HIV i konzumiranje alkohola

HIV i konzumiranje alkohola

Studija je izdana 15.4. u Journal of Aquired Immune Deficiency Syndromes (časopis o sindromima stečene imunodeficijencije). Postoje značajni dokazi o doprinosu konzumacije alkohola u širenju spolono prenosivih infekcija, uključujući i HIV.

Na području Cape Towna u Južnoafričkoj republici, koja je jako pogođena HIV-om, više od 85% mjesta na kojima ljudi susreću nove seksualne partnere poslužuje alkohol.

Prema istraživanju S. Kalichmana sa sveučilišta u Connecticutu, SAD, u Cape Town-u, 42% muškaraca i 12% žena zaraženih nekom od spolno prenosivih bolesti konzumiralo je alkohol prije spolnog odnosa, dok postotak konzumacije alkohola raste na 61% kod pacijenata sa spolno prenosivim bolestima koji imaju problema sa konzumacijom alkohola.

Istražujući povezanost konzumacije alkohola, spolno prenosivih bolesti i HIV-a, tim istraživača iz SAD-a i Južnoafričke republike proučavao je utjecaj kratkog savjetovanja o HIV- u i alkoholu na rizično spolno ponašanje i konzumiranje alkohola.

Na jednoj od klinika za spolno prenosive bolesti u Cape Townu proveden je pokus sa 143 nasumično odabrane osobe koje su konzumirale alkohol. Neki od njih prisustvovali su 60-minutnom savjetovanju o HIV-u i rizicima konzumacije alkohola, a ostali 20-minutnom predavanju o HIV-u.

60- minutno savjetovanje uključivalo je informacije o preporučljivom ponašanju, motivacijski dio baziran na savjetovanju o alkoholu Svjetske zdravstvene organizacije te dio o samokontroli ponašanja i seksualnoj komunikaciji.

Osnovne informacije sakupljene su snimanjem intervjua. Sljedeća predavanja održana su nakon 3 mjeseca te nakon 6 mjeseci. Sudionici su ispitivani o broju partnera i korištenju kondoma te o korištenju alkohola i droga u proteklom vremenu. Ispunili su i nekoliko kratkih upitnika, kojima se ocjenjivalo razumijevanje rizika od zaraze HIV-om, prevencije, stigmatiziranja zaraženih. Ocjenjivale su se i namjere ispitanika da promijene ponašanje, stvarno smanjenje rizičnog ponašanja te njihova očekivanja vezana uz korištenje alkohola.

Zaključeno je da je eksperimentalno savjetovanje rezultiralo 25%-postotnim povećanjem upotrebe kondoma i smanjenjem broja nezaštićenih spolnih odnosa za 65% u periodu od 6 mjeseci. Puno veće smanjenje rizičnog ponašanja postignuto je u grupi koja je prisustvovala 60- minutnom savjetovanju, nego u grupi koja je dobila 20- minutno predavanje sa osnovnim informacijama. Upotreba kondoma pri zadnjem spolnom odnosu porasla je na 95% u prvoj grupi. Konzumacija alkohola u seksualnom kontekstu i očekivanja da će alkohol povećati broj seksualnih iskustava bili su znatno niži u prvoj grupi već nakon 3 mjeseca. Drugi pokazatelji, uključujući znanje o HIV-u i stigmatizaciji, nisu pokazali velike razlike između grupa.

Autori napominju da nije moguće generalizirati ova otkrića prema drugim parametrima, posebno zbog broja ljudi koji je odbio sudjelovanje, broja koji nije sudjelovao u naknadnim sastancima. Ostala ograničenja ovog istraživanja uključuju mali udio ženskih ispitanika te korištenje vlastitih izvještaja ispitanika kao jedini pokazatelj rezultata.

Nadalje, tim ispituje mogućnost da su razlike između grupa nastale samo zbog većeg vremena savjetovanja koje dobila prva grupa. Na kraju je zaključeno da bi se postignuti rezultati s vremenom mogli i pogoršati što pokazuje potrebu za intenzivnijim intervencijama na području smanjenja rizika od konzumacije alkohola te održavanje takvih intervecija kroz duže vrijeme.

U izvješću se navodi da savjetovanja za osobe podložne najvećem riziku nisu skupa te da su dostupna u svim klinikama. Prema tome, slična kratka savjetovanja mogla bi biti organizirana u svim sličnim klinikama u svrhu pomaganja ljudima najviše izloženima riziku od zaraze HIV-om.

“Takav oblik savjetovanja mogao bi biti posebno koristan zato što ga mogu održavati i neprofesionalci nakon određenog treninga” govore autori. Uz to, ovakva bi savjetovanja mogla potaknuti I druge strategije prevencije.

Zaključak autora je da dugoročno mijenjanje rizičnog spolnog ponašanja ljudi izloženih najvećem riziku zahtjeva višeslojnu strategiju intervencije koja bi poticala na individualnu promjenu ponašanja, kao i na promjenu okoline.

Referenca:
Kalichman SC et al. HIV/AIDS risk reduction counseling for alcohol using sexually transmitted infections clinic patients in Cape Town, South Africa.

HUHIV

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima pohranjene su u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razumijemo koji sadržaji web stranice su vam najzanimljiviji i najkorisniji.

Sve postavke kolačića možete prilagoditi pomoću opcija s lijeve strane.