Svjetski dan AIDS-a – održan stručni simpozij

U petak, 28. studenog 2014. u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ održan je simpozij povodom Svjetskog dana AIDS-a koji se službeno obilježava 1. prosinca. Simpozij su organizirali Referentni centar za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ i Hrvatsko društvo za infektivne bolesti HLZ-a.

Nakon pozdravnih riječi voditelja Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om, prof.dr.sc. Josipa Begovca, uvodno predavanje osvrnulo na epidemiologiju zaraze HIV-om u Hrvatskoj i svijetu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od prvih zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om u Hrvatskoj 1985. godine do sredine studenog 2014. godine ukupno su registrirane 1194 osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega 438 oboljelih od AIDS-a. U navedenom je razdoblju 178 osoba umrlo od AIDS-a. Ovi podaci i dalje, prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, svrstavaju Hrvatsku u zemlju s niskom razinom epidemije. Broj novootkrivenih oboljelih od AIDS-a stagnira, broj smrti uslijed AIDS-a je u opadanju no uočava se porast novih HIV zaraza. Najčešći način zaraze je putem nezaštićenog spolnog odnosa.

Simpozij je nastavljen predavanjem prof. Begovca o antiretrovirusnom liječenju 2014. g. Tijekom predavanja uspoređene su aktualne smjernice i trendovi liječenja u Europi i svijetu. U skladu s preporukama europskih i svjetskih stručnjaka, odgovoreno je na pitanja kada započeti terapiju, kojim kombinacijama lijekova, te koje su alternative dostupne. Tijekom simpozija profesor se također osvrnuo i na koinfekciju HIV-om i virusom hepatitisa C te je sudionicima pružio pregled rezultata dosadašnjih istraživanja te preporuka europskih i svjetskih stručnjaka za pristup takvom liječenju.

Predavanjem o skrbi za osobe zaražene HIV-om u Hrvatskoj 2014. godine naglašena je važnost postizanja skupa ciljeva koji podrazumijevaju tzv. pristup 90-90-90 do 2020. godine: 90 posto ljudi koji znaju svoj HIV-pozitivan status, 90 posto njih uključeno u liječenje te 90 posto liječenih s postignutom nemjerljivom razinom virusa u krvi. U Hrvatskoj je najveći problem što je i dalje premalo osoba na vrijeme dijagnosticirano te se procjenjuje da jedna od tri osobe ne zna svoj status. Upravo je ovo segment na kojem treba najviše poraditi. Uslijedilo je predavanje o neurokognitivnim promjenama u osoba zaraženih HIV-om s pregledom literature i smjernicama, a zatim je prikazan trend stope testiranja na HIV među MSM osobama te su prokomentirani razlozi ne-testiranja na temelju podataka koji su dosad prikupljeni.

Na simpoziju je predstavljena ideja i realizacija rada „Popodnevne klinike“ koja predstavlja proširenje dosadašnjih usluga testiranja u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“. Popodnevna klinika rezultat je nastojanja da se osigura integrirana skrb za spolno prenosive bolesti te je u sklopu nove usluge omogućeno besplatno i povjerljivo testiranje uz osnovno zdravstveno osiguranje na ostale spolno prenosive bolesti.

Simpozij je završen predstavljanjem rezultata rada Checkpoint centra Zagreb čijim otvaranjem je omogućeno testiranje u društvenoj zajednici. U periodu od otvorenja u svibnju 2013. do kraja listopada 2014., educirano je preko 2.500 osoba, pretežito mladih. Testirano je preko 2.400 osoba, na anti-HIV oko 2.300, a na anti-HCV oko 2.100 osoba, pretežito muškaraca (oko 60%). Razlozi testiranja su najčešće nezaštićeni spolni odnos, ali i promiskuitet partnera/partnerice, samoprocijenjeni promiskuitet, spolno prenosiva bolest, intimni odnosi s pozitivnom osobom ili intravenoznim korisnikom droga, utjecaj alkohola i droga, prostitucija i ostala visokorizična ponašanja ili situacije. Značajan je udio osoba koje su se testirale na HIV i/ili HCV prvi puta u životu – oko 75%; među njima se nalazi visok udio osoba kod kojih su prepoznati opravdani visokorizični razlozi za ranije i redovno testiranje na HIV.

Za sada je u Checkpont-u Zagreb otkrivena 21 osoba pozitivna na HIV te 18 pozitivnih na heaptitis C. Ovi rezultati izuzetno su bitni upravo zbog utjecaja na čimbenike naglašenih od strane stručnjaka tijekom simpozija, a to je i dalje premali broj testiranih i na vrijeme dijagnosticiranih HIV pozitivnih osoba u Republici Hrvatskoj. Dosadašnji rad Checkpointa ukazuje na daljnju potrebu za omogućavanjem testiranja u društvenoj zajednici, van institucija. Prema podacima stručnih studija isplativo je kad se otkrije jedna HIV pozitivna osoba na 1000 testiranih, a rezultati od 1 na sto koji su ostvareni radom Checkpoint-a ukazuju na itekako veliku epidemiološku i financijsku isplativost. Osim ranog otkrivanja infekcije, bitno je i povezivanje sa sustavom skrbi. Svi novootkriveni slučajevi, nakon pružene liječničke i psihosocijalne podrške, upućeni su na daljnje liječenje u Kliniku za infektivne bolesti.

Udruga HUHIV je također, uz predstavljanje rezultata dosadašnjeg kontinuiranog rada kroz Checkpoint centar Zagreb, sudjelovala na simpoziju podjelom biltena i edukativnih brošura o HIV-u.

Ovim putem, udruga HUHIV se zahvaljuje svim suradnicima i institucijama na potpori projektima od javnozdravstvenog interesa te zajedničkom sudjelovanju i omogućavanju provedbe projekta i kampanja za građane Zagreba i Hrvatske.