Majčino mlijeko sadrži velik broj nutrijenata neophodnih za razvoj djeteta, između ostalog i polinezasićene masne kiseline koje imaju glavnu ulogu u razvoju funkcije T-stanica kod djeteta.
Dojenje štiti dijete od raznih mogućih infekcija u usporedbi sa nadomjesnom dječjom hranom, no kod HIV+ žena ono se ne preporuča zbog rizika transmisije virusa.
Otkrivanje faktora koji mogu smanjiti rizike dojenja vrlo je bitno, budući das mnogim ženama antiretrovirusna terapija još uvijek nije dovoljno dostupna u periodu dojenja, iako pomaže u smanjenju rizika.
Studija je usporedila 59 žena iz jedne tanzanijske studije koje su prenijele HIV na svoju djecu dojenjem i 59 žena koje nisu prenijele HIV na djecu u periodu dojenja.
Uzorci mlijeka svake žene analizirani su da bi se odredile razine masnih kiselina i virusa HIV-a u njima. Kao što je i bilo očekivano, kod žena koje su prenijele HIV na djecu, ustanovljen je niži broj CD4 stanica i veći broj kopija virusa u krvi, faktori koji su u prijašnjim studijama povezani sa visokim rizikom transmisije HIV-a dojenjem.
Analize su pokazale da su žene sa visokim razinama omega-6 polinezasićenih masnih kiselina imale značajno manji rizik od prenošenja HIV-a na dijete dojenjem. Najveća povezanost bila je vidljiva kod uspoređivanja vrijednosti arahidonske i D-linolenske kiseline, za koje je ustanovljeno da imaju najveći utjecaj.
Žene koje su imale najveće koncentracije tih kiselina imale su 76-79% manji rizik transmisije na dijete od rizika kod žena koje su imale najniže izmjerene koncentracije.
Također, otkriveno je da su trans-masne kiseline, pronađene u hidrogeniranim masnoćama, za koje se zna da štete kardiovaskularnom sustavu, bile povezane sa povećanim razinama HIV-a u majčinom mlijeku, iako te vrijednosti nisu bile statistički značajne.
U ovom stadiju istraživanja još nije moguće dokazati da visoke vrijednosti polinezasićenih masnih kiselina snižavaju razine HIV-a.
Ako se dokaže da je ta tvrdnja točna, sljedeći korak bi trebao biti istraživanje utjecaja dodataka prehrani . Također, potrebno je provesti istraživanja kojima bi se utvrdili ostali faktori koji uzrokuju razlike u količini polinezasićenih masnih kiselina u majčinom mlijeku, kao što su genetske predispozicije. Isto tako, treba utvrditi povezanost količine polinezasićenih masnih kiselina kod djece i njihovu ulogu u zaštiti od transmisije HIV-a u toku dojenja.
Loading ...
