Kretanje HIV infekcije u Hrvatskoj – izvješće za 2012.

Kretanje HIV infekcije u Hrvatskoj – izvješće za 2012.

Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavila je najnovije podatke Epidemiologije HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj.

U 2012. god. prijavljen je 71 novi slučaj zaraze HIV-om. Većina inficiranih zarazila se spolnim putem (87%). Godine 2011. i 2012. godišnji broj novootkrivenih slučajeva AIDS-a je malo veći nego prethodnih godina, što je neznatno iznad najvećih do sada registriranih godišnjih brojeva, no izaziva pozornost ako bi se daljnjim praćenjem ustanovilo da taj broj predstavlja početak nepovoljnog uzlaznog kretanja incidencije AIDS-a, kakva do sada nije zabilježena.

Broj novootkrivenih slučajeva HIV infekcije, AIDS-a i umrlih od HIV/AIDS-a u Republici Hrvatskoj po godinama; za razdoblje od 1985. do 2012. godine

U okviru programa Ministarstva zdravlja RH u Hrvatskoj djeluje 10 centara za anonimno i besplatno HIV savjetovanje i testiranje (HIV savjetovališta). U 2012. god. u savjetovalištima je pruženo 4957 individualnih savjetovanja za 2754 korisnika, a 2824 osobe su se testirale na HIV (utvrđeno je 37 pozitivnih nalaza).

Broj izvršenih testiranja na HIV u savjetovalištima u Hrvatskoj 2012. godine

Godišnji broj zaraženih HIV-om kreće se u vrijednostima oko 12-17 na milijun stanovnika, što Hrvatsku svrstava među zemlje niske učestalosti HIV-a.

Valja podsjetiti da se epidemiološka situacija u vezi s HIV/AIDS-om može značajno pogoršati ukoliko se ne bi provodile sve mjere Nacionalnog programa suzbijanja i sprječavanja HIV/AIDS-a u kojem sudjeluju gotovo svi zdravstveni djelatnici u zemlji, kao i mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva i nevladine udruge. Za ovaj posao nužna je podrška čitave zajednice i politike jer ekonomska kriza i nezaposlenost mogu značajno povećati rizik od širenja HIV/AIDS-a. Zaključak: HIV infekcija i AIDS su bolesti od javnozdravstvenog interesa.

Cijeli izvještaj Epidemiologije HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pogledajte OVDJE.

Usporedba s pokazateljima i strategijama zemalja Europe

Prema istraživanjima Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (www.ecdc.europa.eu), mnogi ljudi u Europi nisu svjesni postojanja HIV infekcije.

HIV infekcija može ostati neotkrivena dulji period vremena, a visok udio inficiranih osoba nije svjestan svoga statusa.

Procjenjuje se da čak 30% osoba zaraženih HIV-om u Europi nije dijagnosticirano. Procjene po pojedinim zemljama variraju između 15% i 50%. Za Hrvatsku, ovi pokazatelji mogu itekako biti relevantni kao za turističku i tranzitnu zemlju.

Pojedinci koji nisu svjesni svoje infekcije u opasnosti su od ozbiljnih komplikacija za svoje zdravlje i potencijalne smrti jer nemaju nikakvog doticaja i koristi od dostupnog liječenja. Dokazi pokazuju da se pojedinci koji su svjesni svog statusa HIV infekcije manje rizično ponašaju vezano uz spolne odnose i intravenozno korištenje droga. Rizik prijenosa HIV-a je 3,5 puta veći za osobe koje nisu svjesne svoje HIV infekcije od onih koji su svjesni.

Dodatno, postoje neke pojedinačne percepcije i ponašanja koje uzrokuju kasno testiranje i time nesvjesnost HIV infekcije:
• Osobna percepcija da osoba nije u opasnosti od HIV infekcije
• Strah od mogućeg pozitivnog rezultata testiranja
• Pripadnost marginaliziranoj i stigmatiziranoj skupini u društvu (npr. muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima i korisnici droga)

Jedna od studija pokazuje da udio dobrovoljnog testiranja na HIV varira između 11% i 91% među onima kojima je testiranje ponuđeno i većina ovakvih istraživanja ide ciljano na pojedince pod visoko-rizičnim ponašanjem. Pod pretpostavkom da u Hrvatskoj živi najmanje 200.000 osoba pod rizikom zaraze HIV-om, u najboljem se slučaju dobrovoljno testira tek oko 2% te populacije.

Rana dijagnoza je ključna strategija kako bi se spriječilo napredovanje HIV infekcije do AIDS-a i zaustavio daljnji prijenos virusa.

Iako većina EU zemalja, u koje se ubraja i Hrvatska, ima definiranu strategiju prevencije i kontrole HIV/AIDS infekcije, presudno je provesti te mjere u praksi. Nužno povećanje broja testiranja u Hrvatskoj je ogroman izazov, posebno kako bi se testiranje na HIV približilo onima s visokim rizikom od infekcije, a istovremeno izbjeglo stigmatizaciju i diskriminaciju osoba koje žive s HIV-om.

Udruga HUHIV pohvaljuje i podržava sve napore HZJZ-a, te će nastavit svoje velike napore sudjelovanja, suradnje i provođenja mjera Nacionalnog programa suzbijanja i sprječavanja HIV/AIDS-a u Hrvatskoj, te svojim aktivnostima u društvenoj zajednici utjecati na povećanje broja testiranja i zaustavljanje daljnjeg prijenosa virusa.

Komentirajte članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *