Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Prema sažetku podataka o AIDS epidemiji u svijetu za 2013. oko 34 milijuna ljudi živi s HIV-om, 2.1 milijuna ljudi je novo zaraženih te je 1.5 milijuna ljudi umrlo zbog bolesti povezanih s AIDS-om.

HIV u svijetu

Hrvatska ima centralizirani sistem skrbi, svi HIV/AIDS bolesnici se liječe u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu. Bolesnici ne trebaju preporuku (uputnicu) od svog liječnika. Svi moderni instrumenti praćenja zdravstvenog stanja takvih bolesnika postoje u Klinici. Hrvatska ima smjernice za liječenje koje su jednake smjernicama u većini razvijenih Europskih zemalja.

Epidemiologija HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj

Prema podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od prvih zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om u Hrvatskoj 1985. godine, do kraja 2013. godine ukupno je registrirano 1106 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od čega 419 oboljelih od AIDS-a.

U Hrvatskoj se HIV/AIDS od početka registriranja zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi. U posljednjih 10 godina prosječno se godišnje registrira 65 novih slučajeva zaraze HIV-om (53-82). Godišnja učestalost HIV infekcije na milijun stanovnika kreće se u rasponu od 12-19/1 milijun, što Hrvatsku i dalje svrstava u zemlje niske učestalosti HIV infekcije (58/1 milijun prosjek za EU/EEA u 2012. godini).

HIV se klinički dijeli na tri perioda, akutnu HIV infekciju koja se odvija 1-2 tjedna od zaraze, asimptomatsku koja u prosjeku traje 7-10 godina te simptomatsku u kojoj se najčešće pojavljuju bolesti povezane s AIDS-om.

Akutna HIV infekcija tj. rano razdoblje podrazumijeva visoku zaraznost, pogotovo ukoliko osoba nije svjesna svog zdravstvenog statusa. U većini slučajeva to razdoblje je simptomatsko u periodu od 3-6 tjedana. U tom periodu se događa najveći broj prijenosa (43,2% < 5mj). Također, u tom periodu preko 50% novo zaraženih imalo je više od 2 partnera u godini serokonverzije što alarmira na visoku mogućnost nesvjesnog prijenosa infekcije.

Daljnje praćenje ove situacije potrebno je kako bismo na vrijeme uočili mogući početak nepovoljnog uzlaznog kretanja incidencije AIDS-a, što do sada nije zabilježeno. Godišnji broj prijava slučajeva AIDS-a i smrti zaraženih HIV-om je razmjerno nizak i uglavnom ujednačen, između ostaloga zahvaljujući i u Hrvatskoj od 1997/1998 svim oboljelima dostupnom antiretrovirusnom liječenju, koje je prema parametrima preživljenja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno. Posljednjih godina broj novoregistriranih slučajeva HIV infekcije pokazuje porast, što se djelomično može objasniti poboljšanim otkrivanjem zaraženih osoba (djelovanjem centara za besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje u sklopu mreže centara HZJZ-a te izvaninstitucionalnih centara koji djeluju u društvenoj zajednici kao izvrsna nadopuna zdravstvenog sustava).

kretanje HIV infekcije u Hrvatskoj

Među zaraženima i dalje dominiraju muškarci (85.8 %). Omjer muškog naspram ženskog spola među svim slučajevima HIV infekcije je 6,0 (3,2 prosjek za EU/EEA u 2012.g.) Većina oboljelih (64,3%) je u dobnim skupinama od 25 do 44 godine.

U 2013. godini prijavljena su 82 nova slučaja zaraze HIV-om (2012: 73), 18 oboljelih od AIDS-a (2012:27) i 8 smrti osoba oboljelih od AIDS-a (2012:7).

HIV/AIDS se u Hrvatskoj registrira gotovo isključivo unutar grupa povećanog rizika (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, ovisnici koji intravenski ubrizgavaju opojne droge, osobe koje plaćaju ili naplaćuju seksualne usluge, osobe koje imaju veliki broj partnera i često ih mijenjaju, stalni partneri/partnerice inficiranih HIV-om). Najčešći put prijenosa HIV infekcije je spolni put (87,4%). Prema načinu prijenosa 56.8% čini muški homoseksualni put prijenosa. Slijedi heteroseksualni put prijenosa s udjelom 30,6%, i to isključivo kod osoba s visoko rizičnim spolnim ponašanjima – veći broj i učestalo mijenjanje seksualnih partnera/ica, kupovanje ili prodavanje seksualnih usluga, seksualni odnosi u zemljama s visokom prevalencijom HIV-a (20.6%) te osoba koje su stalni partneri HIV pozitivnih osoba (10,0%) – stalni seksualni partneri HIV pozitivnih osoba pod povećanim su rizikom i sami imaju veću vjerojatnost zaražavanja.

Strategija prevencije

Iako se godišnji broj zaraženih HIV-om kreće u vrijednostima oko 12-19 na jedan milijun stanovnika, što Hrvatsku svrstava među zemlje niske učestalosti HIV-a, HIV infekcija i AIDS su bolesti od javnozdravstvenog interesa. Glavni načini prevencije su edukacija i izbjegavanje rizičnih ponašanja (prakticiranje odgovornog spolnog ponašanja te korištenje nekontaminiranog pribora pri injiciranju droga), dijagnosticiranje i liječenje zaraženih te kontrola imunobioloških preparata. U Hrvatskoj se već 28 godina zajedničkim radom zdravstvene službe i mnogobrojnih sudionika izvan zdravstva kontinuirano i intenzivno provode mjere sprečavanja, suzbijanja i liječenja HIV/AIDS-a prema Programu mjera zdravstvene zaštite, Hrvatskom Nacionalnom programu za prevenciju HIV/AIDS-a i posebnim preventivnim programima (programi Rada centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV i Poboljšanja praćenja HIV infekcije koji, uz praćenje HIV infekcije, uključuje i dodatna epidemiološka istraživanja prisutnosti HIV-a u grupama povećanog rizika, nadzor nad ostalim spolno prenosivim infekcijama i praćenje rizičnog ponašanja za HIV). U okviru mjera prevencije HIV/AIDS-a neprekidno se prati broj oboljelih od HIV/AIDS-a, analizira epidemiološko stanje u zemlji, provodi nadzor nad krvi, imunobiološkim lijekovima i hospitalnim infekcijama, prevencija i liječenje oboljelih, a povrh svega edukacija čitave populacije i posebno mladih i osoba s rizičnim ponašanjima. Sve aktivnosti koje se u Hrvatskoj kontinuirano provode imaju za cilj održati ovu relativno povoljnu epidemiološku situaciju, smanjiti broj novooboljelih od HIV/AIDS-a u budućnosti te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju.

Na kraju, valja podsjetiti da se epidemiološka situacija u vezi s HIV/AIDS-om može značajno pogoršati ukoliko se ne bi provodile sve mjere Nacionalnog programa suzbijanja i sprečavanja HIV/AIDS-a u kojem sudjeluju gotovo svi zdravstveni djelatnici u zemlji, kao i mnogobrojni stručnjaci izvan zdravstva i nevladine udruge. Za ovaj posao nužna je podrška čitave zajednice i politike jer ekonomska kriza i nezaposlenost mogu značajno povećati rizik od širenja HIV/AIDS-a.

Više na stranicama Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

http://hzjz.hr/sluzbe/sluzba-za-epidemiologiju/odjel-za-pracenje-zaraznih-bolesti/odsjek-za-hivaids-i-druge-spolno-i-krvlju-prenosne-infekcije/

Komentirajte članak

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *