Analiza rada s korisnicima CheckPoint centra Zagreb: rujan 2018 – srpanj 2019.

Analiza rada s korisnicima CheckPoint centra Zagreb: rujan 2018 – srpanj 2019.

CheckPoint Zagreb tijekom ljetnih praznika ima stanku te svoja vrata korisnicima ponovno otvara početkom rujna 2019. U međuvremenu, analizirali smo neke navike i ponašanja naših korisnika. Analize podataka koje to omogućuju posebno su korisne u želji za boljim radom koji je više prilagođen potrebama naših korisnika. Analiza je provedena na grupnom uzorku, poštujući privatnost i integritet svakog korisnika CheckPoint centra.

Od rujna 2018. do srpnja 2019. u CheckPoint centru Zagreb testiralo se 1 465 korisnika, od kojih su 70% muškarci, a 30% žene. Podaci su u skladu s epidemiološkim podacima Republike Hrvatske koji svjedoče o tome da se incidencija HIV-a (za sada) pojavljuje većinski u muškoj populaciji.

S obzirom da se radi o testiranju u zajednici, odnosno u nekliničkim uvjetima, kod nas dolaze i zdravstveni djelatnici koji bi htjeli zaštititi svoju anonimnost – stoga, nakon rizičnih situacija poput nezaštićenih spolnih odnosa ili profesionalne ekspozicije tijekom obavljanja posla, dolaze s povjerenjem u Checkpoint Zagreb – u navedenom periodu od 10 mjeseci primili smo čak 116 zdravstvenih djelatnika (8% od ukupno testiranih).

Skoro svaki peti korisnik CheckPoint centra Zagreb u navedenom periodu već je prethodno i bio testiran, što govori o tome da CheckPoint prepoznaju kao povjerljivo mjesto kontakta gdje u ugodnoj atmosferi mogu obaviti uslugu savjetovanja, edukacije i testiranja na HIV i/ili hepatitis C.

Procijenjujući educiranost u području HIV-a, hepatitisa i spolnog zdravlja općenito, podaci pokazuju da je znanje korisnika koji su već bili u CheckPointu Zagreb značajno veće u sve tri kategorije, od onih koji dolaze prvi put. Razlog tome može biti taj da svaki korisnik koji dođe u CheckPoint Zagreb prolazi kratku individualiziranu edukaciju o spolnom i reproduktivnom zdravlju. Primjerice, ženama koje kao razlog nekorištenja kondoma navode računanje plodnih dana kao zamjensku metodu kontracepcije važno je preciznije objasniti nepouzdanost računanja plodnih dana i osvijestiti opasnost od spolno prenosivih bolesti.

Osim građana iz Hrvatske, CheckPoint Zagreb posjećuju i strani državljani koji su u posjeti Zagrebu zbog studija, posla, turističkih ili osobnih razloga. U navedenom periodu (od rujna 2018. do srpnja 2019), posjetili su nas strani državljani s gotovo svih naseljenih kontinenata (slika 1).

Slika 1. Karta svijeta koja prikazuje države iz kojih dolaze korisnici CheckPoint centra (rujan 2018 – srpanj 2019).

Najviše stranih državljana dolazi iz Bosne i Hercegovine, Njemačke i Francuske. Također, 41% korisnika CheckPoint centra navodi iskustvo spolnih odnosa sa stranim državljanima.

Prema podacima CheckPoint centra u navedenom periodu, neke su se zemlje istaknule kao najprivlačnije za izbor spolnih partnera iz inozemstva – Italija, Francuska, Srbija, Španjolska, SAD i Njemačka (čak 6% korisnika imalo je spolni odnos s osobom iz Njemačke).

Slika 2. Karta svijeta koja prikazuje države spolnih partnera iz inozemstva (rujan 2018 .– srpanj 2019.)

Osim HIV-a, postoje neke druge spolno prenosive bolesti koje se mogu puno lakše prenijeti nezaštićenim spolnim odnosom (poput HPV-a, klamidije, gonoreje, trihomonijaze, sifilisa). Unatoč visokom riziku, čak 69% korisnika nije se nikad testiralo na neku drugu spolno prenosivu bolest, a samo 15% korisnika testiralo se unazad tri godine. S obzirom da su mnoge spolno prenosive bolesti češće od HIV-a, ovi podaci pokazuju potrebu za osvještavanjem važnosti testiranja ostalih spolno prenosivih bolesti. Naime, klamidija, gonoreja, mikoplazma, ureaplazma i dr. češće su od HIV-a, te često nemaju prepoznatljive simptome ili ih zanemarujemo. Mnogi naši korisnici kažu da se nisu testirali iz razloga što nisu imali simptome poput peckanja, iscjetka, svrbeža i slično, što ne isključuje mogućnost prisutnosti infekcije. Od korisnika koji su već imali dijagnozu druge spolno prenosive bolesti, najčešće su HPV, klamidija, ureaplazma i gonoreja.

Broj korisnika kojima je tijekom procjene rizika, temeljem njihovih prošlih iskustava i potencijalnih izlaganja zarazama, preporučeno testiranje na druge spolno prenosive infekcije izuzev HIV-a i hepatitisa C konstantno raste, kao i broj upita korisnika mogu li se testirati i na druge infekcije. Podaci o učestalosti pojedinih infekcija koje korisnici sami navode kao indikator visokog rizika odnosno razlog dolaska u naše savjetovalište, ukazuju nam na iznimnu potrebu uvođenja novih usluga odnosno mogućnosti izvaninstitucionalnog brzog testiranja na primjerice, klamidiju, gonoreju, sifilis. Dostupnošću integriranih usluga testiranja na najučestalije spolno prenosive infekcije svakako bi pridonijeli zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja, pravovremenoj dijagnostici i liječenju sprječavajući neželjene posljedice kao što su rak ili neplodnost te u konačnici utjecaju na pozitivnu demografsku sliku Republike Hrvatske.

Zahvaljujući podacima prikupljenima kroz rad CheckPoint centra Zagreb, uključujući spolne navike, korištenje droga, navike korištenja kondoma kao i razloge nekorištenja kondoma možemo stvarati efektivne strategije za preventivne kampanje, bolje razumijemo spolno i reproduktivno zdravlje u kontekstu navika, ali i razloga iza navika i usavršavamo usluge koje pružamo zajednici. Za više informacija slobodno nas kontaktirajte.

#plivajpametno