HIV i virusni hepatitis: Izazovi pravovremenog testiranja i skrbi

HIV i virusni hepatitis: Izazovi pravovremenog testiranja i skrbi

HepHIV2014

HepHIV 2014 konferencija od 5. – 7. listopada održana u Barceloni bila je pravo mjesto za razmjenu iskustava vrhunskih stručnjaka iz cijele Europske stručne i društvene zajednice na temu HIV i virusni hepatitis: Izazovi pravovremenog testiranja i skrbi u Europi.

Tijekom posljednjih nekoliko godina, potreba da se adresiraju “skrivene” poteškoće HIV-a i virusnih hepatitisa postala je više nego alarmantna unutar područja zaraznih bolesti i javnog zdravstva.

Ova konferencija po prvi puta okupila je ključne stručne osobe i organizacije iz područja virusnih hepatitisa i HIV / AIDS-a (u rasponu od praktičara na lokalnoj razini do vrha kreatora politike). Konferencija je svima pružila priliku učiti jedni od drugih, da razmisle o svojim iskustvima, kako bi istaknuli i diskutirali o postignućima i preprekama s kojima se suočavaju u oba polja.

Glavni problemi HIV-a i virusnih hepatitisa koje treba riješiti su: liječenje; testiranje u ključnim populacijama; kasna dijagnoza i nedijagnosticirani; financijska isplativost testiranja; dijagnostičke tehnologije; kombinirane strategije testiranja za HIV / HCV; i propuštene prilike za raniju dijagnozu.

Na konferenciji sudjelovale su stručne osobe iz više od 35 zemalja prezentirajući i predstavljajući više od 100 osvrta na problematiku koje odražavaju razmjere problema diljem Europe, tijekove znanstvenih istraživanja, kao i spremnost i namjeru da se situacija hitno promijeni nabolje.

CM141006-122234001

 

Izazovi i prilike za centre za testiranje u zajednici: Na putu prema mreži centara

Sastanku Europskih Checkpoint centara i svih društvenih zajednica koje se razvijaju u smjeru izvaninstitucionalnog testiranja sudjelovali su i predstavnici HUHIV-a tj. CheckPoint centra Zagreb.

Prema strategijama i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Centara za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC) i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), izvaninstitucionalni pristup probira i brzog testiranja u društvenoj zajednici, najbolji je pristup prema ostvarenju ciljeva prevencije, rane dijagnostike te u svakom smislu dugoročne isplativosti u uspješnom liječenju te suzbijanju širenja infekcija u društvu. Ova praksa dosegla je već visoku razinu profesionalne implementacije u društvu kao komplementarna nadogradnja zdravstvenog sustava te predstavlja neizostavnu strategiju pristupa ovoj posebnoj problematici.

CM141005-145718001

 

Zagreb i Hrvatska nalaze se na vrlo visokom nivou uspješnosti i inovativnosti. Usporedili smo se s razvijenim izvaninstitucionalnim centrima diljem razvijenih zemalja i gradova Europe (Velika Britanija, Španjolska, Portugal, Njemačka, Danska, Grčka…) te od mnogih puno naučili. Izuzetno je važna potpora političke i stručne zajednice, otvorenost i usmjerenost prema stvarnim ciljevima zdravlja mladih, pojedinaca, visoko rizičnih i ranjivih skupina i cijelog društva.

Cijeli susret utjecao je na identifikaciju mogućnosti i nedostataka koji mogu utjecati na ukupnu stopu dijagnoza u društvu, poticanje informiranosti i koordiniranosti u stručnoj i društvenoj zajednici kao i identificiranje slabosti i prednosti trenutnog modela HIV i hepatitis C testiranja, evaluacijskih strategija i specifičnih ciljeva kao što su:

  • Prijenos znanja i primjera najbolje prakse
  • Identifikacija ključnih pitanja s kojima se Checkpoint centri suočavaju
  • Identifikacija prepreka za potencijalne centre
  • Identifikacija prilika i razlika u trenutnim Checkpoint centrima
  • Poboljšanje komunikacije i umrežavanje između postojećih i potencijalnih centara

Svi Checkpoint centri djeluju u potpunosti u organizaciji nevladinih organizacija koje na najbolji način ciljaju najranjivije skupine i pojedince u društvu te pomoću vrhunske tehnologije testiranja, edukacije, savjetovanja i psihosocijalne podrške značajno utječu na ranu dijagnostiku, uspješno povezivanje sa sustavom skrbi i liječenja, prevenciju, suzbijanje daljnjeg širenja infekcije i dugoročnu isplativost. Problematika HIV-a i hepatitisa u mnogim zemljama izdvojena je kao poseban problem koji se suočava s visokom razinom stigme i diskriminacije, nerijetko i u samom zdravstvenom sustavu. Otvorenost ovim globalnim preporukama i prihvaćanje izvaninstitucionalnog pristupa u organizaciji stručnih nevladinih organizacija kao nadogradnja zdravstvenog sustava čini ovaj model najboljim i jedinom preporukom svjetske stručne zajednice.

CheckPoint centar Zagreb prepoznat je kao jedan od modela najbolje prakse i uzor među zemljama regije ali i razvijenim zemljama Europe.

CM141007-125838002Profesor Josip Begovac zajedno sa predstavnicima HUHIV-a predstavio je poster prezentaciju s rezultatima CheckPoint centra Zagreb – Uspješan start HIV/HCV testiranja u društvenoj zajednici, sa ključnim zaključkom kako je CPZ svojom izvaninstitucionalnom organizacijom, usmjerenosti na mlade, suradnjom s ekspertima i stručnim osobljem, friendly pristupom i ponajviše upotrebom vrhunske tehnologije testiranja privukao značajan broj mladih na testiranje i edukaciju te svojim rezultatima značajno doprinio detekciji novih HIV/HCV infekcija u Hrvatskoj.

Izuzetno velikom uspjehu probira stanovništva, posebno mladih i skupina u visokom riziku od zaraze doprinio je model stručnog angažmana u procesu testiranja (suradnja sa zdravstvenim institucijama i liječnicima), visoka razina stručno kontroliranih protokola i osiguranja kvalitete (stručno kontroliran dislocirani laboratorij) te ponajviše vrhunska tehnologija testiranja. Iako neki visoko razvijeni centri (Barcelona checkpoint, London) imaju izuzetnu potporu političkog i stručnog miljea te imaju male laboratorije s mogućnošću testiranja na spolne bolesti kao sifilis pa čak i cijepljenje, CheckPoint Zagreb spada u sam vrh stručne organizacije, protokola i institucionalne supervizije, posebno u korištenju neinvazivne vrhunske tehnologije testiranja iz oralne tekućine kao najboljeg modela izuzetne uspješnosti i otvorenosti društvenoj zajednici. Grad Zagreb je u tome izdvojen i pohvaljen kao jedan od najboljih sustava zdravstvene brige, izvrsne sinergije institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice te ulaganja u zdravlje svojih građana.

 

CM141006-100112002

 

Nakon što je u SAD-u omogućen kućni test iz sline na HIV i HCV kao vrhunska tehnologija koja pouzdano daje rezultat za 20 minuta, neke zemlje u Europi razmatraju taj pristup. Prva zemlja koja će ove godine odobriti kućni test je Francuska. Preporuka je donesena na temelju opsežne studije u kojoj su sudjelovali brojni stručnjaci, institucije i civilne zajednice s ciljem povećanja probira i testiranja odnosno smanjenja daljnjeg širenja infekcije. Prevladavajući stav vodećih stručnjaka Europe je DA, ali prije svega potrebno je osigurati brojnost i dostupnost odgovarajućih zdravstvenih i društvenih centara s relevantnim informacijama i pomoći osobama na sva pitanja kao što su „što znači HIV dijagnoza, što dalje…“ itd. Dakle to podrazumijeva dalekosežnu edukaciju društva, ponajprije osoba u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi, uklanjanje stigme i diskriminacije i tretiranje pacijenata na profesionalan i ljudski način. Veći dio Europe još je na žalost daleko od tog cilja u koji se ulažu brojni napori, posebno od strane nevladinih organizacija i njihovog nastojanja suradnje i povezivanja društvene zajednice sa zdravstvenim sustavom.

Očiti dokaz je studija provedena na uzorku Europskih studenata medicine, koji najčešće preporučuju testiranje isključivo temeljem zdravstvenog stanja pacijenta, najčešće ignorirajući važnost behavioralnih indikatora za testiranje, iako su svjesni asimptomatske prirode HIV infekcije. Dakle skloni su previdjeti rizik prenošenja HIV infekcije u gotovo svim situacijama. Ovo snažno poziva na promjene u načinu na koji prenosimo znanje o HIV infekciji čak i u obrazovnim i zdravstvenim krugovima.

Pravi put je svakako poticaj i potpora društvenim organizacijama i njihovim naporima da se zajedno sa stručnim zdravstvenim sustavom postepeno postižu zadani preduvjeti. U tom smislu, izuzetno snažno se naglašava potrebnost strategije i implementacije izvaninstitucionalnog testiranja u društvenoj zajednici s fokusom na visoko rizičnu populaciju, kao najbolja strategija dopune zdravstvenom sustavu testiranja, brige i liječenja.

Zadnje stručne studije i istraživanja govore nam kako je u Europi oko 20% HIV infekcija nedijagnosticirano. Ovo je izuzetno opasno i naglašeno kao veliki izazov, posebno u okruženjima gdje je ta populacija skrivena i nedostupna – kako ih dohvatiti i kako povećati njihov odaziv na testiranje.

Zbog nedovoljne razvijenosti u usporedbi s otvorenijim i liberalnijim gradovima Europe, u Zagrebu i u Hrvatskoj situacija je još gora. Pretpostavlja se da je oko 50% visokorizične populacije nedijagnosticirano tj. nisu se testirali.

Financijska isplativost NE znači JEFTINO

Ekonomičnost je “vrijednost za novac” od bilo kakve intervencije zdravstvene zaštite, u odnosu na trenutni standard skrbi. Također važno je procijeniti strategije pokrenute od strane davatelja zdravstvenih usluga, s ciljem intenziviranja broja testiranja, kao što su rutinska testiranje na HIV u općoj populaciji, rutinsko testiranje na HIV za muškarce te povećanje učestalosti HIV i/ili HCV i HBV testiranja kod osoba s najvećim rizikom od novih infekcija. Konačno, testiranje u zajednici u ne-kliničkim uvjetima je postala jedna prilika za dijagnosticiranje virusnih infekcija među pojedincima koji izbjegavaju kontakt sa zdravstvenim uslugama, osobito u teško dostupnim i rizičnim skupinama kao što su MSM populacija, migranti itd. U teško dostupnu i visoko rizičnu populaciju sve češće se svrstava i opća populacija mladih / studenata, koji od su od najranijeg spolno aktivnog doba skloni eksperimentiranju, često nedovoljno educirani i samosvjesni rizika te najčešće uopće ne koriste usluge primarne ili specijalističke zdravstvene zaštite.

Povećanje broja testiranja na HIV/HCV je važno kako za osobno zdravlje pacijenta tako i za smanjenje epidemije jer, što su pacijenti ranije dijagnosticirani i uspješno tretirani, neće prenositi infekciju.

Strategija probira svih koji nisu dijagnosticirani obuhvaća nekoliko ključnih elemenata:

  • Izvedivost
  • Financijska isplativost
  • Budžet

Naravno, svima je jasno, ignoriramo li infekciju u društvu, sve, pa i život postaje skupo.

Jeftino se ne odnosi na jeftine testove ili troškove cijelog procesa testiranja bez obzira da li je u zdravstvenom sustavu ili u društvenoj zajednici. Jeftino u smislu troškovne isplativosti je veći broj dijagnosticiranih ljudi, pogotovo ljudi koji su bili ili jesu u bilo kakvom riziku od zaraze, bez obzira na rezultat testiranja, uz pravilnu edukaciju u smislu prevencije.

Logičan zaključak: Što je manje nedijagnosticiranih to je veća financijska isplativost.

Treba povećati frekvenciju testiranja kako bi financijska isplativost bila veća!

Jasno je da pristup testiranju na HIV treba uzeti u obzir kao prioritet u programima prevencije usmjerene na mlade i rizične skupine, posebno u istočnoj Europi i zemljama u kojima je niska prevalencija samo privid uslijed nedovoljnog broja testiranja.

Povećanjem testiranja i istovremeno otkrivanjem novih HIV/HCV infekcija, kratkoročno se povećavaju troškovi liječenja, ali nastavkom iste strategije, dugoročno (pretpostavljeno kroz 10 godina) značajno se smanjuju godišnji troškovi liječenja smanjenjem širenja zaraze i smanjenjem osoba koje nisu dijagnosticirane.

Zamislite samo troškove u situaciji da se ne čini ništa!

Primjerice kod HCV infekcije, ako je prevalencija veća od 0,8% tada je troškovno najefektivnije vršiti čak rutinska testiranja. U prosjeku, nacionalne strategije preporučuju povećanje HIV testiranja u svim područjima gdje lokalna prevalencija HIV dijagnoza premašuje od 2 do 9 na 1000 testiranih. U toj usporedbi, CheckPoint Zagreb pokazao je u prosjeku rezultat od 10 preliminarnih HIV dijagnoza na 1000 testiranih. Jasno je da većim ulaganjem u ovakve programe u povećanje broja testiranja cijelu strategiju čini još isplativijom.

Značajno je kako je stručni predstavnik CDC-a iz SAD-a naglasio kako je u SAD-u donesena obaveza od strane CDC-a prema Funding organizacijama privatnog sektora tj. farmaceutske industrije da NGO – nevladine organizacije koje su involvirane u programe testiranja moraju dobivati financijsku potporu za nastavak i razvoj svojih programa. Naglašeno je kako se u EU na žalost još uvijek ne vidi ta razina motivacije i inicijative od strane ECDC-a, njihovih voditelja i u konsenzusu sa privatnim sektorom u tom smjeru.

Prema svemu, jasno je da je Zagreb i Hrvatska na ispravnom putu, da je testiranje u društvenoj zajednici (CheckPoint) nužnost i najbolja strategija dohvata i probira stanovništva te da treba nastaviti u smjeru razvoja izvainstitucionalne strategije pristupa testiranju i edukaciji, uspješnoj suradnji s zdravstvenim institucijama te omogućavanju većih potpora u smjeru razvoja pozitivnih propisa i protokola omogućavanjem sve većih i dostupnijih usluga testiranja na sve ostale krvlju i spolno prenosive bolesti.

Uvjereni smo da će suradnja između partnera iz područja HIV-a i virusnog hepatitisa kroz zajedničko sudjelovanje civilnog društva, politike, zdravstvenih djelatnika i europskih javnih zdravstvenih ustanova hitno naglasiti potrebu za nastavkom rješavanja i suočavanja s izazovima dohvaćanja osoba koje žive s HIV-om i / ili virusnim hepatitisom ranije u sustav skrbi, te da će se zajedničkim radom moći informirati sustav političkog odlučivanja u Europi, da se utječe na ranu dijagnostiku i ranu skrb u cijeloj Europi.

Komentirajte članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *