Preporuke za prehranu

Preporuke za prehranu

PREPORUKE ZA PREHRANU ASIMPTOMATSKIH OSOBA SEROLOŠKI POZITIVNIH NA HIV

• Izbjegavajte sirovu proteinsku hranu: jaja, svježe meso i ribe. Dobro skuhajte meso i jaja.

• Ne upotrebljavajte jaja napuknute ljuske.

• Otapajte smrznuto meso u hladnjaku ili u mikrovalnoj pećnici, a ne na sobnoj temperaturi.

• Dobro operite voće i povrće prije konzumiranja.

• Upotrebljavajte samo pasterizirano mlijeko.

• Kuhanu hranu održavajte vrućom (kuhati na 75 do 100oC, održavati na 60 do 75oC).

• Hladnu hranu održavajte hladnom (temperatura u hladnjaku 2 do 4oC, temperatura u ledenici -20 do 30oC).

• Ne dopustite da hrana dulje od dva sata stoji na temperaturi od 8 60oC.

• Lako kvarljivu hranu odložite u hladnjak odmah nakon kupnje. Pohranite već otvorenu hranu u kutije koje ne propuštaju zrak ili u nepropusne folije. Ne pretrpavajte hladnjak hranom.

• Nemojte jesti pokvarenu hranu.

• Ne konzumirajte hranu kojoj je istekao rok uporabe.

• Prije pripreme jela uvijek dobro operite ruke.

• Koristite različite podloge (daske za rezanje) pri pripremi svježe i kuhane hrane.

HIV- infekcija ne širi se hranom ni vodom.
U bolnicama, jednokratni pribor za jelo, jednokratne zdjele i poslužavnici nisu potrebni za bolesnike zaražene HIV-om. Uporaba običnih zdjela pospješuje kontrolu hrane i čini hranu atraktivnijom. Rutinski higijenski standardi za pripremu i skladištenje hrane trebali bi biti primijenjeni i pri serviranju, čišćenju i pranju.

PREPORUKE ZA PREHRANU OSOBA SEROLOŠKI POZITIVNIH NA HIV SA SIMPTOMIMA ZARAZE

Gubitak teka (anoreksija) može nastati kao posljedica depresije, nuspojava lijekova, povišene temperature i dr.
Neke praktične preporuke bolesniku za prehranu pri gubitku teka:¬

• više puta na dan jedite manje obroke – pokušajte jesti pazeći na satnicu,

• uključite visoko kalorične slastice ili tvornički pripremljene nadomjestke (tekuće ili krute)

• jedite svoja omiljena jela,

• konzumirajte visokohranjiva jela i pića umjesto da se pretrpavate niskokaloričnom hranom,

• uzimajte tekućinu pola sata prije jela umjesto uz jelo,

• pripremajte jelo unaprijed tako da ga možete razdijeliti na manje obroke i zamrznuti prije nego je spremno za jelo,

• pazite da imate uvijek pri ruci djelomično pripremljena (smrznuta ili konzervirana) jela,

• učinite hranu dopadljivom i primamljivom,

• običavajte jesti s prijateljima ili u ugodnom obiteljskom okruženju,

• uključite prijatelje i rodbinu u pripremanje hrane, jer ugodna atmosfera može biti poticajna za vaš tek.

Kada promjene u usnoj šupljini (ranice, lezije) i jednjaku (kandidijaza, herpes simpleks, leukoplakija i Kaposijev sarkom) počnu praviti poteškoće pri žvakanju i gutanju hrane, sljedeće preporuke mogle bi biti korisne:

• jedite mekanu nenadražujuću hranu, kao što su jaja, guste juhe, sladoled, puding, mesni namazi, pržena riba, meki sirevi, kuhano voće, okruglice,

• izbjegavajte tvrdu, suhu, hrskavu i žilavu hranu,

• izbjegavajte nadraživanje oštećene sluznice: ne jedite začinjena ili kisela jela i kiselo povrće, ne pijte voćne sokove.

• ako imate oštećenu sluznicu, izbjegavajte vruća i jako hladna jela, najprimjerenija su jela sobne temperature,

• tekućinu pijte slamčicom da biste izbjegli nadraživanje¬ oštećene sluznice ili bol,

• pijte tvornički pripremljene i smiješane napitke,

• održavajte higijenu zuba i usne šupljine,

• ispirite usta lokalnim anestetikom,

• ako su vam usta suha, jedite tvrdi bombon ili žvakaću gumu koji potiču lučenje sline,

• namočite suhu hranu u tekućinu (kava, čaj ili mlijeko).

Lijekovi i promjene u usnoj šupljini mogu uzrokovati poremećaj osjeta okusa. Sljedeće upute mogu pomoći u savladavanju tih poteškoća:

• pokušajte promijeniti prehranu,

• kušajte različite začine i mirišljive dodatke jelima kako biste im poboljšali okus,

• promijenite količinu soli i šećera pri pripremanju jela,

• dodajte pivo ili vino juhama da im poboljšate okus,

• pojačajte okus ljutom hranom (ako nije kontraindicirano),

• pronađite nove izvore proteina kao što su jaja, piletina, riba, ako teletina i drugo meso više nema dobar okus.

Kod pneumonije uzrokovane gljivom Pneumocystis jiroveci, respiratorni simptomi kao što su kratki dah i sl. mogu izazvati slabost, te postoji potreba za korištenjem maske s kisikom u prekidima pri jelu. Bolesnik s otežanim disanjem ima možda strah od jedenja i disanja, a sljedeće preporuke mogu mu pomoći:

• jesti češće i manje obroke,

• uvijek imati pri ruci hladne visokokalorične napitke,

• piti visokokalorične proteinske koktele kao što su npr. mliječni napitci jesti sladoled i sendviče,

Ako bolesnik češće povraća, može uzeti lijekove protiv povraćanja ili koristiti sljedeće savjete:

• jesti veće obroke kad se osjeća dobro, promijeniti raspored obroka ako se povraćanje pojavljuje u isto doba dana,

• ne jesti omiljena jela u vrijeme povraćanja da se ne bi pojavilo gađenje prema tim jelima,

• jesti slaniju hranu,

• izbjegavati vrlo slatku hranu,

• izbjegavati masnu hranu,

• pokušati jesti hladna jela i piti hladna pića; manje aromatična jela i pića bolje se podnose,

• jesti češće i manje obroke,

• ne boraviti u kuhinji tijekom pripremanja jela ako mirisi nadražuju na povraćanje,

• jesti suhu hranu, npr. krekere ili prepečenac, osobito ako se povraćanje javlja ujutro (osim ako su prisutna oštećenja sluznice usne šupljine ili jednjaka ili je dotok sline oslabljen),

• jesti mekanu, blagu hranu kao što su riža, meko kuhana jaja, jabučni sok, kreme, žličnjaci od snijega (“šnenokle”),

• dobro rasporediti uzimanje hrane i lijekova da bi unaprijed izbjegli povraćanje,

• uzimati lijekove protiv povraćanja prije jela,

• umjesto tekućina i soli uzimati goveđu juhu, gazirana pića, npr. Coca Colu,

• piti tekućinu na slamčicu između jela, bolje nego za vrijeme jela,

• dobro sažvakati hranu i jesti polagano,

• odmarati se nakon jela, ali izbjegavati ležanje odmah nakon jela.

Proljev je česta pojava u bolesnika zaraženih HIV- om i može biti otporan na terapiju (posebno u slučajevima infekcije citomegalovirusima, atipičnim mikobakterijama, Cryptosporidium spp. i Isosporom belli), a tad treba:
• uzimati češće manje obroke sobne temperature,

• nadoknaditi tekućinu i elektrolite vodom, mesnim juhama, voćnim sokovima, želeima, tvornički proizvedenim pićima za nadoknadu elektrolita i kalija, te bananama, mesom, krumpirima, sokom od breskve i marelice; pripaziti na znakove dehidracije,

• primjenjivati dijetu s malim količinama laktoze: jogurt i sir jesti u malim količinama,

• izbjegavati kofein, npr. kavu, čaj, čokoladu i neka gazirana pića,

• ograničiti jedenje mekinja, mahunarki i sjemenki, uzimati hranu koja je dobar izvor pektina, zobenu kašu, kuhani sušeni grašak, jabuke, kruške, krumpire i ostalo voće i povrće,

• ako bolesnik pati od grčeva i plinova u crijevima, izbjegavati gazirana pića, grah, grašak, kelj, kupus, cvjetaču, mahune, jako začinjenu hranu, previše slatkiša i sorbitolom zaslađene žvakače gume.

Infekcije i vrućica također mogu dovesti do povećane potrebe za proteinima i energentima. Održavajući bolesnika dobro hidriranog i nudeći mu visokokaloričnu i visoko proteinsku hranu i pića može se uvelike pomoći.

Smanjenje bubrežne funkcije i rada jetre može zahtijevati nadomjestak proteina i natrija.

Neurološke manifestacije kod bolesnika s AIDS om mogu proizlaziti iz samog procesa bolesti ili kao učinak pothranjenosti; potrebno je:

* pomagati bolesniku pri jelu,

* ako je otežano gutanje, govor ili fizikalna terapija pomoći će pri otklanjanju te poteškoće,

* radna terapija i uporaba posebno napravljenih pomagala mogu olakšati motornu funkciju.

Komentirajte članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *