
Europski tjedan testiranja pokrenut je 2013. kako bi se pomoglo da što više ljudi sazna svoj HIV status. U trećoj godini, tjedan testiranja uključio je i testiranje na virusni hepatitis te se sada naziva Europski tjedan testiranja na HIV i hepatitis. Ove godine održava se od 20.-27. studenog i nudi partnerima diljem Europe ujedinjenje i povećanje svijesti, naglašavajući važnost i prednosti testiranja na HIV i hepatitis među onima koji su u visokom riziku od zaraze. U ovoj europskoj inicijativi sudjeluje preko 700 organizacije iz preko 56 zemalja, uključujući i Hrvatsku i CheckPoint Zagreb udruge HUHIV.
Zašto je pitanje boljeg pristupa testiranju na HIV za Europsku regiju toliko značajno?
Prema izvješću Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) iz 2014., svaka druga osoba u Europi dijagnosticirana na HIV, dijagnosticirana je u tzv. kasnoj fazi, odnosno već ozbiljno narušenog imuniteta. To se događa jer infekcija HIV-om najčešće nema jasno vidljivih simptoma, ima negativan utjecaj i na zdravlje osobe i na uspjeh i troškove liječenja, a također predstavlja i podlogu za širenje epidemije. Cilj UNAIDS-a „90% ljudi koji žive s HIV-om su svjesni svog statusa“ i dalje ostaje izazov čak i za sve razvijene zemlje gdje su ostala dva cilja već ostvarena: „90% ljudi koji žive s HIV-om primaju tretman“ i „90% liječenih osoba ima uspješnu supresiju virusa“. Pravovremeno testiranje omogućuje ranu dijagnozu, uspješnije liječenje i smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija te pomaže u sprečavanju prijenosa. Proširenje dobrovoljnog savjetovanja i testiranja na HIV u zajednici jedan je od najnaprednijih načina pružanja prilike za saznavanje HIV statusa za opću populaciju kao i za ključne populacije koje su najviše izložene riziku od zaraze.
Tko se treba testirati
HIV se prenosi s čovjeka na čovjeka, najčešće putem nezaštićenog spolnog odnosa kada dođe do oštećenja sluznice i dodira s krvlju ili spolnim tekućinama zaražene osobe. Konkretno, u najveći rizik svrstava se nezaštićeni analni spolni odnos zbog najosjetljivije sluznice, a kao rjeđi načini prijenosa u Hrvatskoj slijede vaginalni i oralni (ovi načini prijenosa spadaju u visokorizične za ostale spolno prenosive infekcije kao što su sifilis, gonoreja, klamidija, ureaplazma, genitalni herpes, HPV…).
HIV kao i brojne druge spolno i krvlju prenosive bolesti često karakterizira izostanak simptoma ili simptomi koji su slabo primjetni. To je razlog zbog kojega zaražena osoba dugi period nije svjesna svog statusa, što je najveći razlog poziva na testiranje. Važno je informirati se i educirati, posjetiti Info centar za zdravlje i edukaciju o spolnom i reproduktivnom zdravlju, saznati i naučiti o spolno prenosivim infekcijama, razgovarati sa stručnim savjetnikom ili liječnikom, anonimno i povjerljivo, provjeriti jeste li bili u situacijama koje mogu dovesti do zaraze, prihvatiti preporuke struke, testirati se na HIV i/ili hepatitis C i zaštititi svoje zdravlje.
U rizične skupine argumentirano se svrstava populacija mladih, adolescenata i studenata. Ne samo da je mladost razdoblje života kada su ljudi posebno osjetljivi na određene zdravstvene probleme, spolnost, odrastanje i eksperimentiranje, to je i vrijeme kada su rizična ponašanja u obliku koji će utjecati na spolno i reproduktivno zdravlje u budućnosti. Svi mladi, uključujući ključne populacije (marginalizirane skupine i osobe pod povećanim rizikom od zaraze), imaju pravo na informacije i usluge koje će ih osnažiti da se zaštite od spolno prenosivih bolesti i HIV-a.
Elementi rizika za infekciju HIV-om i drugim spolno prenosivim bolestima su brojni
Među njima su: seksualni kontakt sa zaraženom osobom; veći broj i učestalo mijenjanje seksualnih partnera nepoznatog zdravstvenog statusa; učestali nezaštićeni spolni odnosi (oralni, genitalni ili analni), spolne aktivnosti povezane s povredama i krvarenjima; intravenozna upotreba droga; upotreba alkohola i drugih psihoaktivnih droga prije ili u tijeku spolnog odnosa s osobom ili osobama nepoznatog zdravstvenog statusa; nepoznati seksualni partneri (internet, javna kupatila i druga okupljališta); kupovina ili prodaja seksualnih usluga; žrtve silovanja ili seksualnog iskorištavanja.
Prema izvještajima HZJZ-a / Distribucija zaraženih HIV-om (1985-2014.) te Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravlja prema vjerojatnom putu prijenosa infekcije (N=1208), najugroženija skupina u Hrvatskoj su muškarci koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola s učestalim nezaštićenim spolnim odnosima (izvan veze i unutar veze), stupanje u odnose s više partnera ili nepoznatim partnerima, posebice uz korištenje alkohola ili droga. Osim HIV-a ovi rizični faktori obuhvaćaju rizik od zaraze i drugim spolno prenosivim infekcijama kao što je sifilis, klamidija i gonoreja. U značajno manjem obimu, u ugroženu skupinu spadaju i ostali muškarci i žene s rizičnim faktorima kao što su nezaštićeni spolni odnosi, veći broj spolnih partnera nepoznatog statusa, samoprocijenjeni promiskuitet ili promiskuitet seksualnog partnera (posebice ukoliko se radi o biseksualnom partneru). Osim HIV-a, ovi rizični faktori obuhvaćaju rizik od zaraze i drugim spolno prenosivim infekcijama kao što su klamidija, gonoreja, HPV.
HIV, kao i hepatitis C spada u kronične, krvlju prenosive bolesti, stoga u rizične faktore spadaju i injektiranje droga te ostale situacije u kojima dolazi do direktnog kontakta s krvlju (ili zaraženim predmetima ili spolnim tekućinama) zaražene osobe.
Znanjem protiv predrasuda!
Važno je naglasiti da se HIV ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom: ljubljenjem, grljenjem, rukovanjem, prijateljstvom, razgovorom, dijeljenjem obroka i iste šalice, radom u istom uredu, uporabom istog toaleta, kupanjem u bazenu, tuširanjem, kašljanjem, kihanjem…
Pridružite se i Vi Europskom tjednu testiranja povodom Svjetskog dana AIDS-a, informirajte se, koristite zaštitu i testirajte se u slučaju rizika radi zaštite svog i tuđeg zdravlja.
Kako biste saznali više o uslugama Checkpoint centra Zagreb i ostalih centara za testiranje u Hrvatskoj posjetite:
CheckPoint Zagreb – Centar za zdravlje i edukaciju mladih
POPIS CENTARA U HRVATSKOJ ZA TESTIRANJE NA HIV, HEPATITISE I OSTALE SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI