HIV VIŠE NIJE SMRTONOSNA POŠAST, ALI STIGMA ČINI SVOJE: Još 300 do 400 građana ne zna da ima HIV

HIV VIŠE NIJE SMRTONOSNA POŠAST, ALI STIGMA ČINI SVOJE:  Još 300 do 400 građana ne zna da ima HIV

Uoči 1. prosinca, Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, u Zagrebu je održana panel diskusija o dometima borbe protiv AIDS-a/HIV-a u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je broj oboljelih od HIV-a u blagom opadanju: 2016. godine registrirano je 116 novooboljelih, a u naredne dvije godine – ne prelazi brojku od sto novoregistriranih godišnje.

No, nipošto se ne može reći da su to svi oboljeli od HIV-a u ukupnoj populaciji. To je, pretpostavlja se, tek četvrtina od ukupnog broja. „U Hrvatskoj u ovom trenutku živi i radi još 300 do 400 osoba koje niti ne znaju da imaju HIV.“, upozorila je na panel diskusiji „Ne(mjerljiv) uspjeh: Korak k okončanju HIV epidemije“, u organizaciji GlaxoSmithKline Hrvatska, poznata hrvatska epidemiologinja, dr. Tatjana Nemeth Blažić, voditeljica odjela za promicanje spolnog zdravlja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Zašto je važno upozoravati na tu brojku još nevidljivih, neosviještenih nositelja HIV-a? Zato jer je nekad zastrašujuća i smrtonosna infekcija danas postala kronična bolest, zahvaljujući modernoj medicini i dostupnosti kvalitetnih lijekova. U Hrvatskoj, procjenjuje se, živi ukupno oko 1600 osoba s HIV-om, od čega ih je 1200 u medicinskoj skrbi, no izazov je motivirati i sve one koji su bili u rizičnim kontaktima – na testiranje – i ako se pokaže da su pozitivni, što brže uključivanje u proces liječenja.

Osobe koje žive s HIV-om, koje redovito uzimaju lijekove dosežu danas normalno očekivanje trajanja života, i nisu više zarazne za svoju okolinu, odnosno, mogu potpuno normalno živjeti i funkcionirati. Vodeći hrvatski stručnjak za HIV, prof. dr. Josip Begovac, s Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, naglasio je da danas osobe koje žive s HIV-om, koje redovno uzimaju lijekove i imaju nemjerljivu razinu virusa, ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima. Istraživanje iz 2016. pokazalo je da kod tisuću parova suprotnog HIV statusa, kod kojih HIV pozitivni partneri uzimaju antiretrovirusnu terapiju, koji su imali ukupno 58 tisuća spolnih odnosa bez kondoma, nije bilo niti jednog prijenosa HIV virusa.

Prof. Begovac prisjetio se kako se percipirao AIDS/HIV sredinom osamdesetih, strana i panike u cijelom svijetu i prvih pacijenata u Hrvatskoj „Bilo je straha među osobljem, startalo se s karantenama za pacijente…“, rekao je prof. Begovac, no, naglašava: „U ovom slučaju imamo primjer izuzetnog znanstvenog napora, brzog dolaska do uzročnika i dobre terapije.“

Na pitanje je li on sam osjećao strah od zaraze, onih prvih godina kada još mnogo toga nije bilo poznato o zarazi HIV-om, odgovorio je niječno. „Kao liječnik znao sam koliko je važan osobni primjer. Nisam imao strah. Putevi prijenosa su bili dobro definirani i nikad nisam izbjegavao rukovanje s pacijentom ili poziv u vlastitu sobu. No, bilo je stigmatiziranja. I još ga ima. Znanost i medicina u slučaju HIV-a napredovala je brže i bolje od društvenog okruženja. Na žalost, još ima onih koji stigmatiziraju osobe koje žive s HIV-om i važan je svaki napor da se pomaknemo u društvenoj percepciji bolesti.“, komentirao je prof. dr. Begovac.

Neznanje i predrasude još su problem – pa i kod medicinskog osoblja

Medicina je daleko odmakla u odnosu na 1985., kada su registrirani prvi pozitivni testovi na HIV, ali još se susrećemo s reakcijama ljudi kao da smo još uvijek u 1985., rečeno je između ostalog na skupu.

Tomislav Beganović,  predsjednik Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa, te Zoran Dominković, iz Udruge Iskorak, koji rade i s oboljelima, ali i vode radionice za medicinsko osoblje koje kontaktira s oboljelima, potvrdili su da se Hrvatska i danas još uvijek bori sa stigmatiziranjem oboljelih. Beganović je naveo primjer iz jednog hrvatskog lječilišta – medicinsko osoblje koje bi trebalo biti educirano o tome da danas nema opasnosti od zaraze od osobe oboljele HIV-om, nedavno je ispraznilo vodu iz bazena u kojem je na terapiji bila osoba s HIV-om. Ili medicinsko i pomoćno osoblje u sobi s drugim bolesnicima samo za tretiranje osobe s HIV-om stavlja gumene rukavice itd. Dominković iz Udruge Iskorak posebno je naglasio problem sa stomatolozima. Zbog predrasuda i nerazumijevanja mnogih stomatologa formiran je poseban tim, popis stomatologa koji su spremni primati oboljele od HIV-a, i popis je dostupan svima oboljelima.

Beganović i Dominković naglašavaju dobru podršku iz Ministarstva zdravstva i drugih institucija u proteklih 20 godina: osviještena je potreba rada na prevenciji i podrške oboljelima, ali, kažu – još je ostalo mnogo prostora za pozitivne pomake. Za sve je ostao, naravno, najveći izazov doprijeti do onih koji nose virus, ali ga još nisu otkrili. CheckPoint centar, u središtu Zagreba, jedno je od petnaest mjesta u Hrvatskoj, na kojem se može diskretno i brzo obaviti testiranje na virus, a potom dobiti i precizne upute – što dalje – ako ste pozitivni.

Beganović se prisjetio akcije, svojevrsnog mobilnog testiranja, diljem Hrvatske. Tim CheckPointa bio je, između ostalog, u Opatiji, a onda im je za nekoliko dana u Zagreb došao gospodin s tog područja. Na Beganovićevu napomenu da su bili prije nekoliko dana u „njegovom kraju“, da bi mu testiranje bilo praktičnije tamo, gospodin je odgovorio: „Nije meni bilo teško doći do Zagreba. Bolje da se ne sazna da sam bio kod vas…“. Još uvijek svi koji sumnjaju žele da se ne sazna da – sumnjaju. Stigma koja prati HIV još je vrlo jaka i dr. Dunja Skoko-Poljak, načelnica Sektora za javno zdravstvo u Ministarstvu zdravstva naglasila je da je jedan od ciljeva Sektora koji vodi, zajedno u suradnji s udrugama, podići svijest o bolesti i razbijati negativne mitove. Da se ne bi događale neprimjerene reakcije tijekom liječenja oboljelih organiziraju se edukacije i radionice za medicinsko osoblje, a predstavnici udruga su naglasili da se u pojedinim, drastičnim slučajevima, podnose i prijave.

 Cilj: potpuno okončanje epidemije HIV-a

Iako je sadašnja terapija za HIV, koja je dostupna svima oboljelima u Hrvatskoj, donijela revolucionarni napredak u kvaliteti svih oboljelih, farmaceutska industrija i dalje radi na razvoju lijekova, a novi je izazov, o kojem je govorila i predstavnica GlaxoSmithKline, Hiskya Plieger, smanjenje količine lijekova koje uzima pojedini pacijent, odnosno „pomaganje osobama da ne uzimaju više lijekova nego što im je potrebno“, te smanjenje rizika od nuspojava.

S panela je upućen apel cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, jer samo u suradnji svih uključenih može se dogoditi cilj – potpuno okončanje epidemije HIV-a.

„Pozivamo cjelokupnu javnost na trajnu suradnju kako bismo osigurali da svaka osoba s rizikom infekcije s HIV-om zna svoj status te da svaka osoba s HIV-om ima pristup odgovarajućem liječenju te medicinskoj i nemedicinskoj potpori tijekom svog cjeloživotnog puta“., zaključak je skupa.

Izvor: https://net.hr/