Svjetski dan AIDS-a


KAMPANJA « NAUČI, PRIMJENI, PODIJELI » – ZNANJEM ČUVAJTE SVOJE I TUĐE ZDRAVLJE

KAMPANJA HRVATSKE UDRUGE ZA BORBU PROTIV HIV-A I VIRUSNOG HEPATITISA

Svjetski dan AIDS-a i ove godine obilježava se 1. prosinca čemu prethodi kampanja Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod nazivom «Nauči, primjeni, podijeli». Kampanja će završiti 2. prosinca tradicionalnim Pozitivnim koncertom u suorganizaciji HUHIV-a koji će okupiti brojne glazbenike kako bi svojim sudjelovanjem i podrškom poslali poruku mladima o važnosti znanja i zaštite spolnog zdravlja.

Cilj kampanje kojoj su se pridružile brojne poznate i utjecajne osobe: Nevena Rendeli, Ida Prester, Elemental, Brkovi, Kawasaki 3p, Ljupka Tanevska, Rita Rumora i mnogi drugi, jest podići svijest javnosti i educirati mlade o važnosti prevencije, ali i ranog dijagnosticiranja i liječenja spolno prenosivih bolesti kao i o zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja. Svi oni na svojim društvenim mrežama pozivaju mlade da skinu mobilnu aplikaciju „Spolno zdravlje” kojom se želi poboljšati razumijevanje odgovornog spolnog ponašanja, zdravog stila života i zaštite od spolno prenosivih infekcija u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja.

U središtu kampanje je mobilna aplikacija „Spolno zdravlje” kojom se želi poboljšati razumijevanje odgovornog spolnog ponašanja, zdravog stila života i zaštite od spolno prenosivih infekcija kod mladih. Prema dosadašnjim istraživanjima o spolnom iskustvu adolescenata, u Hrvatskoj je prosječna dob stupanja u spolne odnose oko 17 godina za adolescentice i 16 godina za adolescente. U zadnjem istraživanju zdravlja djece školske dobi provedenom 2013/2014 (HBSC, HZJZ) među petnaestogodišnjacima je bilo 21% adolescenata koji su imali spolni odnos, a među adolescenticama iste dobi 6% djevojaka koje su imale spolno iskustvo. U odnosu na ostale europske zemlje u istraživanju, među 40 zemalja u kojima je istraživanje provedeno, po spolnom iskustvu, petnaestogodišnjaci iz Hrvatske su bili na pretposljednjem, 39. mjestu. Uspoređujući rezultate prethodno provedenih istraživanja korištenja kondoma pri zadnjem spolnom odnosu vidljiv je značajan pad korištenja u posljednjoj provedenoj anketi 2014.,  pri čemu je udio korištenja kondoma među onima koji su izjavili da su imali spolno iskustvo 2002. bio oko 70%, 2006. i 2010. oko 80%, a 2014. oko 50%., U jednom drugom istraživanju među mladima u dobi 18 do 25 godina samo 20% njih izjavilo je da pri svakom spolnom odnosu  koristi kondom. što ukazuje na nedosljednu uporabu kondoma,usprkos relativno dobrom znanju o zaštiti.

Aplikacija na pregledan i zanimljiv način pruža korisne informacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju, uključujući prevenciju, testiranje, liječenje spolno prenosivih bolesti, kontracepciju, cijepljenje i savjete za poboljšanje komunikacije s partnerom, sukladno važećim znanstvenim i stručnim spoznajama. Obuhvaća i različite interaktivne sadržaje – kalkulator rizika koji na temelju odgovora na pitanja pruža procjenu rizika i preporuke za savjetovanje i testiranje, kviz znanja, tražilicu različitih zdravstvenih i psihosocijalnih usluga, ustanova te udruga na razini cijele Hrvatske. Aplikacija je dostupna za preuzimanje na: https://goo.gl/mpzqAn

„Jako nam je drago da su osobe iz javnog života prepoznale naše napore i uključile se u kampanju kojom želimo potaknuti  što veći broj mladih na preuzimanje mobilne aplikacije kako bi se informiralii educirali te primijenili odgovarajuće savjete i korake sukladno prepoznatim rizičnim čimbenicima ili preporukama za očuvanje vlastitog i tuđeg spolnog te reproduktivnog zdravlja. Uz odgovorno spolno ponašanje i redovite preglede kod liječnika, ovo je dobar način za poboljšanje informiranosti i znanja kako biste očuvali i unaprijedili spolno zdravlje.“

Kampanja se odvija uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva zdravstva, Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Zagreb, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog farmaceutskog društva.

Neke od video uradaka možete pogledati na Facebook i YouTube stranicama udruge HUHIV.

Više o mobilnoj aplikaciji Spolno zdravlje pogledajte ovdje.

Projekt “Nauči, primjeni, podijeli financijski podupire Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

VIŠE INFORMACIJA ZA MEDIJE

HUHIV– Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa

www.huhiv.hr; pr@huhiv.hr; 0913377120

HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo

www.hzjz.hr; www.javno-zdravlje.hr; info@hzjz.hr

   

IZ MEDIJA O KAMPANJI (PRESS CLIPPING)

http://ordinacija.vecernji.hr/zdravlje/preventiva/nauci-primjeni-podijeli-znanjem-cuvajte-svoje-i-tude-zdravlje/

[VIDEO] Važne poruke i savjeti o spolnom zdravlju koje bi svi trebali čuti!

https://www.centarzdravlja.hr/zanimljivosti/nauci-primjeni-podijeli-znanjem-cuvajte-svoje-i-tudje-zdravlje/#title

http://www.ljepotaizdravlje.hr/business/elemental-nevena-rendeli-vejzovic-ida-prester-kawasaki-3p-i-brkovi-u-kampanji-nauci-primjeni-podijeli

http://zivim.hr/ucim/sve-informacije-o-spolnom-zdravlju-sad-su-na-jednom-mjestu/

http://www.mixtv.eu/index.php/zdravljecat/360zdravlje/296825-nau%C4%8Di-primjeni-podijeli-znanjem-%C4%8Duvajte-svoje-i-tu%C4%91e-zdravlje

http://she.hr/spolno-zdravlje-odgovornost-je-uvijek-seksi/

http://sretnamama.hr/4959-2/

http://www.vasezdravlje.com/obavijesti/opsirnije/798/

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nauci-primjeni-podijeli-kampanja-za-borbu-protiv-hiv-a-zavrsava-2-prosinca-pozitivnim-koncertom—496257.html

http://www.itgirl.hr/newsflash/go-and-glow/9812-kampanja-hr-udruge-za-borbu-protiv-hiv-a-aplikacija-za-spolno-zdravlje

http://www.osijek-online.com/media-index/vijest269057.htm

https://www.bacvice.com/nauci-primjeni-podijeli-kampanja-za-borbu-protiv-hiv-a-zavrsava-2-prosinca-pozitivnim-koncertom/

“Nauči, primjeni, podijeli” – znanjem čuvajte svoje i tuđe zdravlje

 

http://metro-portal.rtl.hr/poznati-u-kampanji-nauci-primjeni-podijeli/108694

 
 
 
 
 
 

http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=79364

Bendovi s Pozitivca u kampanji “Nauči, primijeni, podijeli”

http://www.urbancult.hr/34079.aspx

https://www.zagreb-danas.com/single-post/2017/11/23/Stigla-i-mobilna-aplikacija-za-spolno-zdravlje

http://glas.hr/348993/9/Kampanja-Nauci-primijeni-podijeli–Ukljucili-se-Elemental-Kawasaki-3p-Brkovi-Repetitor-Ida-Prester

http://magazin.hrt.hr/416401/bendovi-poduprli-kampanju-nauci-primjeni-podijeli

http://www.sibenik.in/hrvatska/nauci-primjeni-podijeli-uoci-13-pozitivnog-koncerta-krenula-kampanja-odgovornog-spolnog-ponasanja/84424.html

Elemental, Kawasaki 3P, Brkovi, Otrovna Kristina i mnogi drugi u kampanji “Nauči, primjeni, podijeli”

Elemental, Kawasaki 3p, Brkovi, Otrovna Kristina i mnogi drugi u kampanji «Nauči, primjeni, podijeli»

https://www.vecernji.hr/showbiz/seks-u-umjetnosti-ne-bi-trebao-biti-tabu-1209955

 

JAVNOZDRAVSTVENA KAMPANJA SKINI PAMETNO

Javnozdravstvena kampanja „Skini pametno“ se provodi oglašavanjem edukativno informativnog materijala (plakata, letaka i privjesnica) u javnom gradskom prijevozu, fakultetima i studentskim domovima, domovima zdravlja, zavodima za javno zdravstvo i drugim zdravstvenim ustanovama u gradovima diljem Republike Hrvatske te emitiranjem spota na Hrvatskoj radio televiziji i u kinima. Brojne organizacije, institucije i udruge svojim se aktivnostima pridružuju obilježavanju Svjetskog dana AIDS-a i promicanju spolnog zdravlja mladima. Sadržaj edukativno informativnih materijala integriranim pristupom povezuje Svjetski dan AIDS-a i zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja. Ovogodišnjim sloganom SKINI PAMETNO smo željeli poručiti mladima da se pametno brinu o spolnom zdravlju jer je ono važno. Slogan objedinjuje dvosmisleno značenje i s jedne strane poručuje mladima da skinu aplikaciju Spolno zdravlje koja pruža korisne informacije o navedenim temama i tako potraže pouzdane izvore na internetu, a s druge strane da se odgovorno ponašaju odnosno pametno se skidaju u svakoj situaciji kada se upuštaju u spolne aktivnosti. Kampanju organizira HZJZ u partnerstvu s udrugom HUHIV u sklopu Nacionalnog projekta „Živjeti zdravo“, financiranog bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda.

Kampanje se provode uz podršku Ministarstva zdravstva RH, Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, Grada Zagreba, Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, Hrvatskog farmaceutskog društva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno obrazovanje i brojnih drugih.

Edukativno informativni materijali izrađeni su u suradnji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, udruge HUHIV, županijskih zavoda za javno zdravstvo i drugih suradnika, a podržava ih Ministarstvo zdravstva RH.

Plakate i letke možete preuzeti ovdje.

 

Materijali za kampanju – za preuzimanje

PLAKAT B1

LETAK A5

Plakati proteklih kampanja: 2016(B1-1, B1-2), 2015, 2014, 2013, 2012, 2012b


Video spot (YouTube); preuzmite video spot ovdje


 

Epidemiologija, o HIV/AIDS-u, spolno prenosivim bolestima i Tražilici zdravstvenih usluga za mlade

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Epidemiologija infekcije HIV-om i AIDS-a u Hrvatskoj u 2017. godini

Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do studenog 2017. godine evidentirano je ukupno 1 521 osoba (1 341 muškaraca i 180 žena) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 496 (33 %) oboljelo od AIDS-a. U istom su razdoblju od HIV-a/AIDS-a umrle 262 osobe.

Prema preliminarnim podacima je do studenog 2017. godine u Hrvatskoj zabilježeno 85 novih dijagnoza infekcije HIV-om i AIDS-a (80 muškaraca i 5 žena), što je na razini prošle godine, te se nastavlja blag porast pojavnosti. Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb 2017. godine, 15 je osoba oboljelo od AIDS-a, a pet osoba je umrlo od posljedica AIDS-a.

Od 85 slučajeva HIV-a/AIDS-a u 2017. godini, kod 77 osobe (90 %) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca (u 2016: 92 od 109), kod 7 osoba (8 %) spolni odnos između muškarca i žene (u 2016: 14 od 109) i  u jednom slučaju (1 %) je put prijenosa bio nepoznat.

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj do kraja 2016. godine zabilježeno je ukupno 1433 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega ih je 480 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od HIV/AIDS-a umrlo 254 osoba.

U 2016. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 109  novih slučajeva HIV infekcije i AIDS-a, što je na razini prošle godine, te se nastavlja blag porast pojavnosti.

Slika 1. Broj prijava zaraze HIV-om, AIDS-a i smrti od HIV/AIDS-a u Hrvatskoj po godinama, za razdoblje 1985.-2016. godine

Posljednjih godina prosječno se godišnje u Hrvatskoj bilježi 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od 21 na milijun stanovnika i Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (63/1 milijun je prosjek za zemlje EU/EEA u 2015.).

Novi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj pokazuju blagi trenda porasta pojavnosti unazad nekoliko godina, sa stabilnim trendom oboljelih i umrlih od AIDS-a, što dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije kroz preventivne aktivnosti testiranja (u zdravstvenim ustanovama i u zajednici) , te dostupnošću antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje gotovo normalan i dug životni vijek zaraženih HIV-om (Slika 1.). Antiretrovirusna terapiji je u Hrvatskoj od 1997./1998. godine dostupna i besplatna za pacijente (troškove pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje). Liječenje zaraze HIV-om u Hrvatskoj je prema parametrima preživljenja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te pomaže u sprečavanju prijenosa HIV infekcije na druge ljude.

Iako se postotak novootkrivenih osoba s HIV-infekcijom koje imaju i AIDS smanjuje u odnosu na sve novootkrivene osobe kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, još uvijek je nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om otkrije u stadiju AIDS-a.

Od ukupnog broja svih slučajeva zaraze HIV-om (kumulativ), 88 % (1 257) su muškarci, a 12 % (176) žene. Od ukupnog broja HIV/AIDS slučajeva najveći broj zaraza HIV-om (53%) dijagnosticira se u dobnim skupinama 25-39 godina. (Slika 2.)

Slika 2. Dobna raspodjela slučajeva HIV-a/AIDS-a (kumulativ) u vrijeme dijagnosticiranja HIV infekcije u Hrvatskoj u razdoblju 1985.-2016. godine (N=1433)

Za ukupno 1 433 zabilježena slučaja HIV/AIDS-a raspodjela prema vjerojatnom putu prijenosa, pokazuje da se najveći broj oboljelih zarazio nezaštićenim spolnim odnosom (89 %). Najčešći prijavljeni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca (64 % svih slučajeva HIV/AIDS-a), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca (26 %). Među slučajevima heteroseksualnog puta prijenosa bilo je nešto više od dvije trećine (70%) slučajeva kod osoba s visokorizičnim spolnim ponašanjima – veći broj i učestalo mijenjanje spolnih partnera/ica, kupovanje ili prodavanje seksualnih usluga, nezaštićeni spolni odnosi u zemljama s visokom učestalošću HIV-a, dok je oko jedne trećine (30 %) bilo među stalnim partnerima/icama osoba s HIV infekcijom. Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5 %. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1 %, a primanje zaraženih krvnih preparata 0,1 % od ukupnog broja zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om. U 3,2 % slučajeva nije bilo moguće saznati put prijenosa. (Slika 3).

Od 109 slučajeva prijava HIV/AIDS u 2016. godini, kod 92 osobe (84 %) je vjerojatni put prijenosa bio muški homoseksualni odnos (u 2015: 96 od 116), kod 14 osoba (13 %) heteroseksualni odnos (u 2015:12 od 116), u jednom slučaju (0,9 %) injektiranje droga (u 2015.: 2 od 116), i dva slučaja (1,9 %) put prijenosa je bio sa zaražene majke na dijete (dijete rođeno izvan Hrvatske, došlo kod nas u skrb 2016.)

Slika 3. Distribucija zaraženih HIV-om, za razdoblje 1985.-2016. prema vjerojatnom putu prijenosa infekcije (N= 1 433)

HIV/AIDS u Svijetu i Europi

U svijetu je, prema procjenama SZO-a i UNAIDS-a, u 2015. godini s HIV infekcijom živjelo 36,7 milijuna ljudi, od čega je bilo 2,1 milijuna novih slučajeva zaraze HIV-om. Od posljedica AIDS-a umrlo je 1,1 milijun ljudi.

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC/WHO) u 2015. godini je u 31 zemlje Europske Unije (EU/EEA) ukupno zabilježeno 29.747 novih slučajeva HIV infekcije i AIDS-a (na temelju podataka sustava prijava zaraznih bolesti), što čini opću stopu od 6,3 na 100.000 stanovnika. Spolni odnos između muškaraca (MSM), je i dalje najčešći prijavljeni put prijenosa (42 %) među svim dijagnozama HIV infekcije i AIDS-a u EU/EEA. Drugi najčešći put prijenosa je spolni odnos između žene i muškarca (32 %), dok put prijenosa injektiranjem droga čini 4 %.

Posljednjih se godina bilježi se u Hrvatskoj porast novodijagnosticiranih slučajeva među muškarcima koji prakticiraju spolni odnos s osobama istog ili oba spola i njihov je udio sve veći, a slično je i u zemljama EU/EEA (porast od 33 % u odnosu na 2004.).

Prevalencija HIV infekcije

Hrvatska je zemlja niske prevalencije HIV infekcije: manje od 0,1 % stanovnika ima protutijela na HIV (seroprevalencija protutijela na HIV kod osoba koje prvi put dobrovoljno doniraju krv u Hrvatskoj je u razdoblju 1998-2013. god. iznosila od 0,00 do 0,014 %, HZTM). Neke skupine stanovništva imaju znatno višu prevalenciju HIV protutijela: muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM), osobe koje ubrizgavaju droge, osobe koje često mijenjaju partnere. Procjene prevalencije HIV infekcije prema podacima seroepidemioloških istraživanja među MSM iznose između 2,8 % i 4,5 %. (Bozičević, et al. Prevalence of HIV and sexually transmitted infections and patterns of recent HIV testing among men who have sex with men in Zagreb, Croatia, Sex Transm Infect., 2012., Druga generacija praćenja HIV infekcije i AIDS-a u Republici Hrvatskoj, HZJZ, 2006.)

Testiranja na HIV infekciju

Izvještaj laboratorija o testiranjima na HIV

Praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih izvještaja laboratorija u Hrvatskoj (zbirni, anonimni, bez isključivanja eventualnih duplikata i uključujući i pacijente koji su od prije poznati kao pozitivni na HIV) o rezultatima obavljenih testiranje na HIV protutijela (oboljeli od HIV-a/AIDS-a uključeni), pokazuje niske opće postotke uzoraka pozitivnih na HIV (podaci iz 32 laboratorija, uključujući i testiranja brzim testovima koje radi Hrvatski Crveni križ). Do trenutka izvještavanja sve ustanove još nisu poslale svoja izvješća, tako da je u 2016. god. testirano 237 095 uzoraka krvi, od čega je registriran 189 pozitivan nalaz na HIV. Od ukupno 175 testiranih osoba koje injektiraju drogu, nije registriran niti jedan nalaz pozitivan na HIV, što je na razini prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, među ukupno testiranim dozama krvi svih dobrovoljnih davatelja krvi (197 294) u 2016. god., učestalost potvrđenih pozitivnih uzoraka i dalje je niska, 3 pozitivna nalaza na HIV, te nema značajnih promjena u trendu u odnosu na prethodne godine.

Strategija prevencije

Iako se Hrvatska svrstava među zemlje niske učestalosti HIV infekcije (godišnje oko 21 novooboljelih od zaraze HIV-om na milijun stanovnika), HIV infekcija i AIDS je bolest od javnozdravstvenog interesa. U Hrvatskoj se HIV/AIDS 30 godina od pojave prvih slučajeva (1985. g.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja, od nadzora nad pripravcima iz ljudske krvi do zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja, koje se kod nas provode još od vremena prije pojave prvih slučajeva tj. od 1983. godine u djelatnosti prikupljanja krvi odnosno 1988. godine u svim djelatnostima zdravstvene zaštite (program mjera zdravstvene zaštite protiv AIDS-a), a koje su sastavnice Nacionalnog programa za prevenciju HIV-a/AIDS-a.  Trenutno je važeći Nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a 2011-2015. (novi za razdoblje 2016.-2020. je u postupku donošenja).

Ciljevi programa mjera suzbijanja i sprječavanja HIV infekcije i AIDS-a su:

  1. Sprečavanje širenja HIV infekcije u Hrvatskoj
  2. Osiguranje adekvatne zdravstvene zaštite i skrbi za obolje od HIV/AIDS-a
  3. Promicanje zdravlja i smanjenje rizičnih ponašanja u općoj populaciji i ključnim populacijama

Mjere sprečavanja i suzbijanja HIV-a/AIDS-a te ostalih krvlju i spolno prenosivih bolesti provode se prema Hrvatskom nacionalnom programu prevencije HIV-a/AIDS-a i Programu mjera zdravstvene zaštite u kojem zajedničkim radom sudjeluju zdravstvene službe, mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva, kao i nevladine udruge. U okviru mjera prevencije HIV-a/AIDS-a prikupljaju se podaci o broju oboljelih i umrlih od HIV-a/AIDS-a, analizira epidemiološka situacija u zemlji, provodi nadzor nad krvlju, imunobiološkim lijekovima i bolničkim infekcijama, dijagnosticiranje i liječenje oboljelih te edukacija i podizanje svjesnosti čitavog stanovništva, posebice mladih i skupina izloženih povećanom riziku za HIV infekciju. Važan temelj svih mjera prevencije su edukacija i informiranje, usvajanje odgovornog ponašanja (odgovorno spolno ponašanje, nekorištenje droga i drugih psihoaktivnih sredstava, uporaba sterilnog pribora za  injektiranje droga i dr.) i rano otkrivanje HIV infekcije. Centri za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV su, kao mjesta primarne i sekundarne prevencije HIV infekcije, važan dio javnozdravstvene zaštite (edukacija o odgovornom spolnom ponašanju, individualni plan redukcije rizika, testiranje na HIV koje omogućuje rano otkrivanje i uspješnije liječenje, čime se sprečava ili smanjuje razvoj komplikacija bolesti i poboljšava životna prognoza zaražene osobe te sprečava prijenos infekcije na druge ljude) i jedan od ciljeva Nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a. Sve aktivnosti i mjere provode se da se održi ova relativno povoljna epidemiološka situacija, smanji broj novooboljelih od HIV-a/AIDS-a u budućnosti te unaprijedi skrb za zaražene osobe i osobe izložene povećanom riziku od infekcije. Na temelju epidemiološkog kretanja HIV-a/AIDS-a, nužno je i nastaviti provoditi sve mjere suzbijanja i sprečavanja ove infekcije, te intenzivirati ciljane mjere prevencije usmjerene prema populaciji muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr

Što je HIV, a što AIDS?

HIV je virus humane imunodeficijencije, retrovirus koji u slučaju neliječene infekcije uzrokuje AIDS. AIDS (engl.) i SIDA (franc.) skraćenice su za sindrom stečenog nedostatka imuniteta. Virus uzrokuje slabost i nesposobnost obrambenog sustava organizma. HIV bolest je kronični progresivni proces koji počinje ulaskom virusa HIV-a u organizam, pa tijekom vremena (u odraslih prosječno 10 godina) dolazi do postupnog uništavanja imunološkog sustava. Domaćin tijekom infekcije postaje ranjiv i obolijeva zbog komplikacije oportunističkih infekcija i malignoma. Osoba zaražena HIV-om osjeća se do razvoja AIDS-a najčešće dobro, ne primjećuje promjene zdravlja i nema specifične izvanjske znakove infekcije. Jedini način utvrđivanja infekcije u toj fazi jest testiranje na HIV.

Kako se HIV prenosi?

Virus HIV-a prisutan je u ovim tjelesnim tekućinama: krvi, sjemenoj tekućini (ejakulatu, preejakulatu) te vaginalnom sekretu. Udio onih koji su se zarazili upotrebom nesterilnog pribora za injektiranje droga je oko 6%. Rizik za HIV infekciju veći je u slučajevima spolnih odnosa muškaraca s osobama istog ili oba spola, uporabe nesterilnog pribora za injektiranje droga, većeg broja spolnih partnera, prisutnosti druge spolno prenosive bolesti, seksualnih aktivnosti povezanih s kupovanjem ili prodavanjem seksualnih usluga, nezaštićenih spolnih odnosa u zemljama s visokom učestalošću HIV infekcije, te kod stalnih partnera osoba s rizičnim ponašanjem.

HIV se prenosi: nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom (u najveći rizik se svrstava nezaštićeni analni spolni odnos zbog najosjetljivije sluznice, a kao rjeđi načini prijenosa slijede vaginalni i oralni), razmjenom igala, šprica ili pribora sa zaraženim osobama pri uzimanju droga, sa zaražene majke na njezino dijete prije, za vrijeme ili nakon poroda (dojenjem).

Simptomi HIV-a

Akutna HIV infekcija javlja se u 30-50% slučajeva nakon 3. do 6. tjedna od trenutka infekcije. Javljaju se simptomi koji podsjećaju na gripu ili infektivnu mononukleozu. Bolest obično traje od 7 do 21 dana. Češći simptomi koji se povezuju s HIV infekcijom su:

  • oteklina limfnih čvorova (osobito na vratu i pazuhu)
  • jak zamor (koji traje više tjedana bez očitih razloga)
  • neočekivani gubitak tjelesne težine (više od 4.5 kg u 2 mjeseca)
  • dugotrajni proljev (bez vidljivih razloga)
  • gljivične infekcije usta
  • kratkoća daha i suhi kašalj koji duže traje
  • vrućica i znojenje
  • bolesti kože – ružičaste ili purpurne mrlje koje se pojavljuju na koži, uključujuću i usta i vjeđe (obično su tvrde i nalik na modrice).

Raširenost HIV-a

HIV zahvaća različitu populaciju u različitim dijelovima svijeta, ovisno o socijalnim i ekonomskim razlozima koji uvjetuju dominantni put prijenosa. U Hrvatskoj je od 1985. kada je zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om do kraja 2015. ukupno zabilježeno oko 1300 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je oko 450 razvilo AIDS, a oko 190 ih je umrlo od posljedica AIDS-a. Vidljiv je i lagani pad u trendu obolijevanja od AIDS-a i broju smrti, između ostalog zahvaljujući učinkovitoj i svima dostupnoj antivirusnoj terapiji, koja se u Hrvatskoj koristi od 1997. godine. Odnos zaraženih muškaraca i žena je 5:1. Najveći broj infekcija registriran je u dobnoj skupini od 25 do 49 godina. Najčešći put prijenosa HIV infekcije u Hrvatskoj je spolnim odnosom bez zaštite. Gotovo 90% ukupnog broja oboljelih zarazilo se nezaštićenim spolnim odnosom.

Dijagnostika HIV-a

Testiranje je jedini način kako možeš saznati svoj HIV status. Zahvaljujući postojanju brojnih preventivnih i edukacijskih programa u svijetu i kod nas kojima se nastoji smanjiti širenje spolno i krvlju prenosivih zaraznih bolesti, broj dobrovoljnih testiranja u Hrvatskoj, iako i dalje relativno malen, postepeno raste. Osim u brojnim zdravstvenim institucijama (mreža centara zavoda za javno zdravstvo i HZJZ-a, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“), dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje dostupno je i u zajednici, kao nadogradnja zdravstvenom sustavu. Pravovremeno testiranje omogućuje ranu dijagnozu, uspješnije liječenje, smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija te pomaže u sprečavanju prijenosa. Prema izvješću ECDC iz 2014., svaka druga osoba u Europi s dijagnosticiranim HIV-om dijagnosticirana je u tzv. kasnoj fazi, odnosno već ozbiljno narušenog imuniteta. To se događa jer infekcija HIV-om najčešće nema jasno vidljivih simptoma, što ima negativan utjecaj i na zdravlje osobe i na uspjeh i troškove liječenja, a također predstavlja i podlogu za širenje epidemije. Proširenje dobrovoljnog savjetovanja i testiranja na HIV u zajednici jedan je od najučinkovitijih načina za omogućavanje saznavanja HIV statusa na vrijeme. Dijagnostika počinje procjenom rizika nakon čega slijedi testiranje iz krvi ili oralne tekućine kojim se otkriva prisutnost antigena i/ili protutijela na HIV te se provodi ostala dijagnostika ukoliko se poslije pokaže potrebnom.

Što HIV znači za moje zdravlje?

Nekad zastrašujuća i smrtonosna infekcija danas je kronična bolest. Najveći rizik je neznanje. Danas moderna medicina i dostupnost kvalitetnih lijekova osiguravaju dug, radno sposoban i kvalitetan život osobama oboljelima od HIV-a. Znanje svog HIV statusa u što ranijoj fazi značajan je faktor zdravog života, stoga se ne oslanjaj na sreću, testiraj se ako si u riziku. HIV-infekcija još uvijek, nažalost, često rezultira stigmom i strahom onih koji s njom žive – zaraženih osoba te njihovih najbližih. Događalo se i da saznanje o infekciji rezultira gubitkom socio-ekonomskog statusa, zaposlenja, dohodaka, udomljenja, smanjenjem mobilnosti te uskraćivanjem potrebne zdravstvene skrbi. Stoga se velik broj osoba zaraženih HIV-om u nas iz navedenih razloga odlučuje za šutnju. Upravo s HIV/AIDS-om povezana stigma čini ovu bolest drugačijom od drugih kroničnih i potencijalno po život opasnih bolesti.

Liječenje HIV-a

Zasad ne postoje lijekovi koji mogu izliječiti zarazu, odnosno eliminirati HIV iz tijela. No postoji vrlo djelotvorno antivirusno liječenje (HAART) kojim se suzbija umnožavanje HIV-a, tj. smanjuje se količina virusa na nemjerljivu količinu, oporavlja oštećeni imunitet, sprečava pojava bolesti koje označavaju nastup AIDS-a (oportunističkih infekcija) te znatno produljuje život. Liječenje se provodi kombinacijom više lijekova, a za uspjeh liječenja iznimno je važno stalno uzimati lijekove. Jedino dosljednim uzimanjem lijekova postiže se nemjerljiva količina virusa u krvi uz postupan oporavak imunološkog sustava. Oboljeli od HIV/AIDS-a liječe se u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, koja je Referentni centar za liječenje zaraze HIV-om u Hrvatskoj.

Prevencija HIV-a

Prevencija HIV bolesti uključuje informaciju, edukaciju i testiranje. Mala je vjerojatnost da se HIV-om zarazite nekim nesretnim slučajem na koji niste mogli utjecati, a mnoga veća da infekciju dobijete zbog rizičnog ponašanja. Odgovornim, nerizičnim ponašanjem postiže se djelotvorna zaštita te se vjerojatnost infekcije svodi na najmanju moguću mjeru. Djelotvorne preventivne mjere uglavnom se jednostavno primjenjuju, a najvažnije je izbjegavanje seksualnih odnosa izvan veze temeljene na uzajamnom povjerenju, pravilna uporaba kondoma, izbjegavanje korištenja droge intravenozno, izbjegavanje seksualnih odnosa u stanju opijenosti alkoholom ili drogama koji smanjuju sposobnost rasuđivanja i povećavaju vjerojatnost neodgovornog spolnog ponašanja, korištenje mjera zaštite i zaštitne opreme (rukavica, naočala, maske i dr. ) prilikom rukovanja krvlju, organima ili tjelesnim izlučevinama u profesionalnom doticaju s potencijalno zaraženim osobama i materijalom.

Spolno prenosive bolesti (SPB)

Što su spolno prenosive bolesti, koja je razlika između spolno prenosivih bolesti (SPB i spolno prenosivih infekcija (SPI), kako se prenose, koji su simptomi, koliko su raširene, dijagnostika, značaj za zdravlje, liječenje, prevencija – pogledajte popis i edukativne sadržaje ovdje.

TRAŽILICA ZDRAVSTVENIH USLUGA ZA MLADE

Hrvatski zdravstveni sustav nudi niz zdravstvenih usluga koje pokrivaju različite potrebe mladih. Dio usluga namijenjenih mladima nadopunjuju i organizacije civilnog društva. Kako bi se olakšalo povezivanje korisnika sa spomenutim uslugama kao i međusobno povezivanje samih pružatelja usluga, ključna je dostupnost informacija o postojećim uslugama i korisnicima i pružateljima usluga.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa razvili su tražilicu zdravstvenih usluga kao jedinstven izvor informacija o uslugama povezanima sa zaštitom spolnog i reproduktivnog zdravlja te srodnim uslugama u području očuvanja zdravlja u Hrvatskoj.

Zdravstvene usluge u tražilici imaju sveobuhvatan pristup prevenciji bolesti i promicanju zdravih stilova života i objedinjuju područje mentalnog, tjelesnog, spolnog i socijalnog zdravlja. 

Korištenje tražilice jednostavno je: odabirom željene usluge i dostupnih gradova tražilica prikazuje sve dostupne institucije s osnovnim informacijama, interaktivnom kartom lokacije te mogućnošću direktnog kontakta odabirom ikone za poziv ili slanje e-maila, a više informacija nudi posjetom internetskoj stranici ili otvaranjem mape s uputama o lokaciji.

Tražilica obuhvaća ukupno 33 usluge iz područja zaštite tjelesnog, mentalnog i spolnog zdravlja grupirane u šest kategorija radi bolje preglednosti i lakšeg pronalaženja: testiranje, savjetovanje, liječnički pregledi, tečajevi, liječenje te pravna, psihosocijalna i druga pomoć i podrška. Tražilica pronalazi usluge zdravstvenih institucija te usluge koje pružaju organizacije civilnog društva samostalno ili u suradnji sa zdravstvenim ili drugim institucijama. Tražilica temelji pretraživanje ponuđenih usluga po gradovima u kojima je dotična usluga dostupna odnosno unesena u tražilicu. Uz opis svake usluge možete pronaći vrstu usluge kao i odgovore na pitanja na koji način, je li potrebna uputnica, koliko se čeka na rezultat i druge specifičnosti, ovisno o kojim uslugama se radi, kako bi zainteresirani korisnici imali osnovne informacije.

 

TRAŽILICA

 


 

KORISNI SADRŽAJI I POVEZNICE

SPOLNOZDRAVLJE.HR

SPOLNOZDRAVLJE ANDROID MOBILNA APLIKACIJA (GOOGLE PLAY)

SPOLNOZDRAVLJE iPHONE / iPAD MOBILNA APLIKACIJA (APP STORE)

HZJZ

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

JAVNO ZDRAVLJE

GRAD ZAGREB

HZZO

ECDC

HUHIV – Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa