zračenje i druge suvremene terapijske oblike.

Naglasci predavanja:

• ishodi liječenja za većinu limfoma (HL, B-LCL, BL) usporedivi su s HIV negativnim pacijentima,

• prognoza PBL/PEL ostaje značajno lošija,

• HAART terapiju treba nastaviti tijekom protutumorskog liječenja,

• nema razloga da HIV pozitivne osobe budu isključene iz kliničkih ispitivanja za liječenje limfoma.

---

Novi pomaci u predekspozicijskoj profilaksi (PrEP)

Doc. dr. sc. Šime Zekan, dr. med., prikazao je što je novo u području PrEP-a u 2025. godini, s naglaskom na:

• proširenje dostupnosti PrEP-a,

• nove režime primjene,

• važnost kontinuirane edukacije i praćenja korisnika,

• integraciju PrEP-a u širi okvir prevencije spolno prenosivih infekcija.

---

Pneumocystis jirovecii – staro i novo

Izv. prof. dr. sc. Marija Santini, dr. med., održala je predavanje o Pneumocystis jirovecii upali pluća, naglasivši da je iako rjeđa kod osoba koje žive s HIV-om, još uvijek prisutna, posebice kod kasnih prezentera i osoba koje se ne pridržavaju terapije. Novi izazovi uključuju:

• precizniju dijagnostiku (citološko bojenje, prepoznavanje askomicetnih cisti),

• interpretaciju qPCR i β-D-glukana,

• terapijske izazove zbog ograničene dostupnosti novih lijekova.

---

Biobehavioralni nalazi u MSM populaciji

Zoran Dominković predstavio je rezultate biobehavioralnih istraživanja o prevalenciji HIV-a i SPI te obrascima seksualnog ponašanja u MSM populaciji u 2025. godini, ističući ključne trendove koji će usmjeravati javnozdravstvene intervencije u nadolazećem razdoblju.

---

Sociopsihološke potrebe osoba koje žive s HIV-om

Davor Dubravić, mag. psych., iz udruge HUHIV, predstavio je promjene u sociopsihološkim potrebama osoba koje žive s HIV-om. Naglasio je važnost:

• integrirane psihosocijalne podrške,

• jačanja mentalnog zdravlja,

• individualiziranih intervencija,

• kontinuiranog rada na smanjenju stigme i diskriminacije.

---

Zaključak

Simpozij povodom Svjetskog dana AIDS-a 2025. godine ponovno je pokazao koliko su multidisciplinarnost, inovacije i suradnja ključni u suočavanju s HIV epidemijom. Predstavljeni epidemiološki podaci govore u prilog uspjehu dugogodišnjih ulaganja u prevenciju, rano testiranje i dostupnost liječenja, ali istovremeno upozoravaju na nove izazove – posebno porast dijagnoza među osobama rođenima u inozemstvu, kasno otkrivanje infekcije i promjene u strukturi populacija pod povećanim rizikom. Stručna predavanja istaknula su napredak u antiretrovirusnoj terapiji, jednako kvalitetne ishode liječenja te važnost uključivanja svih pacijenata, uključujući osobe koje žive s HIV-om, u suvremene dijagnostičke i terapijske postupke, kao i klinička ispitivanja.

Rasprave su naglasile kako je unaprjeđenje javnozdravstvenih mjera, kontinuirana edukacija i dostupnost usluga ključno za ispunjavanje globalnih ciljeva eliminacije HIV-a i AIDS-a, uključujući 95-95-95 ciljeve do 2030. godine. Rano testiranje, proširen pristup PrEP-u i PEP-u, inovativni modeli skrbi, integrirane usluge mentalnog zdravlja te razvoj ciljano prilagođenih intervencija za različite zajednice ostaju prioriteti zdravstvenog sustava i organizacija civilnog društva.

Posebno mjesto u tim naporima ima udruga HUHIV, koja svojim dugogodišnjim radom pridonosi smanjenju stigme, jačanju informiranosti, dostupnosti testiranja, savjetovanja, rane dijagnostike i povezivanja sa zdravstvenim sustavom. Iskustva iz prakse, predstavljena na simpoziju, ukazuju na promjene u potrebama osoba koje žive s HIV-om – od psihološke i socijalne podrške do sve veće potrebe za integriranim, holističkim pristupom skrbi. Upravo zato HUHIV nastavlja aktivno razvijati inovativne usluge, digitalne platforme, edukativne programe i modele podrške koji prate suvremene javnozdravstvene smjernice i potrebe zajednice.

Sudjelovanje više od stotinu stručnjaka iz različitih područja dodatno potvrđuje kako Hrvatska ima snažnu stručnu i civilnodruštvenu mrežu stručnjaka i partnera koji djeluju u istom cilju — do 2030. godine postići održivu eliminaciju HIV-a i unaprijediti kvalitetu života svih osoba koje žive s HIV-om. Uz nastavak ulaganja u prevenciju, smanjenje štete, suvremene terapijske mogućnosti, destigmatizaciju i pristup skrbi bez prepreka, Hrvatska ostaje predana ostvarenju ciljeva eliminacije HIV-a i AIDS-a te unapređenju kvalitete života svih osoba koje žive s HIV-om.