10 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj

10 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj

Konferencijom „10 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj“ koja je, u organizaciji pučke pravobraniteljice i Kuće ljudskih prava održana u četvrtak 25. travnja 2019. u Kući Europe u Zagrebu, obilježena je desetogodišnjica primjene ovog važnog Zakona kojim je instituciji pučkog pravobranitelja dodijeljen mandat središnjeg tijela za borbu protiv diskriminacije.

Na konferenciji su, između ostalog, govorila pučka pravobraniteljica Lora Vidović i njena zamjenica Tena Šimonović Einwalter, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri te bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor. U panel diskusijama raspravljalo se o iskustvima u primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj, na lokalnoj i regionalnoj razini, a osobito o ulozi pravobraniteljskih institucija te o primjeni tog Zakona na sudovima. Među sudionicima u raspravama bili su i predstavnici Europske mreže tijela za jednakost – Equinet-a, suci Ustavnog, Vrhovnog i Upravnog suda u Rijeci, posebne pravobraniteljice, predstavnici jedinica lokalne samouprave iz Hrvatske i Europe, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, organizacija civilnog društva, novinari, nezavisni stručnjaci i drugi.

Zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj je dobar: pokriva velik broj diskriminacijskih osnova i omogućuje suradnju različitih dionika na suzbijanju diskriminacije. No, premda se, od stupanja na snagu ovog Zakona, već deset godina može tražiti zaštita od diskriminacije od pučke pravobraniteljice i posebnih pravobraniteljica, te unatoč tome što broj pritužbi konstantno raste, istraživanja pokazuju kako je prisutnost diskriminacije u društvu i dalje znatno veća od prijava nadležnim tijelima. Prema istraživanju provedenom krajem 2016., čak petina ispitanika tvrdila je kako je diskriminaciju doživjela jednom ili više puta u proteklih pet godina, no više od dvije trećine izjavilo je kako ju nije prijavilo smatrajući da se time ništa ne bi promijenilo, zbog straha da se situacija ne pogorša, jer nisu znali kome se obratiti ili su smatrali da bi sudski postupak koji bi uslijedio bio previše kompliciran, dugotrajan i skup.

Država stoga mora uložiti dodatne napore za prevenciju diskriminacije, prije svega kroz obrazovni sustav putem građanskog odgoja i obrazovanja. Dodatno, potrebno je sustavno raditi na izgradnji inkluzivnog i tolerantnog društva za sve naše sugrađane i sugrađanke pri čemu posebno važnu ulogu trebaju imati općine, gradovi i županije, koje treba potaknuti za razvijanje progresivnih lokalnih politika za ljudska prava.

Preuzeto sa:

http://ombudsman.hr/hr/dis/cld/1565-konferencija-10-godina-primjene-zakona-o-suzbijanju-diskriminacije-u-hrvatskoj-odrzava-se-25-travnja-u-kuci-europe

Povodom obilježavanja godišnjice primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj želimo poslati poruku podrške osobama koje žive s HIV-om i virusnim hepatitisom i svima koji su zbog ovih, ali i drugih dijagnoza ili nekih svojih karakteristika i pripadnosti izloženi diskriminaciji u Republici Hrvatskoj:

DISKRIMINACIJA JE ZABRANJENA!

Diskriminacija je stavljanje nekoga u nepovoljniji položaj zbog osobne karakteristike, poput dobi, obrazovanja, imovnog stanja i drugih osnova navedenih u Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Iako je zakonom zabranjena, iskustva pučke pravobraniteljice s terena, kontakata s građanima i raznim organizacijama civilnog društva, kao i istraživanja, govore kako je diskriminacija itekako prisutna. Tako ju je prema posljednjem istraživanju Europske komisije, Eurobarometru, doživjela čak svaka treća osoba u Hrvatskoj.

Diskriminacija se najčešće ne prijavljuje jer građani nemaju dovoljno informacija o tome kako je prepoznati pa nisu ni svjesni da im se događa. No, čak i kada je prepoznaju, nemaju povjerenja u sustav, zbog čega se diskriminaciju boje prijaviti.

Postoje različiti mehanizmi borbe protiv diskriminacije.

Na stranici: http://ombudsman.hr/hr/ možete pronaći detaljnije informacije o tome kako prepoznati diskriminaciju, koja su Vaša prava te kako ih zaštititi. Možete se obratiti nama na mail: psihosocijalna.podrska@huhiv.hr kako bismo Vam pružili podršku u tom procesu.

KOME PRIJAVITI DISKRIMINACIJU?

Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj je pučka pravobraniteljica. Ona ispituje pojedinačne prijave te može davati mišljenja, preporuke, prijedloge i upozorenja za njezino uklanjanje i sprečavanje. Također, pruža informacije o pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite, može provoditi postupak mirenja i podnositi kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

Svatko tko misli da je diskriminiran može predati pritužbu pučkoj pravobraniteljici

PUČKI PRAVOBRANITELJ

Zagreb

Trg hrvatskih velikana 6

Tel:  +385 1 4851 855
Tel:  +385 1 4851 853
Fax:  +385 1 6431 628

Rijeka

Korzo 2a/I

Tel:  +385 51 563 786
Fax:  +385 51 689 737

Osijek

Hrvatske Republike 19 (prvi kat)

Tel:  +385 31 628 054
Fax:  +385 31 628 052

Split

Mažuranićevo šetalište 8a

(ulaz iz Tolstojeve)

Tel:  +385 21 682 981
Fax:  +385 21 682 983

Primanje stranaka

(uz prethodnu najavu, ukoliko je moguće)

Utorak – Petak od 9 do 12

Antidskriminacijska telefonska linija

Svatko tko misli da je stavljen u nepovoljniji položaj zbog osobne karakteristike može se sa svim pitanjima obratiti savjetnicima pučke pravobraniteljice putem jedine specijalizirane linije u Hrvatskoj posvećene borbi protiv diskriminacije. Dovoljno je nazvati 01/4851-854, svaki radni dan od 9 do 13 sati.

Na antidiskriminacijskoj liniji možete dobiti savjet o tome kako se od diskriminacije zaštititi te, ukoliko postoji sumnja da je riječ o diskriminaciji na jednoj od osnova u nadležnosti institucije, koje sve informacije trebate dostaviti kako bi pučka pravobraniteljica mogla pokrenuti ispitni postupak. 

Preuzeto sa:

http://ombudsman.hr/dis/prijavite-diskriminaciju

 

Što može napraviti ured pučkog pravobranitelja u slučaju uskrate zdravstvene zaštite?

Skrećemo  vam pozornost da se u slučaju povrede prava u ostvarivanju zdravstvene zaštite svatko može obratiti pučkom pravobranitelju. U pritužbi pučkom pravobranitelju dobro je navesti u kojoj zdravstvenoj ustanovi je povreda učinjena, od strane kojeg zdravstvenog radnika, na koji način (opisati događaj), po mogućnosti odrediti pravo koje je povrijeđeno, navesti je li već u istom slučaju tražena zaštita povrijeđenog prava. Nakon što dobije pritužbu, pučki će pravobranitelj po potrebi zatražiti očitovanje zdravstvene ustanove u kojoj je povreda učinjena. Kada pučki pravobranitelj utvrdi da je podnositelju pritužbe povrijeđeno neko od prava iz zdravstvene zaštite, uputit će zdravstvenoj ustanovi upozorenje ili preporuku da se otkloni povreda i omogući pritužitelju ostvarivanje prava.