Svjetski dan AIDS-a se na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije svake godine diljem svijeta i u Hrvatskoj obilježava 1. prosinca. Osim podizanja svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u, posebno se ističu i dostignuća postignuta u prevenciji zaraze HIV-om, ali i dostupnosti terapije kojom se postiže normalno očekivano trajanje života kao u populaciji osoba koje ne žive s HIV-om. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške je crvena vrpca (engl. red ribbon).
Cilj je podići svijest javnosti i ukazati na javnozdravstveni značaj HIV/AIDS-a: rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, ranog dijagnosticiranja, liječenja i skrbi za oboljele, kao i pokazati solidarnost prema oboljelima, te dati doprinos suzbijanju stigme i diskriminacije, ali i zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa i ove godine organizira obilježavanje Svjetskog dana AIDS-a i važnosti spolnog zdravlja javnozdravstvenom kampanjom VOLIM ZDRAVLJE.
HIV je virus koji spada u spolno i krvlju prenosive infekcije, te napada imunološki sustav i uzrokuje cjeloživotnu kroničnu bolest koja najčešće nema simptoma dugi niz godina. Virus se prenosi nezaštićenim spolnim odnosom, krvlju (najčešće dijeljenjem igala i šprica kod injektiranja droga), te sa zaražene majke na dijete. Liječenje zaustavlja napredovanje bolesti i razvoj AIDS-a. AIDS je krajnji stadij HIV infekcije koji nastaje uslijed uništenja imunološkog sustava, kada se javljaju različite bolesti zbog smanjenog imuniteta.
>>> Saznaj više: HIV nije više strašna bolest; Kako se HIV (ne)prenosi; Od izlaganja do infekcije – seksualni prijenos HIV-a; Kako izgleda infekcija HIV-om; Simptomi i pad imuniteta – je li moguće da je HIV; Koji su simptomi infekcije HIV-om; Raširenost HIV-a; Dijagnostika HIV-a; Gdje se mogu testirati; Što HIV znači za zdravlje; Liječenje HIV-a; Osoba koja živi s HIV-om više nije zarazna; Prevencija HIV-a; Imaš pitanja?
Svoj HIV status je najbolje znati što je prije moguće, jer, u slučaju negativnog statusa osobe mogu zaštititi svoje zdravlje i nastaviti zaštitna ponašanja a u slučaju pozitivnog statusa, osobe koje žive s HIV-om kao kroničnim oboljenjem danas mogu normalno i dobro živjeti puni životni vijek kada se liječenje započne što ranije.
Napredak u liječenju HIV-a danas HIV svrstava u kronično oboljenje kao i mnoge druge kronične bolesti s kojima ljudi žive. Važno je rano dijagnosticiranje i započinjanje liječenja što prije kako bi se maksimalno zaštitilo zdravlje ali i prevencija širenja infekcije na druge ljude. Liječenjem se ostvaruje „nemjerljiva količina virusa“ čime osoba ostvaruje zdrav i dug život te više nije zarazna niti standardnim putevima prijenosa HIV-a (SZO).
Rasprostranjenost
U 2019. godini 38,0 milijuna [31,6 milijuna – 44,5 milijuna] ljudi živi s HIV-om. 1,7 milijuna [1,2 milijuna – 2,2 milijuna] ljudi u 2019. godini novo je zaraženo HIV-om. 81% [68–95%] svih ljudi koji žive s HIV-om znalo je svoj HIV status. Oko 7,1 milijun ljudi nije znalo da živi s HIV-om.
Prijenos HIV-a i dalje je glavni javnozdravstveni izazov i pogađa milijune ljudi u Europskoj regiji SZO, posebno u istočnom dijelu regije.
Tijekom posljednja tri desetljeća u Europskoj regiji SZO-a dijagnosticirano je i prijavljeno više od 2,1 milijuna ljudi, uključujući preko 710 000 ljudi u EU / EEA. U 2019. više od 136 000 ljudi dijagnosticirano je HIV-om, po stopi od 15,6 na 100 000 stanovnika. Velika većina novih dijagnoza, 79%, prijavljena je s istoka regije i 16% sa zapada.
Broj ljudi koji žive s nedijagnosticiranim HIV-om povećava se u Europskoj regiji SZO. Tijekom posljednjeg desetljeća procjenjuje se da je godišnje više novozaraženih ljudi nego dijagnosticiranih.
Previše ljudi diljem Europske regije SZO kasno se dijagnosticira (53%), što povećava rizik od lošeg zdravlja, zdravstvenih ishoda i daljeg prijenosa HIV-a.
Većina zemalja provodi politike liječenja, čiji je cilj pružiti svima koji žive s HIV-om mogućnost primanja antiretrovirusne terapije (ART), bez obzira na stadij bolesti.
Potrebne su nove strategije za poboljšanje rane dijagnoze i osvještavanje više ljudi o njihovoj infekciji širenjem raznolikih i user-friendly pristupa široko dostupnim uslugama testiranja na HIV. SZO objedinila je smjernice o uslugama testiranja na HIV, uključujući smjernice o samotestiranju na HIV te ECDC smjernice za javno zdravstvo o integriranom pristupu testiranju na HIV i hepatitis B i C koje preporučuju primjenu inovativnih pristupa koji uključuju samotestiranje i testiranje u zajednici od strane nezdravstvenih pružatelja usluga koji koriste brze testove kao dio ukupnih usluga savjetovanja i testiranja na HIV.
Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do sredine studenoga 2020. godine zabilježeno je ukupno 1819 osoba (1618 muškarac i 201 žena) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 570 oboljelo od AIDS-a.
Tijekom ove godine, od 1. siječnja 2020. do 15. studenoga 2020. godine je zabilježeno 69 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je na razini prošle godine.
Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100.000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (5,4 na 100.000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2019.godini).
Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva, u 2020. godini je 1296 osoba oboljela od infekcije HIV-om bila uključeno u skrb, od kojih je njih 1285 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99 posto oboljelih. Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Hrvatska spada u zemlje niske rasprostranjenosti HIV-a, no važno je naučiti specifičnosti najučestalijih načina prijenosa HIV-a, sagledati povijest vlastitih potencijalnih izloženosti, posjetiti savjetovalište za HIV i spolno zdravlje, zatražiti od stručnjaka procjenu rizika i preporuke te se prema potrebi i preporuci testirati.
Rana dijagnoza je važna za uspješnije liječenje i normalno očekivano trajanje života kao i za smanjenje širenja infekcije
U cilju zaustavljanja širenja infekcije HIV-om, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Zajednički program Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS (UNAIDS) su u zajedničkoj strategiji u području prevencije i liječenja HIV/AIDS-a postavili ciljeve za ubrzavanje i poboljšanje prevencije i liječenja, koji uključuju eliminaciju infekcije HIV-om i AIDS-a do 2030. godine, kao dio Globalnih ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals, SDGs): „Dosegnuti nulu – Nula novih HIV infekcija. Nula diskriminacije. Nula smrti povezanih s AIDS-om“ i „90-90-90“. Ostvarenjem globalnog cilja 90-90-90 nastoji se postići da do 2020. godine 90 % svih osoba koje žive s HIV-om znaju svoj status, da 90 % onih kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om uzimaju antiretrovirusnu terapiju te da 90 % njih postigne nemjerljivu količinu virusa u krvi.
Za eliminaciju ove infekcije u budućnosti je, između ostaloga, izazov povećanje broja testiranja osoba koje su izložene povećanom riziku zaraze HIV-om i ranije otkrivanje infekcije. Time se omogućuje rano liječenje koje je uspješnije te dovodi do nemjerljive količine virusa u krvi oboljele osobe i pridonosi smanjenju širenja infekcije.
Stoga upravo Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) kao poruku Svjetskog dana AIDS-a naglašava problem kasnih dijagnoza i važnost osiguranja dostupnog testiranja na HIV, uključujući testiranje u zajednici i inovativne pristupe testiranju. Jednoj od dvije osobe koja živi s HIV-om u zemljama EU/EEA infekcija se dijagnosticira u kasnoj fazi bolesti, od čega se u dvije trećine osoba oboljelih od AIDS-a dijagnoza postavlja samo tri mjeseca nakon otkrivanja infekcije HIV-om.
U Hrvatskoj djeluje mreža centara HZJZ-a i zavoda za javno zdravstvo za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, a kao važna nadogradnja zdravstvenom sustavu, je dostupno i testiranje u zajednici kao što je CheckPoint Centar Zagreb udruge HUHIV.
AKTIVNOSTI POVODOM OBILJEŽAVANJA SVJETSKOG DANA AIDS-a
Cjelovit pristup prevenciji bolesti i unapređenju zdravlja je važan za prevenciju.
- Europski tjedan testiranja – 20.-27. 11. 2020.
- aktivnosti promoviranja testiranja i važnosti zaštite spolnog zdravlja na društvenim mrežama
- provođenje besplatnog, anonimnog i povjerljivog savjetovanja i testiranja na HIV, hepatitis, sifilis, klamidiju i gonoreju u CheckPoint centru Zagreb, Domagojeva 10, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16:00 do 19:30
- Javnozdravstvena edukativna kampanja „Volim zdravlje” – 30.11.-15.12.2020.
- digitalna kampanja na internetskim stranicama i društvenim mrežama te emitiranje spotova na TV-u
- Edukacije mladih i informiranje javnosti o spolno odgovornom ponašanju i očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja
- Sudjelovanje na stručnom Simpoziju povodom dana AIDS-a 27.11.2020. u organizaciji Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora- Sekcija za zarazu HIV-om i infekcije imunokompromitiranih bolesnika
Promoviraj Volim zdravlje Instagram story filterom https://www.instagram.com/ar/3317434928379567/
Loading ...
