HUHIV na regionalnoj NGO radionici – HIV i HCV danas

01.04.2022. u Beogradu je održana regionalna NGO radna grupa na koju je bio pozvan i predstavnik udruge HUHIV. Događaj je okupio predstavnike organizacija civilnog društva cijele regije (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, Crna Gora), u organizaciji Medicopharmacie.

Radna grupa sastojala se od edukativnog djela, dijela rasprave i radionice na temu HIV-a i HCV-a. Prije svega, imali smo priliku čuti prof. Ivanu Milošević i prof. Jovana Ranina o trenutnoj slici HIV-a i HCV-a u građanstvu, kao i novosti iz tog područja, iz medicinske perspektive. Proučavali smo utjecaj pandemijske krize na testiranje i liječenje, te uspoređivali HIV, HCV i COVID-19 prema različitim zanimljivim parametrima. Tijekom predavanja, naglašavana je interdiscipliranost kao važna karika u odgovoru na ove zdravstvene izazove. Kasnije, Gokcem Ozcagli iz Gileada vodio je sekciju u kojoj smo imali prilike čuti primjere dobrih praksi između Gileada i organizacija civilnog društva, te su sudionici imali priliku postaviti pitanja vezana za suradnju – na što je bitno obratiti pažnju tijekom pripremanja prijedloga suradnje, kakve vrste suradnje se ohrabruju, na koja svojstva suradnje je bitno usmjeriti pažnju i slično. Osim toga, imali smo prilike čuti o primjerima dobre prakse kroz prezentacije iz perspektive Bugarske, i iz perspektive Turske.

Radionica je bila usmjerena otkrivanju suvremenih izazova u području HIV-a te u području HCV-a. Predstavnik udruge HUHIV sudjelovao je na radionici o HIV-u koju je vodio prof. Jovan Ranin, a na kojoj su predstavnici različitih zemalja u regiji iznosili probleme s kojima se susreću. Iako su dominantni problemi i dalje stigmatizacija u društvu i zdravstvenom sustavu, nažalost, u nekim predjelima u regiji i dalje je problem pristup terapiji koja omogućuje dug i nesmetan život svakoj osobi koja živi s HIV-om. Pored toga, ponegdje je problem pristupanje testiranju jer ne postoje dovoljno izražene inicijative za testiranjem u zajednici. Razgovarali smo o medijskoj odgovornosti u izvještavanju, na što novinari trebaju paziti kada pripremaju objave o spolnom zdravlju i HIV-u, te smo se zajedno složili da se testiranja trebaju predstavljati kao preventivni postupci ravnopravni sa svakim drugim zdravstvenim preventivnim pregledom – bez tabuiziranja. Prof. Jovan Ranin radionicu je zaključio s mišlju da se pacijentima treba pristupati individualiziranim pristupom, zaokruživši rečeno s radionice – svaka osoba koja živi s HIV-om donosi specifične izazove i ponekad nije jednostavno kroz propise i nove politike utjecati na kvalitetu života zajednice. Zbog toga, trebamo osigurati pristup individualiziranom savjetovanju kako bismo mogli odgovoriti na te potrebe. Primjerice, razgovarali smo o važnosti aktivizma u zajednici, no također smo pružali razumijevanje i za one pripadnike zajednici koji ne žele aktivistički doprinijeti detabuiziranju HIV-a i spolnog zdravlja, s obzirom da je to vrlo težak zadatak. Ipak, postoje jednostavni načini na koje možemo poticati unutarnji lokus kontrole i osvještavati što zapravo jest u moći pojedinca koji se suočava sa stigmom – obratiti se, postaviti pitanje, konfrontirati, izboriti se za sebe, izuzeti se iz situacije, donijeti za sebe zdrave odluke, ma koliko male ili velike bile – jednostavni su postupci koji na poslijetku mogu svakoga od nas podsjetiti da uvijek postoji nešto što možemo učiniti da nam bude bolje.

Okvire postavljaju propisi kojima se bave više instance, i zbog toga je odgovornost stručnjaka da prikupljaju relevantne podatke koje će tada koristiti za utjecanje na ograničavajuće propise, ili na dosljednije provođenje postojećih propisa, poput onog u Hrvatskoj, čl. 125 kaznenog zakona, Povreda ravnopravnosti (narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 101/17., 118/18., 126/19), a koji kaže:  Tko na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, solu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rđenju, naobrazbi, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, izražavanju rodnog identiteta, spolnom opredjeljenju ili drugim osobinama uskrati, ograniči ili uvjetuje drugome pravo na stjecanje dobara ili primanje usluga, pravo na obavljanje djelatnosti, pravo na zapošljavanje i napredovanje, ili tko na temelju te razlike daje drugome povlastice ili pogodnosti glede navedenih prava, kaznit će se kaznom zatvore do tri godine.

Zahvaljujemo organizatorima na pozivu i uvijek rado sudjelujemo u različitim oblicima razmjene znanja, iskustva i ideja, kako bismo svoje zadatke za dobrobit zajednice mogli raditi još bolje, i još usmjerenije na njihove potrebe. Izazovi su brojni, različiti te se razlikuju između sebe po težini – neke rješavamo dobro usmjerenim politikama, dok se ponekad generiraju novi, i zbog toga je potrebno pratiti znanstvene spoznaje, raditi refleksije na dosadašnja iskustva i udruživati se međusektorno i interdisciplinarno kako bismo ostavili što trajniji pozitivni utjecaj na ključne populacije i zajednicu općenito.