SPI probirno testiranje: Što je ispravno za Vas?

SPI probirno testiranje: Što je ispravno za Vas?

Spolno prenosive bolesti (SPB) su česte, ali potreba i vrsta testiranja na specifične spolno prenosive bolesti može se razlikovati u odnosu na rizične čimbenike, tj. na Vašu izloženost potencijalnoj zarazi.

Spolne bolesti prenose se prvenstveno putem seksualnih aktivnosti. Prevencija spolnih bolesti bitna je strategija primarne zdravstvene zaštite za očuvanje i poboljšanje spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Pored velike raširenosti, troškova i komplikacija koje sa sobom nose, kao i činjenice da se u velikoj mjeri mogu prevenirati, spolno prenosive bolesti i dalje predstavljaju značajni javnozdravstveni problem u svijetu.

Saznajte što Vam se može preporučiti

Ukoliko ste seksualno aktivni, osobito s više partnera, vjerojatno ste puno puta čuli savjete: „Koristite zaštitu, testirajte se!“. Ti savjeti su važni jer osoba može imati spolno prenosivu bolest, a da to ne zna. U mnogim slučajevima simptomi  se ne javljaju ili su neprimjetni. Ustvari, to je razlog zbog kojeg mnogi stručnjaci preferiraju termin „spolno prenosive infekcije“ (SPI), jer možete imati infekciju bez simptoma bolesti.

No, koje vrste SPI testiranja trebate? I koliko se često trebate testirati? Odgovori ovise o Vašoj dobi, Vašim seksualnim ponašanjima, osobnim faktorima rizika i drugim rizičnim čimbenicima. Ponekad testiranje nije potrebno, ali ako se testiranje preporuči, i dobijete potvrdnu dijagnozu, postoje i dobre vijesti: sve spolne bolesti se mogu liječiti, a većinu spolno prenosivih bolesti moguće je izliječiti.

Što je točno probirno testiranje na SPI?

Probirno testiranje konkretno znači da se traže moguće infekcije kad nemate nikakve ili gotovo nikakve simptome. Ne postoje egzaktne preporuke testiranja koje možemo preporučiti svakome. Takve preporuke ovise o Vašem životnom stilu i razini rizika. Preporučljivo je razgovarati sa savjetnikom i/ili liječnikom prije testiranja kako bi se procijenila potreba i opseg  testova.

Socijalni, ekonomski faktori i faktori ponašanja

Širenje SPI izravno je povezano sa socijalnim, ekonomskim i bihevioralnim faktorima. Takvi čimbenici mogu uzrokovati ozbiljne prepreke za prevenciju SPI zbog utjecaja na društvene mreže, pristup skrbi, spremnost za traženjem podrške i društvene norme povezane sa spolnošću i seksualnošću. Među pojedinim ranjivim skupinama, povijesno iskustvo segregacije i diskriminacije dodatno pogoršava utjecaj tih čimbenika.

Zašto je važno testirati se na SPI?

Ono što je najvažnije, testirati se treba kako biste zaštitili sebe, svog partnera i ostali informirani o svom zdravlju. Dijagnosticiranje SPI može Vas upozoriti na infekciju za koju možda niste znali da ju imate, a koja može imati dugoročne učinke na Vaše zdravlje, kao što su reproduktivni problemi, neplodnost, fetalni i perinatalni zdravstveni problemi, razvoj karcinoma, olakšavanje prijenosa drugih spolnih bolesti, uključujući i HIV, smanjenje rada imunološkog sustava i sl. te Vam može omogućiti da započnete s liječenjem na vrijeme.

Koje vrste testiranja postoje?

Postoje mnoge vrste testiranja, ali ne postoji jedinstveni test za sve SPI. Većina testova zahtijeva uzorak krvi/urina ili bris s područja na kojem infekcija može biti prisutna. Postoje i specifični testovi na HIV i hepatitis C koji detektiraju postojanje antitijela iz oralne tekućine s rezultatom za 20 minuta.

Na što biste se trebali testirati i kada?

Ljudi često kažu: „Želim se testirati na sve“. Iako se u početku može činiti da to ima smisla, važno je razgovarati sa stručnim savjetnikom ili liječnikom o Vašim specifičnim čimbenicima rizične izloženosti i načinu života. Postoje mnogi elementi koji su važni i koje treba uzeti u obzir pri donošenju preporuke za testiranje. Treba uzeti u obzir da su testovi i cijela infrastruktura javnozdravstvenog pružanja usluga testiranja, dijagnosticiranja, liječenja i psihosocijalnih usluga skupi te zbog toga zahtijevaju stručni i fokusirani probir.

edukacija o spolnom zdravlju

Procjena rizika

Primarna prevencija SPI uključuje procjenu rizičnih ponašanja tj. procjenu rizičnih seksualnih ponašanja koja su mogla izložiti osobu riziku od zaraze. Neizostavno treba uzeti u obzir i biološke, odnosno medicinske faktore koji se odnose na pojavu određenih simptoma, ukoliko postoje. Kao dio kliničke podrške, pružatelji zdravstvenih usluga trebaju rutinski prikupiti povijest rizičnih spolnih ponašanja te se preporukama i savjetima fokusirati na smanjenje rizika. Protokol za prikupljanje povijesti rizičnih spolnih ponašanja dostupan je na CDC stranicama za prevenciju spolno prenosivih bolesti (http://www.cdc.gov/std/treatment/resources.htm) te u kurikulumu koji pruža CDC-ov SPB/HIV Trening centar za prevenciju ( http://nnptc.org/clinical-ptcs). Učinkoviti razgovori i vještine savjetovanja, poštovanje, suosjećanje i neosuđujući odnos prema osobi važni su za dobivanje temeljite slike povijesti rizičnih spolnih ponašanja i davanje učinkovitih preporuka za prevenciju i očuvanje zdravlja. Sustav prevencije treba osigurati da se svim osobama omogući odgovarajuća skrb, bez obzira na individualne okolnosti (npr. sposobnost plaćanja, državljanstvo ili migracijski status, jezik kojim govori ili određene seksualne navike).

Nakon prikupljanja povijesti rizičnih spolnih ponašanja, svi davatelji ovih usluga trebaju poticati smanjenje rizika pružajući stručno savjetovanje i edukaciju s ciljem prevencije i očuvanja zdravlja. Prevencija savjetovanjem najučinkovitija je metoda ako se pruža na neosuđujući i empatičan način koji odgovara kulturi, jeziku, spolu, spolnoj orijentaciji, dobi i razvojnom stupnju pacijenta. Prevenciju savjetovanjem o SPB i HIV-u treba ponuditi svim spolno aktivnim adolescentima i odraslima koji su zabrinuti za svoje spolno i reproduktivno zdravlje, dobili su dijagnozu SPI, imali su SPB ili imaju više spolnih partnera.

U Hrvatskoj se testiranje na HIV i virusne hepatitise omogućuje besplatno i anonimno, bez uputnice, što pružaju brojne javnozdravstvene ustanove i izvaninstitucionalni centri u suradnji sa zdravstvenim institucijama, kao što je CheckPoint Zagreb. Također, u Hrvatskoj je dostupno testiranje i na sve ostale učestale spolno prenosive bolesti uz obaveznu uputnicu za dijagnostičku pretragu od izabranog liječnika ili uz plaćanje.

Centar za spolno i reproduktivno zdravlje

U sklopu provođenja projekta CheckPoint Zagreb udruge HUHIV u suradnji s Gradom Zagrebom te zdravstvenim stručnjacima iz Klinike za infektivne bolesti i Hrvatskog crvenog križa, do danas je savjetovano i educirano preko 4000 osoba, adolescenata i odraslih. Iako je u fokusu ovog projekta mogućnost besplatnog, anonimnog i brzog testiranja na HIV i hepatitis C iz oralne tekućine s rezultatom za 20-tak minuta, primarna funkcija je zapravo prevencija svih spolno i krvlju prenosivih bolesti, odnosno promocija spolnog i reproduktivnog zdravlja.

To znači da s našim stručnim savjetnicima možete povjerljivo popričati o Vašem spolnom i reproduktivnom zdravlju, dobiti provjerene informacije, savjete, upute i preporuke. Ukoliko ste i imali situaciju u kojoj ste se izložili mogućnosti neke zaraze, to ne znači da ste se zarazili HIV-om ili hepatitisom. Neki rizični oblici ponašanja mogu više upućivati na potrebu za kontrolom drugih učestalih spolno prenosivih infekcija kao što su HPV, genitalni herpes, klamidija, gonoreja, ureaplazma, sifilis itd. koje mogu ozbiljno naštetiti Vašem spolnom i reproduktivnom zdravlju ukoliko ih ne otkrijete na vrijeme. U takvim situacijama, umjesto testiranja na HIV i/ili hepatitis C, preporučit će Vam se mjere zaštite i/ili testiranje na druge spolno prenosive infekcije koje se učestalije prenose.

Ovome u prilog idu i znanstveni podaci o rizičnim spolnim ponašanjima u zajednici koji ukazuju na učestalost SPB od 20% na uzorku individualno savjetovanih i educiranih osoba. Također, za čak 87% osoba preporučeno je testiranje na HIV i/ili hepatitis C uslijed prepoznatih rizičnih faktora, no za sve osobe najbolja prevencija bila je kvalitetna individualna edukacija, stručno savjetovanje i pružanje preporuka o načinima zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.

 

Izvori:

http://www.onemedical.com/blog/live-well/std-screening/

http://www.uspreventiveservicestaskforce.org/Page/Document/RecommendationStatementFinal/sexually-transmitted-infections-behavioral-counseling1

https://www.healthypeople.gov/2020/topics-objectives/topic/sexually-transmitted-diseases

http://www.cdc.gov/std/tg2015/clinical.htm

http://huhiv.hr/checkpoint-zagreb-studija-uvid-u-seksualna-i-rizicna-ponasanja-u-zajednici/

Komentirajte članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *