Održan tečaj “Što medicinska sestra treba znati o hepatitisu?”

U velikoj predavaonici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ održan je 10. studenog tečaj III kategorije pod nazivom „Što medicinska sestra treba znati o hepatitisu?“ u organizaciji Infektološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS), Podružnice HUMS-a Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Zagreb te Hrvatskog liječničkog zbora, Sekcije za virusne hepatitise.

U uvodnom dijelu punu dvoranu pozdravili su predstavnici Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ te Gordana Kičin Ercegovac, predsjednica Infektološkog društva HUMS-a.

Na tečaju je prisustvovalo 160 medicinskih sestara/tehničara iz cijele Hrvatske te učenici medicinskih škola Vrapče i Mlinarska iz Zagreba. Održano je devet predavanja koja su detaljno pokrila novosti i izazove u području virusnih hepatitisa od trenutnog stanja i akcijskog plana za njihovu kontrolu, liječenja, cijepljenja, profilakse, skrbi za oboljele i njihovog praćenja, dijagnostike, pretraga i psihosocijalnih aspekata skrbi kao i suradnje zdravstvenog sustava s civilnim društvom u ojačavanju različitih aspekata skrbi u kontinuumu skrbi za oboljele. Na predavanju se sudjelovali stručnjaci iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ kao Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva RH i ostali stručnjaci koji na različite načine multidisciplinarnom suradnjom sudjeluju u skrbi za oboljele.

Tečaj je uvodnim predavanjem otvorila prof.dr.sc. Adriana Vince, dr.med. koja je predstavila Akcijski plan za kontrolu virusnih hepatitisa koji su i dalje veliki javnozdravstveni problem. Kronični hepatitis B i C odgovorni su za 96% smrtnosti vezane uz virusni hepatitis, zbog tihog razvoja ciroze i hepatocelularnog karcinoma. Prema procjenama SZO-a virusni hepatitisi uzrokom su 1.3 milijuna smrti godišnje, što premašuje smrtnost od HIV/AIDS-a, malarije i tuberkuloze, tako da predstavljaju sedmi uzrok smrti globalno. Zbog tihog kliničkog tijeka većina oboljelih od kroničnog hepatitisa B ili C ne zna da su zaraženi, ne budu na vrijeme liječeni te su izvor infekcije za druge ljude.  Cilj globalne strategije o virusnim hepatitisima SZO-a do 2030.  godine jest otkriti 90% zaraženih i omogućiti im liječenje te istovremeno smanjiti smrtnost od virusnih hepatitisa za 65%. Hrvatska ima tradicionalno dobru zdravstvenu skrb, uvedeno cijepljenje za hepatitis B od 1999., a od 2015. godine dostupni su na osnovnoj listi HZZO-a i suvremeni izravno djelujući antivirusni lijekovi (DAA) za oboljele od hepatitisa C. Davorka Dušek, dr.med., osvrnula se detaljnije na liječenje virusnih hepatitisa nekada i sada te predstavila mogućnosti liječenja dostupne u Hrvatskoj kao i njihovu dosadašnju uspješnost u izlječenju pacijenata u usporedbi sa starijim generacijama lijekova.

Dr.sc. Neven Papić, dr.med. sudionike je upoznao s procedurama cijepljenja zdravstvenih djelatnika i postekspozicijskom profilaksom s obzirom da su zdravstveni djelatnici pa tako i buduće i trenutno zaposlene medicinske setre i tehničari tijekom obavljanja svojih profesionalnih dužnosti u povećanom riziku od zaražavanja hepatitisom B.

Marica Trogrlić, bacc.med.techn. sudionicima je približila skrb za oboljele od kroničnog hepatitisa na odjelu i u dnevnoj bolnici te je napomenula kako je liječenje oboljelih dugotrajan i skup proces koji iziskuje veliku angažiranost samih oboljelih, njihovih bližnjih te medicinskog osoblja. Motivacija, edukacija i pružanje podrške oboljelima od velike je važnosti, a tu medicinske sestre igraju veliku ulogu pružanjem podrške u procesu zdravstvene njege i liječenja.

Vesna Vilček, bacc.med.techn. detaljnije je opisala proces praćenja oboljelih kroz hepatalnu ambulantu. Uloga medicinske sestre u čitavom procesu zbrinjavanja bolesnika usmjerena je na podršku oboljelomu, pružanju informacija i promjni navika i ponašanja, pomoći u prikupljanju dokumentacije za odobrenje terapije, edukaciju o samoprimjeni terapije te je naglasila važnost dobre komunikacije, empatije i strpljenja u radu  s oboljelima koji pridonose poboljšanju kvalitete života oboljelih te prolazak kroz proces liječenja.

Dr.sc. Ivan Kurelac, dr.med. upoznao je prisutne s neinvazivnim metodama određivanja stadija fibroze i steatoze jetre, posebno s elastografijom, koja je danas normalan dio dijagnostike i praćenja te je iznimno važna radi donošenja odluke o liječenju i praćenju toka bolesti, s obzirom da biokemijski nalazi nisu dovoljni za procjenu, a biopsija je invazivni postupak koji je često i vremenski neisplativ. 

Prim.dr.sc. Oktavija Đaković Rode, dr.med. i doc.dr.sc. Snježana Židovec Lepej osvrnule su se svojim predavanjima na serološku i molekularnu dijagnostiku virusnih hepatitisa s osvrtom na značenje brze dijagnostike koja može zamijeniti dio standardne dijagnostike. U dijagnozi virusnih hepatitisa poseno mjesto zauzima OraQuick test za HCV koji se može raditi ne samo iz krvi i seruma već i iz oralne tekućine.

Posljednjim predavanjem Maja Erceg, mag.psih. iz Hrvatske udruge za brobu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) osvrnula se na psihosocijalne aspekte skrbi za oboljele od virusnog hepatitisa koji su neizostavan dio u kontinuumu skrbi koji obuhvaća multidisciplinaran pristup. Praćenje i podrška u svim fazama od informiranja, prepoznavanja rizika i testiranja, uključivanja u skrb, zadržavanja u skrbi te liječenja i izlječenja iznino su važni jer se mnogi pacijenti gube u svakoj od faza te ne prođu kroz kontinuum ili je njihovo kretanje kroz kontinuum otežano. Proces prihvaćanja dijagnoze i uključivanja u liječenje dugotrajan je proces koji zahtjeva veliki angažman, dodatno otežan zbog stigme koju dijagnoza virusnog hepatitisa nosi. Opadanje kvalitete života povezano sa simptomima, nuspojavama terapije ili lošim rezultatima nalaza nerijetko dovodi do pogoršavanja već postojećih problema i simptoma s kojima se oboljelima teže nositi nego prije bolesti bilo da se radi o drugim zdravstvenim smetnjama, mentalnim poremećajima ili prethodno narušenim odnosima. Tijekom predavanja predstavljene su i aktivnosti udruge HUHIV i uspješna suradnja civilnog društva sa zdravstvenim sustavom na različitim razinama, uključujući i rad Savjetovališta za virusne hepatitise u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ te mnoge druge preventivne aktivnosti koje se odvijaju tijekom godine, uključujući brzu dijagnostiku te mobilnu aplikaciju Sve o hepatitisu.. 

Ovom prilikom prisutni i djelatnici Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa zahvalili su se na doprinosu skrbi oboljelih od virusnih hepatitisa medicinskoj sestri Matiji Čorić koja odlazi u mirovinu, a svojim je dugogodišnjim radom u hepatalnoj ambulanti stekla bogato iskustvo te prošla različite faze u pružanju skrbi oboljelima.