Medicinski, ovisnost se definira kao dugotrajna (kronična) i ponavljajuća (recidivirajuća) bolest, a opisuje se kao stanje kad pojedinac ne može normalno funkcionirati bez određene supstance ili oblika ponašanja. Ovisan se može biti o bilo čemu – mobitelu, TV-u, hrani. Ipak, ovisnost o psihoaktivnim supstancama (poznatijim kao drogama) je značajan medicinski problem današnjice.
Ovisnost o drogama je potreba za neprestanim i daljnjim uzimanjem određene supstance koja kod korisnika izaziva osjećaj euforije. Psihička ovisnost je potreba za uzimanjem supstance zbog produžetka iskustvenih i psihičkih efekata (npr. euforije – naglašenog osjećaja zadovoljstva). Fizička ovisnost je fenomen da prestanak uzimanja supstance uzrokuje poremećaj u radu tijela (organizma) uz pojavu fizičkih neugodnih simptoma «krize».
Droga je svaka supstanca koja se zloupotrebljava zbog njenog djelovanja na centralni nervni sustav (CNS). Droge se mogu podijeliti na legalne (zakonom odobrene – alkohol, duhanski proizvodi) i ilegalne (tzv. ulične droge – marihuana, hašiš, ecstasy, amfetamini, LSD, kokain, heroin). U današnje vrijeme i mnogi farmaceutski proizvodi i pripravci često se zloupotrebljavaju kao sredstvo ovisnosti, posebice u kombinaciji s alkoholnim pićima.
Ovisnost je od Svjetske zdravstvene organizacije definirana kao bolest. Procjene UNODCCP-a govore da trenutno oko 185 milijuna ljudi koristi droge (147 milijuna ljudi konzumira kanabis (marihuanu), 33 milijuna ljudi konzumira ATS (amfetaminske tipove stimulanata), 7 milijuna ljudi konzumira ecstasy, 13 milijuna ljudi konzumira kokain i 13 milijuna ljudi konzumira opijatne tipove droga (od kojih 9 milijuna ljudi konzumira heroin).
Droga dovodi do psihičkog, fizičkog, emocionalnog i financijskog uništenja pojedinca. Kad se govori o ovisnosti o heroinu, posljedice su još izraženije, a mogućnosti izlječenja su relativno male (od 100 tretiranih ovisnika o heroinu, neovisno o tipu i vrsti tretmana, broj izliječenih je oko 25). Svi ostali bolesnici umiru.
Tijekom pandemije HIV-a/AIDS-a ciljana populacija ovisnika o drogama koji drogu uzimaju intravenskim putem (uporabom igala i brizgalica) pokazali su se kao jedna od najrizičnijih populacija za iznimno brzo širenje infekcije i bolesti HIV-a/AIDS-a. Zemlje jugoistočne Europe (posebice Rusija, Bjelorusija, Ukrajina) su zemlje sa najeksponencijalnijim rastom zaraze HIV-a/AIDS-a, a glavni put prenošenja je intravensko uzimanje droga.
Heroinska ovisnost predstavlja golemi problem za liječenje. Ona ne podrazumijeva samo medicinski problem uzrokovan ovisnošću o heroinu, nego je i način života koji se sastoji od najvažnije stvari u životu heroinskog ovisnika: kako doći do još droge?
Kad su suočeni s izazovom predstojeće krize, ovisnici ruše sve ograde razumnog razmišljanja i logike u ostvarenju cilja dolaženja do droge. Takvo stanje svijesti traje sve do uzimanja (ubrizgavanja) droge u tijelo, a posljedica je da ovisnici često (u Hrvatskoj u više od 75% slučajeva) prilikom uzimanja droge koriste zajednički pribor za pripremu i ubrizgavanje. Zato intravenski ovisnici vrlo često boluju od krvlju prenosivih zaraznih bolesti (hepatitisa B, hepatitisa C i HIV-a/AIDS-a). U Hrvatskoj, u kojoj prema podacima HZZJZ-a imamo oko 18 500 registriranih ovisnika, 80% ovisnika su hepatitis B ili hepatitis C (+), a 1% ih je HIV(+).
Takva ne baš zadovoljavajuća epidemiološka slika ovisničke populacije uzrokovana je zajedničkim korištenjem pribora za pripremu i ubrizgavanje droge. Ako se tomu pribroje i različiti oblici prostitucije (s kojom se svaki od ovisnika u određenom trenutku ovisničkog života susreće), nekorištenje kondoma prilikom seksualnih odnosa, jasno je zašto su ovisnici iznimno dobar medij širenja krvlju prenosivih bolesti, uključujući HIV/AIDS.
Ovisnost je način života koji sigurno uništava pojedinca, a započeti liječenje, posebice ovisnosti o heroinu, za svakog je ovisnika teška odluka. Mnogi ne žele ili ne mogu započeti s liječenjem. U današnjem globalnom okruženju, osim pogibelji uzrokovanoj njihovom ovisnošću, izloženi su iznimno visokom riziku zaraze HIV-om/AIDS-om i hepatitisom.
Svaki aktivni ovisnik koji drogu uzima intravenskim putem («fiksa se») obvezno bi morao poduzeti sve kako bi izbjegao mogućnosti zaraze HIV-om/AIDS-om i hepatitisom, što podrazumijeva obveznu uporabu kondoma prilikom seksualnih odnosa te uporabu čistog i sterilnog pribora (brizgalica i igala). Svaki i.v. ovisnik trebao bi obratiti pozornost da kod uzimanja droge koristi sterilnu i čistu brizgalicu i iglu te da koristi svoju vodu i svoje kuhalo («cooker»). Droga koju uzima treba biti isključivo za njega te da izbjegava uzimanje droge tuđom brizgalicom i iglom. To su postupci koji ovisniku mogu jamčiti izbjegavanje mogućnosti zaraze hepatitisom i HIV-om/AIDS-om.
Ovisnici zaraženi HIV-om uključuju se u postojeće tretmane liječenja tijekom kojih se započinje i s liječenjem bolesti ovisnosti primjenom zamjenske metadonske terapije u slučaju opijatne, heroinske ovisnosti. Ovisnici zaraženi hepatitisom B ili hepatitisom C također se upućuju na programe liječenja. I u tim slučajevima, uz osnovno liječenje hepatitisa, primjenjuje se liječenje bolesti ovisnosti zamjenskom metadonskom terapijom.
Svi ovisnici koji sumnjaju da bi mogli biti zaraženi hepatitisom ili HIV-om mogu se javiti za savjetovanje i brzo testiranje na HIV u prostorima Needle Exchangea u Zagrebu, Dubravkin trg 11, ili dobiti informacije na telefon 01/618 42 74. Anonimno i besplatno mogu se informirati o svim problemima vezanim uz njihov specifičan način života. Testiranja se mogu obaviti i u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu ili u Centru za testiranje i informiranje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu.
Ovisnost je bolest. Ona predstavlja golem problem za pojedinca, ali on nije nerješiv. Ovisnost se može izliječiti. A ako ste ovisnik koji se ne želi ili ne može liječiti, i ako drogu uzimate i.v. putem, zaštitite se. Koristite isključivo osobni, čisti i sterilni pribor.
Autor: mr.sc. Siniša Zovko, dr. med.
Hrvatski Crveni križ
Loading ...
